Vlada Županije Središnja Bosna (ŽSB) na sjednici u ponedjeljak u Travniku usvojila je Prijedlog proračuna za 2022. godinu u nikad većem iznosu od 239 milijuna i 900 tisuća maraka.
Rashodi su, kaže županijska ministrica financija Mirjana Plavčić (HDZ BiH), planirani u iznosu od 239 milijuna i 200 tisuća maraka, a 700.000 maraka planiran je višak prihoda u odnosu na rashode.
- U odnosu na nacrt došlo je do povećanja prihoda budući da su sve izvjesnije potpore s viših razina vlasti. Tako da smo pozicionirali novih 15 milijuna maraka, a rashodovnu stranu uvećali po zahtjevu proračunskih korisnika. Polovica tog iznosa odnosi se na stavke utvrđene rebalansom, koje zbog nedostataka vremena do kraja ove proračunske godine, nisu u mogućnosti da budu realizirane. Budući da su to kapitalni projekti od interesa za županiju, opredijelili smo se uvrstiti ih u prijedlog proračuna kako bi se nastavila već započeta procedura i kako bi njihova realizacija krenula već početkom 2022. godine - istaknula je Plavčić.
Prijedlogom proračuna Vlada je prepoznala probleme kad su u pitanju kolektivni ugovori zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP ŽSB).
- Izdvojit ćemo 500.000 maraka za kolektivne ugovore zaposlenih u MUP-u, milijun za nabavku stalnih sredstava, a 800.000 maraka za zakup vozila za potrebe MUP-a jer se Vlada opredijelila da se ide na zakup vozila. Prepoznali smo i poboljšanje uvjeta za studente, povećali stavku za nabavku udžbenika, osigurali 400.000 maraka Zavodu za javno zdravstvo za nabavku testova na covid, izdvojili novih 500.000 maraka za pravomoćne sudske presude - ustvrdila je Plavčić.
Kad su u pitanju zahtjevi sindikata zaposlenih u javnoj upravi, ministrica kaže kako novih povećanja osnovica za plaće, osim onoga predviđenog nacrtom, zasad neće biti.
- Naše stajalište se nije promijenilo u odnosu na nacrt i na sastanak koji je slijedio nakon nacrta s predstavnicima sindikata. Naše je opredjeljenje da novo povećanje osnovica, izuzev onoga od 15 KM u nacrtu, ostavimo za neka bolja vremena. Recimo kad vidimo kretanje javnih prihoda u svibnju. Vlada ima mehanizam za kontrolu izdataka, recimo povećanja, ali nema mehanizam umanjenja u slučaju poremećaja u kretanju javnih prihoda. Ne možemo jednostrano smanjiti osnovice, dok za druge stavke to možemo napraviti. To je bila glavna vodila zašto smo se opredijelili da s ovim idemo u prijedlogu, a da osnovice ostavimo za rebalans - naglasila je Plavčić.
artinfo.ba
