„Stvarno je nepotrebno da mi izlazimo na izbore, da imamo svoje liste i da onda znamo unaprijed da će se dogoditi krađa, sad već i u Domu naroda, jer nam se već prijeti otvoreno“, govori za BHRT u intervjuu „Jedan“, koji će biti emitiran večeras, zastupnik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Lovrinović, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Odbija konstatacije partnera u vlasti (SDA, op.a.) da su HDZ i najmalobrojniji narod u BiH, zbog insistiranja na izmjenama Izbornog zakona, prijetnja političkoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini, te dodaje da su takve konstatacije laž i podvala i da to ne može biti istina.

„Bit će teško donijeti odluku kako se postaviti prema mogućim novim izborima ako se ovo ništa ne promijeni, ako znamo da srljamo u nešto što je više neizdržljivo. Ovo se jednostavno neće moći tolerirati više. Kako ćemo i koje mjere ćemo donijeti? Svakako moramo biti odgovorni. Morat ćemo biti odgovorni mi u HNS-u (Hrvatski narodni sabor), mi u HDZ-u. Nećemo smjeti to baš lomiti preko koljena, ali nećemo moći prihvatiti ovakvo stanje“, ističe za intervju „Jedan“ zastupnik Nikola Lovrinović.

SDA najodgovornija za stanje u državi

Objasnio je Lovrinović zbog čega je, prema njegovom mišljenju, Stranka demokratske akcije (SDA) najodgovornija za teško stanje u državi. Kaže da je to zbog toga što je to najmoćnija, odnosno najbrojnija stranka u Parlamentu BiH, kao i na drugim razinama vlasti.

„Nije logično da mi od sjednice do sjednice ne znamo kakve će točke dnevnog reda biti, do toga kako će se završiti. Često puta kada upozoravamo kolege iz SDA da to nije uredu, da to nije OK, da parlamentarna većina i konkretno mi kao stranka koja činimo parlamentarnu većinu ne znamo ishod sjednice, ulazimo u nju avanturistički. Gotovo svaka sjednica nam je takva. To nije uredu, to nije normalno“, smatra zastupnik HDZ-a u Parlamentu BiH.

Kaže kako takvo stanje nije normalno za jednu demokratsku državu, te da nemogućnost dogovora stranaka parlamentarne većine vješto koriste stranke opozicije. One optužuju parlamentarnu većinu da ne upravlja, da ne vlada, da ne čini ono što bi trebala činiti, da se ne ponašamo kao parlamentarna većina, što je, kako smatra Nikola Lovrinović, najčešće istina.

„Najčešće imamo situacije da je SDA vrlo često nepotrebno podržavala različite vrste inicijativa, pa i zakonskih prijedloga koji su dolazili iz redova oporbe. Nije to ništa loše, nije to možda čak ni nelegitimno, ali govorim o tome da onda mi kao druge članice parlamentarne većine ne znamo za takve poteze, što i kako će činiti SDA. To nije vodilo ni dobrom radu, niti je tako moglo raditi Vijeće ministara. To se odražava na rad svih tijela izvršne vlasti koja su vezana za Parlamentarnu skupštinu BiH“, objašnjava uzroke zastoja u radu državne vlasti Lovrinović.

O glasanju u Domu naroda: „Negiranje genocida“, to je preširoko postavljeno

Zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu nije mogao reći je li glasanje izaslanika iz njegove stranke u Domu naroda o poništavanju odluke visokog predstavnika kojom se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca proizašlo iz njihovih osobnih uvjerenja ili se radi o politici stranke. Podsjetio je na izjavu lidera HDZ-a Dragana Čovića koji je nakon što je Klub Hrvata glasao istovjetno kao i Klub Srba u Domu naroda BiH, pokušao sve predstaviti samo kao principijelan stav o svim nametnutim rješenjima visokog predstavnika.

„Vi znate kako je do toga došlo i kakve je probleme to stvorilo. Koliko ja znam ovog trenutka i koliko je gospodin Čović objašnjavao, ideja je bila da se pošalje poruka da nije uredu da visoki predstavnik nameće bilo koju vrstu zakona ili izmjene i dopune zakona, što je naravno rađeno u prošlosti i što nije davalo nikakve rezultate. Pa evo i ovo se pretvorilo u poprilično tešku temu koja je uzavrela situaciju do maksimuma. Podsjetit ću, ranije odluke visokog predstavnika o smjenama, pa zakoni, recimo o RTV sustavu, sudstvu i tužiteljstvu, pravosuđu, to su sve odluke koje su kreirane u OHR-u i uglavnom ne funkcioniraju“, govori za BHRT Nikola Lovrinović.

On kaže kako je predlagao da partneri u Federaciji BiH pokušaju ponuditi rješenje koje bi moglo biti prihvaćeno u Republici Srpskoj kada je pitanju problem tog nametnutog zakona.

„Meni se činilo da je riječ negiranje preširoko postavljena. Ja bih volio da je ta pravna klauzula koja je donesena u toj odluci visokog predstavnika svedena na osobe i pojedince koji obnašaju značajne funkcije a čija ponašanja i nepriznavanje presuda Haškoga suda proizvode posljedice. Ovako, negiranje, to je postavljeno preširoko i podsjeća na neka bivša vremena. Znači da reknete u neformalnom razgovoru, u formalnom, da vas neko prijavi, naravno da se na to ne misli, vjerojatno, ali je tako postavljeno široko da je to moglo biti postavljeno doista da se odnosi na osobe koje svojim ponašanjem, nepoštivanjem presuda u Haagu proizvode posljedice i da probamo naći rješenje u zakonu koji bi mi donijeli kao parlamentarna skupština. To nije naišlo na razumijevanje“, govori zastupnik Lovrinović.

U intervjuu „Jedan“ Nikola Lovrinović, između ostalog, pojašnjava zbog čega misli da je da je rješavanje problema legitimnog predstavljanja u domovima naroda prioritetnije od izbora člana Predsjedništva BiH, te zbog čega HDZ nije učinio više za prognene Hrvate s teritorije entiteta Republika Srpska. On za BHRT kaže kako bi dozvolio da sve ingerencije budu prenesene na nivo države, ali ukoliko bi bili uvedeni principi pariteta, konsenzusa i rotacije.