Podsjetimo, na Balkanskom integracijskom forumu u Podgorici Komšić je napao francuskog veleposlanika u Crnoj Gori zbog Macronove izjave tijekom posjeta Zagrebu da se Izborni zakon mora izmijeniti kako bi se poštovali svi konstitutivni narodi, što je sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu i presudi Ustavnog suda BiH.
Zauzela se i za sankcije onima koji konstantno u Bosni i Hercegovini prijete ratom. "Generalno nisam za intervencionizam, ali prijetnje ratom treba sankcionirati.“
Navela je i kako je istekao rok od 30 dana da joj Vlada i ministri odgovore na informaciju koliko oružja i koje vrste se proizvodi u Federaciji te kome se prodaje i gdje se izvozi. "Najavljena je sjednica za devetog prosinca i ponovit ću pitanje. Ako ponovno ne dobijem odgovor idemo preko Kluba Hrvata zatražiti posebnu točku dnevnog reda. Dignut ću ovo i na državnu razinu. Znam biti uporna i dosadna, ali ću ovo istjerati do kraja.“
Informacije je zatražila nakon što su se u medijima mogle čuti izjave lidera SDA da namjenska industrija nikada do sada nije tako dobro radila, da se radi dron te kako proizvodnja nikada nije bila bolja. "Federacija je vlasnik 51 posto, a ja kao izaslanica imam pravo znati što se radi, a 49 posto vlasnici su privatne firme.“
Objasnila je kako redovito dobiva informacije o poslovanju u prethodnoj godini od elektroprivreda, pošta, BiH plina. "Zaista, zašto ne mogu dobiti informaciju čiji sam vlasnik, koje su to firme, gdje se oružje proizvodi, što se i kome prodavalo, koliko se zaradilo, kako se raspodijelila ta dobit te je li ona pod kontrolom“, pita se Džambas te govori kako u međuvremenu dobiva neslužbene informacije, ali želi službeni stav Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
„Tajne su u državnom dijelu, a još je veća tajna privatnih firmi u namjenskoj industriji. Čime se oni bave, tko njih kontrolira te komu oni polažu račune? Privatne firme su sve iz Sarajeva. Imam njihove nazive, a ne znam kako su uspjele ući u tvornicu BNT iz Novog Travnika. Sve je tajna, a to je informacija o kojoj bi se moralo znati. Ako je to tajna nek mi se kaže ‘tajna je i ne možete dobiti odgovor, dođite tu i tu pa ćete pročitati, ali to je tajna’, dobro, ali ja opet moram nešto znati kao izaslanica“, objašnjava Džambas.
Ističe kako su stavovi američkih i europskih predstavnika glede Izbornog zakona iznenadili bošnjačke političare. "Zato što nisu donijeli onu priču koju su oni očekivali. Umjesto toga stavovi medijatora idu na ruku Ustavu BiH, odlukama Ustavnog suda, odlukama Europskog suda za ljudska prava, ali bošnjačka politika to ne gleda tako“, govori Džambas i dodaje kako nije dobro ući u izbornu godinu bez izmjena Izbornog zakona, a ako do toga dođe smatra da Hrvati ne trebaju izaći na izbore.
Dr. sc. Silvana Marić-Tokić, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, je doktorirala na temi informacijsko ratovanje te je u emisiji Kompas istaknula kako u posljednje vrijeme u BiH imamo intenzivan informacijski rat koji se vodi protiv različitih skupina i naroda u društvu.
"Tim informacijskim ratom se nastoji utjecati na to kako će ljudi donijeti neke odluke i kako će se ponašati u odlučujućim trenutcima. Možemo reći da smo konstantno pod nekim oblikom informacijskog napada i rata, a koji se vodi u informacijskom prostoru“, kazala je dr. Marić-Tokić te objasnila kako se vode bitke za informacijski prostor jer se na osnovi toga odlučuje kakve će se odluke donositi, u kakvoj će poziciji biti određeni narod, skupina ili pojedinac na svim poljima.
Džambas je poručila i kako je Bosna i Hercegovina njena domovina. "Živim u Središnjoj Bosni i tu sam udana, roditelji su mi Hercegovci iz Stoca, unuke mi je rodila nevjesta iz Posavine. Ne dopuštam da mi netko zgadi BiH. Imam na nju isto pravo kao i drugi“, kazala je Džambas.
