“Sve češće se u Bruxellesu čuje priča da su ljudi zabrinuti postoji li uopće šansa za opstanak zemlje. Ja sam rekla da takve tvrdnje ne treba iznositi jer smatram da to nije tako i rekla sam – pustite nas da radimo”, kazala je u ponedjeljak u Sarajevu Angelina Eichhorst, direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS), obraćajući se svojim sugovornicima na jednom od sastanaka koji su se odnosili na “tehničke” izmjene Izbornog zakona BiH.

Slične stavove prilikom prvog posjeta posvećenog izmjenama Izbornog zakona iznosio je i Matthew Palmer, posebni izaslanik State Departmenta zadužen za izbornu reformu.

“Otac ti je bio osnivač ove države, ne dopusti da ti zbog ovoga budeš kriv za njeno rušenje”, kazao je Palmer u nekoliko navrata predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću.

Da bi “neprihvaćanje” kompromisa s HDZ-om moglo odvesti državu u raspad, Palmer je, prema informacijama portala Istraga, ponovio i jednom oporbenom lideru iz Sarajeva.

Za takvim izjavama, međutim, Palmer i Eichhorst nisu posezali u utorak kada su izaslanstva SDA i HDZ-a pregovarala o izmjenama Izbornog zakona.

Inače, pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bili su na rubu su propasti. Međunarodni posrednici, Angelina Eichhorst iz EU, i Matthew Palmer iz američke administracije, koji mjesecima nastoje riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, u utorak su nakratko i prekinuli pregovore između lidera SDA i HDZ-a BiH.

Revolt međunarodnih dužnosnika je izazvao čvrst stav lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića koji je kazao da ne odustaje od “etničkog prefiksa” prilikom izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je, prema informacijama Istrage, bio i protiv smanjenja nadležnosti domova naroda FBiH. No, nakon kraće stanke, odlučeno je da se u srijedu nastave pregovori izaslanstava SDA i HDZ-a koje će predvoditi Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

Za sada postoji konsenzus u vezi s “tehničkim” pitanjima. Prema informacijama Istrage, stranke su suglasne oko prijedloga CIK-a u vezi s određenim pitanjima koja se odnose na sam izborni proces. U pitanju su dvije konkretne stvari – autentifikacija i transfer rezultata. A evo o čemu se radi.

Autentifikacija bi značila dodatne provjere identiteta birača. Naime, nakon što bi birač pokazao svoje osobne dokumente članovima biračkog odbora, uslijedio bi proces autentifikacije. Birač bi, naime, morao dati otisak prsta kako bi elektronski sustav povezan s bazom IDDEEA potvrdio njegov identitet, odnosno validnost osobne iskaznice. Drugo tehničko pitanje je pitanje transfera rezultata. Do sada je, naime,  birački odbor prebrojavao glasove, a oni su se tek unosili u sustav u općinskoj izbornoj komisiji. Sada bi, međutim, rezultati bili uneseni u sustav na samom biralištu.

To su, dakle, tehnička pitanja na koja je, prema informacijama Istrage, pristalo i izaslanstvo HDZ-a BiH. No, nesuglasice oko suštinskih izmjena Izbornog zakona su, za sada, nepremostive, zbog čega su i međunarodni posrednici posezali i za prijetećim izjavama.