Foto: Načelnik Klisura/fojnica.ba
O perspektivama i mogućnosti razvoja, stanju u Reumalu, svojevrsnom brendu Fojnice, o iseljavanju ali i investicijama, kulturno povijesnim znamenitostima te prirodnim ljepotama Fojnice i potrebi njihova očuvanja i zaštite, razgovarali smo s načelnikom susjedne nam općine Sabahudinom Klisurom.
Artinfo.ba: Općina Fojnica među sredinama je koje su nekako na margini događaja u BiH, barem je takva slika o Fojnici u bh. medijima. Što se aktualno događa u ovoj općini, prije svega kako funkcionira općinska vlast?
Klisura: Fojnica je mali bosanski grad, u kojem živi nešto više od 12 hiljada stanovnika, a općinski budžet je oko 4 miliona maraka. Sve o čemu ćemo govoriti vezano je za ove dvije činjenice, i ne mogu se složiti da smo na margini događaja. Fojnica je ondje gdje i može i treba biti. Jednostavno, ne možete nas porediti sa susjednim općinama, a da ne govorimo o nekim drugim.
Artinfo.ba: Fojnica kao i susjedni Kiseljak prije rata bili su prepoznatljivi po banjskim lječilištima, Dalmaciji i Reumalu. Za razliku od Kiseljaka, Fojnica je po Reumalu prepoznatljiva i nakon rata. Što se trenutačno događa u ovom poduzeću, prolazi li ono neku vrstu promjena?
Klisura: Lječilište Reumal svojevrsni je brend našeg grada, bio i ostao. To je ustanova koja je zahvaljujući termalnoj vodi, širokom spektru usluga, te vrhunskoj kvaliteti, već dugi niz godina prepoznatljiva u regionu, ali i šire.
Nažalost, u prošlosti uslijed nedomaćinskog vođenja pojavili su se finansijski problemi, koji su se godinama krili friziranjem stanja i finansijskih izvještaja.
Saznanjem u kakvom se stanju nalazi kompanija poduzeli smo brojne aktivnosti, te na kraju imenovali direktora i novu Upravu polovinom 2018. godine. Da shvatite u kakvim je problemima bila ta ustanova najbolje govori podatak da je Reumal toliko izgubio kredibilitet kod svih institucija, pa je Općinsko vijeće donijelo odluku da se zaduži Općina kako bi se pomoglo Reumalu.
Rezultat toga bilo je odlično poslovanje 2019. godine, ostvarivanje odličnog finansijskog rezultata, smanjenja obaveza, pokrenutih pozitivnih procesa, zaustavljanje bacanja ugleda Reumala, vraćanja ugleda i povjerenja.
Međutim, pojava koronavirusa te neke druge nesretne okolnosti dodatno su otežale poslovanje Reumala, te su bile neophodne promjene. Nažalost, to je prouzrokovalo, između ostalog i smanjenje broja radnika, ali zaista nije moglo drugačije. To su procesi koji su se godinama odgađali, ali kada se došlo u situaciju da imate duplo vise zaposlenika nego gostiju i to jako dugi period, a Reumal posluje isključivo na tržišnom principu bez ikakavih dotacija i donacija, sa jakom konkurencijom u zemlji i inostranstvu, a da je izostala pomoć bilo kog nivoa države, moralo se ići u reorganizaciju radnih procesa i smanjenja radnih mjesta.
Trenutno, na zadovoljstvo svih nas, Reumal posluje odlično, tome u prilog govori i činjenica da su smještajni kapaciteti u potpunosti popunjeni iz mjeseca u mjesec. To govori da se poslu pristupilo izuzetno odgovorno i sistematično, te se nadamo da ćemo u periodu koji je ispred nas veći dio radnika koji je nažalost otpušten biti vraćen na posao. Naravno, to će se raditi kako bi Reumal bio još bolji a ne da se ugrozi situacija koja je sada tamo i koja će biti svaki dan sve bolja.
Najbolji pokazetelj za to, jeste da se u zadnjih šest mjeseci plate isplaćuje prosječno veće za 30 posto i najkasnije do 10-og u mjesecu za prošli mjesec. Također, evidentan je i stalni rad na poboljšanju usluga, stalnoj adaptaciji prostora, kao i ulaganje u opremu pogotovu medicinsku, a sve ovo je neophodno kako bi Reumal i dalje bio brend broj jedan u našoj zemlji i regiji po pitanju fizikalne rehabilitacije, kardio rehabilitacije, i ostalih usluga iz sfere svog poslovanja.
Shodno tome, možemo očekivati i brojne promjene na bolje u skorije vrijeme, ali o tome kada dođe vrijeme.
Sve ovo je pokazatelj, da Fojnica ima ogroman potencijal za razvoj zdravstvenog turizma, kao i ostalih vidova turizma i mi ćemo to svakako iskoristiti na najbolji mogući način.
Foto: Samostan Duha Svetoga/Artinfo.ba
Artinfo:ba: Koliko važnu ulogu u turističkoj ponudi Fojnice imaju vjerski objekti u ovoj općini, od Franjevačkog samostana Duha Svetoga, do Atih džamije, jedne od najstarijih u BiH?
Klisura: Osim zdravstvenog turizma, Fojnica je prepoznatljiva i jako zanimljiva i po vjerskom turizmu odnosno vjerskim objektima koji se nalaze u ovom gradu. U Fojnici postoje brojni kulturno-historijski spomenici.
Franjevački samostan izgrađen je u 14. vijeku, a danas čuva oko 50.000 knjiga, među kojima je oko 10.000 knjiga starih nekoliko stoljeća. Najpoznatiji dokument koji se čuva Muzeju samostana jeste Ahdnama, temeljni dokument kojeg su franjevci koristili sve vrijeme osmanske vlasti. I danas se čuva u Franjevačkom samostanu u originalnom izdanju.
Jedna od najstarijih džamija u BiH, fojnička Atik džamija, već 464 godine ponosno prkosi vremenu. Atik (stara) džamija ili, kako je još zovu, Srednja ili Djevojačka džamija, zanimljiva je ne samo po svojoj starosti i prkošenju vremenu, nego i po tome što ima tri imena. Smještena je podno brda Prangija, lokaliteta koji smo uredili kao turističku atrakciju i odakle se pruža jedinstven pogled na grad.
Artinfo.ba: Što gostima Fojnica u ovom trenutku može još ponuditi ukoliko se odluče provesti nekoliko dana u ovom mjestu?
Klisura: Fojnica je zaista, složit će se mnogi sa mnom, idealno mjesto za odmor. Gosti u Fojnici obično borave u Reumalu, koristeći usluge koje nudi, a pored toga svoje vrijeme mogu kvalitetno ispuniti i drugim sadržajima. Naime, u ljetnom periodu na raspolaganju je prelijepi akvapark u kojem uživaju brojni gosti. Osim toga, turisti rado posjećuju, već pomenute, Franjevački samostan, Atik džamiju ali i brojne druge vjerske objekte, tekije i muzeje. Također, Prokoško jezero, Slapove Kozice, Brusnicu, ali i brojna izletišta mogu posjetiti i priuštiti sebi nezaboravne trenutke svi gosti našeg grada.
Foto: Prokoško jezero/artinfo.ba
Artinfo.ba: Jedna od nezaobilaznih destinacija onima koji posjećuju Fojnicu svakako je i Prokoško jezero kojeg ste i sami spomenuli kao rado posjećeno odredište. Je li ovaj lokalitet zaštićen od bespravne gradnje i svih štetnih posljedica koje ona nosi sa sobom, uključujući i uništenje endemske vrste tritona koji u obitava u samom jezeru ?
Klisura: Prokoško jezero je biser prirode i kao takvo je 2005. godine odlukom Skupštine SBK proglašeno zaštićenim područjem - Spomenikom prirode. Zakonom su propisane detaljne mjere zaštite endemičnih vrsta, inspekcija i predviđene kazne, kao i svi elementi za održivi razvoj tog područja.
Općina Fojnica već sedam godina pokušava učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti ovo područje, dosta smo toga napravili i vjerujem poboljšali, ali neophodno je i dalje raditi. Najvažnije od svega je da svi konačno shvate važnost očuvanja ovog lokaliteta, od lokalnog stanovništva pa svih nivoa vlasti. Samo svi zajedno možemo zaštiti ovo blago.
Foto: Slapovi Kozice/artinfo.ba
Artinfo.ba: Jesu li turizam i poljoprivreda, posebno proizvodnja zdrave hrane najveći potencijal Fojnice i što se radi na njihovu razvoju?
Klisura: O turizmu smo već dosta govorili i mislim da je jasno da on ima dobru perspektivu, s druge strane poljoprivreda je razvijena, a posebno je značajna proizvodnja daleko poznatog fojničkog krompira. U zadnje vrijeme sve je više i onih koje se uspješno bave berbom i preradom ljekovitog bilja i šumskih plodova, proizvodnjom prirodnih domaćih proizvoda od voća i povrća, preradom mlijeka i proizvodnjom tradicionalnih sireva i slično.
Artinfo.ba: Dojam koji stječete kada prolazite Fojnicom je da je središte ovog mjesta s jedne strane pomalo zapušteno, a s druge, bliže Reumalu vidite i neka nova gradilišta. Što se sve trenutačno radi u Fojnici, od infrastrukturnih do gospodarskih objekata?
Klisura: Neću se složiti da nešto izgleda zapušteno, kako vi kažete. Mi svakodnevno nastojimo, koliko god je u našoj moći urediti naš grad, tako da takva konstatacija zaista ne stoji. U Fojnici se stalno rade infrastrukturni projekti koji imaju za cilj poboljšati uslove života. Nažalost, koronavirus je uticao i na naše planove posljednje dvije godine, ali ipak radimo koliko je u našoj moći.
Ono što je trenutno u toku u Fojnici, a moramo spomenuti jeste adaptacija stambeno poslovnog prostora u centru grada, koji će pored stambenog prostora, ponuditi građanima Fojnice ali i našim gostima nove sadržaje. Za nas je najvažnije da će se u sklopu tog kompleksa zaposliti određen broj ljudi.
Foto: Novi sadržaji i radna mjesta/ Artinfo.ba
Artinfo.ba: Koliko ste zadovoljni interesom investitora za ulaganjem u Fojnicu, što općinska vlast radi kako bi privukla nove investicije?
Klisura: Mi kao općinska vlast smo spremni izaći u susret svim zainteresovanim investitorima i uraditi sve što je u našoj moći kako bi olakšali investitorima koji se odluče da rade nešto u našem gradu. Smatram da je Fojnica pogodna za brojne investicije i nadam se da ćemo uskoro imati i brojne investitore. Za sada, moram iskazati posebno zadovoljstvo što smo u proteklom periodu radili na uređenju poslovne zone Tovarište gdje se planira izgradnja fabrike za flaširanje vode.
Artinfo.ba: Bolno pitanja za sve sredine u BiH je iseljavanje. Koliko je taj trend prisutan u Fojnici i ima li lokalna zajednica načina i mogućnosti zadržati Fojničane, osobito mlade?
Klisura: Mladi odlaze iz Fojnice kao i svih drugih sredina. Ljudi imaju pravo ići tamo gdje misle da im je bolje. Mi zaista nastojimo da onima koji ostaju omogućimo sve što je u našoj moći, da žive u boljoj i ljepšoj sredini. A konačno, vjerujem da će uskoro biti sve više radnih mjesta i da će ljudi manje odlaziti iz naše BiH.
Artinfo.ba: Na početku sam konstatirala da se o Fojnici u bh. medijima rijetko piše. Koliko ste zadovoljni medijskom pokrivenošću događaja u Fojnici, od funkcioniranja općinske vlasti do života običnih ljudi?
Klisura: Mislim da je Fojnica dovoljno zastupljena u medijima. Posebno su zastupljene priče o običnim ljudima, o vrijednim Fojničanima, i to me posebno raduje. S druge strane, kad se dešavaju neki bitni događaji u našem gradu, pa i o radu općinske vlasti, javnost je upoznata.
Artinfo.ba
