Županija Središnja Bosna (ŽSB), prvi put u povijesti, ostvarila je u prvih devet mjeseci suficit u županijskom proračunu, i to u iznosu od 22 milijuna maraka.
Sabor ŽSB-a na današnjoj sjednici u Travniku usvojio je rebalans proračuna u ukupnom iznosu od 239 milijuna maraka.
Kako je kazala županijska ministrica financija Mirjana Plavčić od 22 milijuna milijuna suficita današnjim rebalansom raspoređeno je 18,5 milijuna maraka.
"Prošle godine prilikom rebalansa, proračun smo smanjivali zbog pandemije, eto, ove godine ga povećavamo. Mi smo prihvatili izazov pandemije i ponašali se racionalno. U ovom rebalansu prihode smo povećali za 22 milijuna, rashode za 18,5 milijuna a 3,6 milijuna maraka smo planirali kao višak kojim ćemo pokriti dio akumuliranog deficita iz ranijih godina, kazala je Plavčić.
Većina sredstava suficita iz ovogodišnjeg proračuna koji, kaže ministrica, sada se može nazvati razvojnim, bit će utrošena u kapitalne projekte.
"Prepoznali smo kapitalne projekte pa će tako 15,5 milijuna otići u kapitalna izdvajanja. Po sektorima to izgleda ovako: infrastrukturi od značaja za županiju u obrazovanju ide šest milijuna maraka, milijun i pol u institucije u zdravstvenom sektoru, milijun u institucije iz oblasti Ministarstva unutarnjih poslova. Također, prepoznali smo i infrastrukturne projekte na općinskim razinama, za koje smo namijenili novih dva milijuna maraka u Ministarstvu prostornog uređenja, a isti iznos planirali smo i za infrastrukturne projekte vodoprivrede. Ovime smo dali razvojnu dimenziju našem proračunu", kazala je Plavčić.
Oporba je po pitanju rebalansa ovogodišnjeg proračuna bila suzdržana.
"Ova vlast nije ništa uradila po pitanju proračuna. Rezultat povećanja je povećanje troškova života, dakle, proračun su povećali građani. Mi želimo da se to vrati građanima, a ne političkim strankama, premda se dio vraća kroz kapitalna ulaganja u škole i ostale objekte", rekao je Senad Selimović, zastupnik SDP-a.
Na današnjoj sjednici krenulo se u proceduru nacrta proračuna za sljedeću godinu, koji je planiran ipak u manjem iznosu u odnosu na danas usvojeni rebalans.
"Nacrt za narednu godinu manji je za 15 milijuna u odnosu na rebalans iz razloga što nismo planirali potpore sa viših razina vlasti, odnosno planirali smo samo 3,5 milijuna maraka. Opredijelili smo se za maksimalni oprez. Dvije godine mandata smo imali istu osnovicu za plaće, u trećoj smo planirali da korigiramo osnovicu. Predložili smo da ona bude 305 maraka, to je povećanje od 15 maraka koje bi ŽSB koštalo 8,5 milijuna. Zahtjevi sindikata bili su veći, ali vjerujem da ćemo u vremenu do izrade prijedloga proračuna postići suglasje sa sindikatima i da u narednoj godini, ako bude mogućnosti, dodatno korigiramo osnovicu. Planirali smo i potporu zdravstvenom sektoru, županijskom ZZZO-u četiri milijuna maraka, te još milijun za nove izvansudske nagodbe. Današnji rebalans možemo okarakterizirati kao razvojni, dok je nacrt na mjeri socijalnog", utvrdila je Plavčić.
Notra.ba