U Kiseljaku je protekla dva dana održana konferencija pod nazivom "Osnažene žene za snažne zajednice" povodom svjetskog dana poduzetnštva žena.
U organizaciji Udruženja poslovnih žena u BiH a pod pokroviteljstvom Vlade FBIH u Kiseljaku su boravile poduzetnice iz cijele BiH koje su kroz tri panela sa predstavnicima različitih razina vlasti pokušavale doći do rješenja brojnih problema poduzetnika općenito.
Moderatorica Prvog panela pod nazivom “Kreni”, bila je Kristina Josipović, poduzetnica i predsjednica Kluba za podršku poduzetništva žena Kiseljak. Panelisti su bili: Džeraldina Miličević, pomoćnica načelnika općine Zavidovići, Stjepan Dujo, načelnik općine Novi Travnik i Branka Aralica, direktorica mrežnog inkubatora Slovenije.
Miličević je na samom početku naglasila kako je zakon o obrtima unaprijeđen, ali da to nije slučaj i kod poduzetništvo žena. “Mnoge mane i nedostaci se prate, a zatim izmijene, ali ne i za poduzetništvo žena. U svakom slučaju, neophodno je uzeti u obzir specifičnosti potreba žena i da se pri tome usklade privatne i poslovne obaveze, te obezbijediti im jednu cjelinu, frakturu. Smatram da nikako nije uredu da poduzetnica, porodilja često mora privremeno odjaviti djelatnost i samim tim izgubi prava. Kako da preživi od prihoda koji iznosi preko 100 KM, a uz to je još, recimo, samohrana majka? Zaista neprihvatljivo. Radi svega ovoga, jednakost je jako bitna, a put prema tome je da se, primarno, utiče na svijest i percepciju te da što više žena bude na mjestima za donošenje bitnih odluka. Rodna komponenta fali u budžetima, kao i statistike koje bi obuhvatile rodnu komponentu - jer statistika je jako bitna za donošenje odluka. Sve ovo jeste mnogo posla, ali nije nemoguće odraditi” - naglasila je Miličević.
Branka Aralica, na početku svog govora, naglasila je kako je trenutni postotak žena poduzetnica u Sloveniji oko 30%. “Poduzetništvo žena u Sloveniji nije pohvalno, jer svaki peti muškarac otvara firmu, dok to uradi svaka 20. žena iako su bolje educirane. Inače, mnogo teže ulazimo u poduzetništvo i to radi manjka samopouzdanja. Bila sam na vodećim položajima, ali svoju firmu sam otvorila kada sam imala 45 godina i ne mogu vam opisati strah koji sam tada imala - jer sam žena. A, žene su dobile i dodatne uloge tijekom pandemije, jer su bile radnice, domaćice, učiteljice, odgajateljice, higijeničarke… što je donijelo mnogo dodatnih briga i stresova. Najviše štete, učinjeno je upravo ženama, kako fizički, tako psihički, posebno” - istakla je Aralica.
Stjepan Dujo, izrazio je želju za suradnjom sa Udruženjem, kako bi zajedno ostvarili ciljeve i planove Kluba za podršku poduzetništva žena Novi Travnik, koji je do sada, posljednji osnovan. “Naše poslovanje, tek će krenuti, jer smo nedavno potpisali suradnju. Iz današnjih panela, želim dodatno uoćiti probleme i poteškoće, da zajedno dobijemo ideje za dodatne kriterije i rješenja u, nadam se, skorijoj budućnosti. Općina Novi Travnik ima 25% djelatnosti u vlasništvo žena. Trudit ćemo se da uzajamno djelujemo i probamo probleme riješiti. Određeni propisi koji postoje su problematični i zavise od brojnih razina vlasti ali Novi Travnik je na raspolaganju i pozivam vas da se zajedno borimo” - iskren je bio Dujo.
Aktualizirana je i tema zastarjelosti šifrarnika djelatnosti, sive ekonomije, socijalnih setova zakona koji žene stavljaju u neravnopravne položaje i još mnogo toga. U sklopu ovoa panela obratio se i Mato Zovko, načelnik Žepča koji itekako zagovara ideju da se poduzetništvo ne dijeli na muško i žensko. “Uvijek ću biti podrška i vjetar u leđa ženama koja su u ili tek ulaze u poduzetništvo. Apliciramo na svaki projekat redovno, koji se tiče žena jer želimo da uspije i pokrene svoj biznis koji pratimo i ulažemo trud za pomoć ukoliko je potrebna, kako se djelatnost ne bi obustavila prilikom nekih poteškoća. Zajedno se trebamo i moramo boriti kako bi postigli ravnopravne položaje” - kazao je Zovko.
Drugi panel “Razvoj”, vodila je moderatorica Gabrijela Rijić uz paneliste,ministre gospodarstva Kantona Sarajevo i Kantona Središnja Bosna Adnana Delića i Nisveta Hrnjića koji su razgovorali o minimalnim plaćama, sivoj ekonomiji, regionalnom povezivanju kao i poticajima za poduzetnice.
“Treba razvijati isključivo objektivne kriterije za dodjelu financijskih poticaja. Dalje, tvrdim da je siva ekonomija trajno pitanje. Nekada manje ili više aktuelan, ali uvijek pristan problem. Rad na crno, neprijavljeni radnici, neprijavljene djelatnosti, itekako su prisutne, ali ne slažem se da inspekcijske službe zadnja karika u lancu odgovornih. Mi pokušavamo, da u radu s našim inspekcijama poboljšamo njihovu metodologiju rada. Od inspekcije tražim da potencira prvo edukativne, savjetodavne pa tek onda restriktivne, kažnjive metode. U toku jedne godine, bilo je samo 99 prijava rada na crno, što je jako malo, simbolično. Ovaj podatak ne može biti relevantan za rad na crno u Kantonu. Svi moramo da se ohrabrimo i ilegalne radnje prijavimo nadležnim institucijama. Dvosmjerna interakcija mnogo znači. Siva ekonomija čini diskriminaciju onih koji rade pošteno, legalno i prema protokolu, nanosi im se nepravda. Pozivam Klubove da učestvuju u oblikovanju i kreiranju dijela budžeta. Smatram da ministarstvo ima dobre planove i usmjerenja, a povezivanjem možemo više i bolje postići” - naglašava Hrnjić.
Delić se osvrnuo na spolnu sstrukturu Vlade Kantona Sarajevo koja broji četiri žene od ukupno 13 članova: “Žena, premijerka vlade, kantona, ne postoji, jer je zakonska regulativa neadekvatna. Potrebno je raditi na potenciranju jednakosti. Trebamo što prije zakazati zvanični sastanak, da vi, žene, uradite analizu, a onda slijede peporuke koje ja želim da uradim. Novi zakoni na snazi. U KS ima mnogo obrta i treba raditi na zakonu za obrte jer je najviše prisutan u ovom kantonu. A KS, također, najviše izdvaja za razvoj poduzetništva”- kazao je Delić.
Moderatorica trećeg panela bila je predsjednica Udruženja, Aida Zubčević a panelisti Helena Lončar, direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje, Aida Soko, savjetnica premijera FBiH Fadila Novalića i Amir Zukic, federalni ministar razvoja poduzetništva i obrta. Lončar je naglasila kako je i dalje veći broj žena na evidenciji za zapošljavanje unatoč nastojanjima da se ovaj trend ispravi. “Izdvojen je novac isključivo za žene, da pokrenu biznis ali i da imaju mogućnost da zaposle i muškarce. Zadovoljni smo ishodima, jer evidentirano je da mnogi obrti opstaju i nakon isteka vremena sufinanciranja u trajanju od godinu dana. Iznosi nisu veliki, ali i tako potičemo žene da se aktiviraju i ohrabre. U 2019 godini, pokrenuto je 387 start-ap biznisa, u 2020. njih 264 ali ovo nije relevantna godina radi pandemije. Ova godina još traje, pa nemamo zaključeno stanje. Usput, siva ekonomija jeste problem, ali bilo bi je mnogo manje ukoliko bi žena imala podršku, zaštitu i ista prava kao muškarci”- tvrdi Lončar.
Ministar Zukić je istaknuo da federalno ministarstvo želi formirati regulativu da se što lakše vrše registracije, da inače sve bude lakše, brže, lojalnije, da se procesi olakšaju bez previše čekanja. Da bude lakši ulazak ili eventaulni izlazak iz poslovanja bez dugog protokola i vremena.
Aida Soko se osvrnula na sivu ekonomiju. “Socijalni pristup inspekcijskim reakcijama, treba da se gleda kao ugrožavanje drugih lojalnih radnika i djelatnosti. Ne treba gledati sa stanovišta žaljenja. Bježimo od toga da nekoga prijavimo, ali trebali bi tako da radimo, jer u 30 ili 40% poslovanja, vlada siva ekonomija. Neophodno je naći načine da reagujemo i prijavimo ilegalni rad, rad na crno. Najviše nedostaje interakcija, u svakom smislu” - tvrdi Soko.
Kao jedan od zaključaka konferencije navedena je rečenica predsjednice Udruženja, Aide Zubčević koja je između ostaloga kazala: Mi ne trebamo grantove za žene, nego grantove za firme koje to trebaju"!
artinfo.ba
Foto: Hajdi Nenadić