× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Hrvatski predsjednik

milanovic-new-york.jpg

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je u četvrtak da bi se predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini trebali sastati s njim, srbijanskim i turskim predsjednicima, Aleksandrom Vučićem i Recepom Tayyipom Erdoganom, ali je prema toj ideji suzdržan Bakir Izetbegović, prenosi Hina.

Milanović se u srijedu sastao sa članom predsjedništva Miloradom Dodikom, u jeku političke krize u Bosni i Hercegovini i napora američke administracije da utječe na promjenu izbornog zakona.

Hrvatski predsjednik kazao je u četvrtak da su on i Dodik razgovarali o tome da za „zajednički stol“ sjednu “predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini” – Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik – „uz neku vrstu potpore mene, Aleksandra Vučića i predsjednika Erdogana“.

Milanović kaže da je „mislio kontaktirati“ Erdogana i da je uvjeren da bi pristao na tu ideju.

Međutim, čelnik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović trenutno ima “neke rezerve” prema tome.

„Ja ga ne napadam i prozivam, on mora objasniti zašto“, kazao je Milanović novinarima u Delnicama, gdje je boravio zbog obilježavanja osnutka 138. brigade Hrvatske vojske ‘Goranski risovi’.

Takav bi format, smatra Milanović, mogao polučiti rezultate, dok pregovaranje putem „razno-raznih posrednika, veleposlanika, ne vodi nikamo“.

„To je Bosnu i Hercegovinu zakopalo u pijesak do vrata“, kazao je.

Milanovićev je ured u priopćenju u srijedu naveo da se predsjednik sastao s Dodikom kao „predstavnikom srpskog naroda“ u BiH, a istu je formulaciju Milanović ponovio u Delnicama.

„Znam da je to možda nekome anakrono, da to nekome djeluje bazično i primitivno. U Hrvatskoj su neke stvari moguće, u BiH nisu. Dayton je stupio na snagu da bi se osigurao mir. Dayton je crta preko koje se ne smije ići“, poručio je Zoran Milanović.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Hrvatski predsjednik

milanovic-new-york.jpg

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je u četvrtak da bi se predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini trebali sastati s njim, srbijanskim i turskim predsjednicima, Aleksandrom Vučićem i Recepom Tayyipom Erdoganom, ali je prema toj ideji suzdržan Bakir Izetbegović, prenosi Hina.

Milanović se u srijedu sastao sa članom predsjedništva Miloradom Dodikom, u jeku političke krize u Bosni i Hercegovini i napora američke administracije da utječe na promjenu izbornog zakona.

Hrvatski predsjednik kazao je u četvrtak da su on i Dodik razgovarali o tome da za „zajednički stol“ sjednu “predstavnici konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini” – Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Milorad Dodik – „uz neku vrstu potpore mene, Aleksandra Vučića i predsjednika Erdogana“.

Milanović kaže da je „mislio kontaktirati“ Erdogana i da je uvjeren da bi pristao na tu ideju.

Međutim, čelnik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović trenutno ima “neke rezerve” prema tome.

„Ja ga ne napadam i prozivam, on mora objasniti zašto“, kazao je Milanović novinarima u Delnicama, gdje je boravio zbog obilježavanja osnutka 138. brigade Hrvatske vojske ‘Goranski risovi’.

Takav bi format, smatra Milanović, mogao polučiti rezultate, dok pregovaranje putem „razno-raznih posrednika, veleposlanika, ne vodi nikamo“.

„To je Bosnu i Hercegovinu zakopalo u pijesak do vrata“, kazao je.

Milanovićev je ured u priopćenju u srijedu naveo da se predsjednik sastao s Dodikom kao „predstavnikom srpskog naroda“ u BiH, a istu je formulaciju Milanović ponovio u Delnicama.

„Znam da je to možda nekome anakrono, da to nekome djeluje bazično i primitivno. U Hrvatskoj su neke stvari moguće, u BiH nisu. Dayton je stupio na snagu da bi se osigurao mir. Dayton je crta preko koje se ne smije ići“, poručio je Zoran Milanović.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više