"Srednjovjekovni Hum, kasnije Hercegovina, u povijesnim izvorima spomenuta je 24 godine prije Bosne, a prvi humski vladar spomenut je 225 godina prije prvog bosanskog vladara. Hercegovina je kroz povijest bila u astavu bosanskog kraljevstava, a u razdoblju turske vlasti u sastavu bosanskog pašaluka", objasnio je već ranije u jednom znanstvenom članku pod nazivom ‘Ima li Hercegovine?‘, povjesničar Ivo Lučić.
"Ipak je sačuvala svoju posebnost i svoj identitet. Hercegovinu negiraju bošnjački nacionalisti kojima smeta i samo dvočlano ime države Bosne i Hercegovine, jer im priječi puno poistovjećenje s njom i poziciju temeljnog državnog naroda. Poseban problem predstavlja im činjenica da u Hercegovini živi većinsko hrvatsko stanovništvo. Pojam Hercegovac postao je gotovo sinonim za Hrvata iz Bosne i Hercegovine", dalje objašnjava u istom članku.
Godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice obilježena je na tvrđavi Hercega Stjepana Kosače u Blagaju, uz polaganje cvijeća, paljenje svijeća i uz kulturno-umjetnički sadržaj te iznošenje pojedinih podataka o njenom životu i djelu.
Tom prilikom je između ostalog kazano kako je ideja bila da se zaštiti važnost i uloga kraljice Katarine u BiH i za Hrvate u BiH, ali i da se zaštiti sama tvrđava, koja je jednim djelom prepuštena zaboravu. Međutim, obilježavanje godišnjice smrti kraljice Katarine Kosače u Blagaju izazvalo reakciju bošnjačke udruge koji su istaknuli kako se tu radi o "provokaciji građana Mostara i da takve skupove stanovnici Blagaja nikada neće prihvatiti".
Tim povodom kontaktirali smo Ivu Lučića, koji nam je uvodno rekao da "često dolazi do raznih konstrukcija i pokušaja manipulacija i korištenja povijesti za dnevnu politiku".
"Što se tiče povijesti Huma i Hercegovine, ona je također, kao i bosanska, jako kompleksna, posebna je, a dosad je na neki način bila i prikrivena jer se dosta o njoj nije znalo. Posljednjih tridesetak godina se dosta tog o njoj otkrilo i napisalo", istaknuo je naš sugovornik.
"Smatram da je u redu da se obilježavaju određeni događaji, obljetnice i netko tu nema pravo ništa svojatati. Svi oni koji imaju pozitivan osjećaj prema Katarini Kosači imaju pravo obilježavati datume njezine smrti i rođenja, a povjesničari će u skladu s posebnim činjenicama dati ispravne interpretacije te naše davne prošlosti", ukratko je obrazložio Lučić.
"Neki političari će naravno pokušati to zloupotrijebiti, kao što vidimo da neki to već sada čine. Kada pogledate od kulina bana do nekih bosanskih kraljeva do podizanja spomenika i slično, valjda neki misle da imaju ekskluzivno pravo na bosansku i na humsku, odnosno hercegovačku povijest", dodao je.
U jednom magazinu za političku kulturu i društvena pitanja Lučić je svojevremeno istaknuo: "Reviziju prošlosti Bosne i Hercegovine vrše pripadnici njezinih društvenih elita, u skladu sa svojim političkim ciljevima. Oni se ne bave prošlošću da bi 'odgonetnuli zagonetke', da bi saznali 'što je bilo', nego da bi napravili konstrukciju prošlosti 'kako bi za nas najbolje bilo-da je bilo'. U tom poslu prednjače pripadnici bošnjačke društvene elite, koji nastoje dovršiti proces nacionalnog konstituiranja, izgraditi svoju - nacionalnu državu".
'Najvjerodostojniji način za odavanje počasti precima je dajući njihova imena'
Istaknuo je kako će napraviti mali odmak od povijesti i govoriti o tradiciji.
"Najvjerodostojniji način za odavanje počasti svojim precima je dajući djeci njihova imena. To svi činimo. Naime, svojoj djeci dajemo imena njihovih predaka. Dovoljno je danas pogledati tko svojoj djeci daje imena Katarina, Stjepan, Tvrtko i slično... Mislim da to govori puno toga o tradiciji", istaknuo je Lučić i u tom kontekstu podsjetio je na jednu izjavu jednog od ideologa novije bošnjačke povijesti.
"Naime, svojevremeno je Enver Imamović, jedan od ideologa novije bošnjačke ne historije nego histerije, na Bošnjačkom saboru koji je održan 1992., rekao da će teško biti uvjeriti 'naše' ljude (misleći na Muslimane u Bosni i Hercegovini) da se njihovi preci zovu Stjepan, Katarina i sl., ali istaknuo je da će raditi na tome. Koliko god oni radili na tome, očito je da to baš i ne ide. Naime, situacija je puno složenija nego što se to u nekoliko rečenica može reći", zaključio je Lučić za Direktno.
Za kraj ćemo podsjetiti na riječi uglednog sveučilišnog profesora Marka Dragića koji je u svojoj knjizi Posljednja bosanska kraljica, Katarina Kosača o njoj napisao sljedeće: "Kraljica Katarina Kosača omiljena je bosanska kraljica, a Hrvatice u Kraljevoj Sutjesci i danas nose crninu u znak žalosti za svojom kraljicom Katarinom".
Padom Bobovca pobjegla je u Rim. Na vrelu Bosne Turci su joj pri bijegu iz zasjede zarobili djecu, odveli u Istanbul i islamizirali. Pateći za svojom djecom i kraljevstvom Katarina je umrla u Rimu 25. listopada 1478. Oporukom je Bosansko kraljevstvo u nasljedstvo ostavila Svetoj stolici, ukoliko se njezina djeca ne preobrate na katoličanstvo, prenosi Direktno.
Notra.ba
