Piše : Jozo Pavković/Večernji
Od Hercegovca iz Širokog Brijega Mirka Grbešića bosanski gospodarstvenik iz Kreševa Svjetlan Stanić preuzima tvrtku u Hrvatskoj, zadarsku Marasku. Proces “primopredaje” od dioničkih društava Saponije i Koestlina, članova širokobriješke Mepas grupe, počeo je prošle i bit će završen do kraja ove godine.
U ozračju ove akvizicije danas će se u Zadru održati proslava velikog jubileja – 200 godina Maraske i 200 godina industrijske proizvodnje Maraschina te voćnih i biljnih likera. Dakle, prije točno dva stoljeća talijanski proizvođač likera Girolamo Luxardo otvorio je novu tvornicu u srcu Dalmacije. Koja je ubrzo stekla ugled i svoje proizvode počela prodavati i izvan Europe. Međutim, proizvodnja likera od autohtone dalmatinske vrste višnje počela je u Zadru još prije Luxarda. On je nastavio tradiciju dominikanskih svećenika, koji su još u 16. stoljeću proizvodili maraskino, a prvotno je služio samo kao lijek. Stanić Beverages je pak ugledni proizvođač sokova te vlasnik dviju tvornica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini kapaciteta od 150 milijuna litara. Najvažniji brend im je Juicy. Kupnjom tvornice u Zadru proširit će proizvodne kapacitete i ući će u svijet proizvodnje jakih alkoholnih pića.
To im jamče Maraskini brendovi. Ovdje bi većina izvještajnih priča u ekonomskoj rubrici vjerojatno i završila da nije u pitanju rijetka praksa ulaganja iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Nekako se uvriježilo mišljenje kako je samo obrnuto. Međutim, iznimno je puno bh. gospodarstvenika koji razvijaju svoj biznis u susjednoj državi. Poput Svjetlana Stanića, koji je, kada se te ratne 1993. vratio iz Švedske, odlučio u Dalmaciji nastaviti svoj privatni i poslovni život. Stanić grupa u svijet poduzetništva ušla je još 1983. godine kao obiteljska tvrtka. Već 1995. potpisali su ekskluzivno zastupništvo LG Electronicsa i Heinekena za BiH te postali njihov ovlašteni distributer. Potom su 2005. godine portfelj proširili ekskluzivnim zastupništvom za Philip Morris i Diageo. Važan trenutak u njihovu uzletu je i 2013. godina, kada su od Jamnice kupili Juicy sokove te postali proizvođač vlastitog brenda. Stanić grupa trenutačno zapošljava više od 1000 osoba u Hrvatskoj i BiH, prisutna je na 15.000 prodajnih mjesta, a proizvodi Juicy mogu se kupiti u 22 zemlje svijeta - Europi, Bliskom istoku, Africi i Aziji.
Svjetlan Stanić ističe kako su u poslovanju upornost i hrabrost glavna vodilja. Upozorava da u poslu, ali i općenito u životu nije dobro biti u zoni komfora. I kako uvijek iznova treba tražiti nove izazove. Svijet se toliko brzo mijenja da ni jedan poduzetnik 21. stoljeća ne smije dopustiti statičnost. Mora se uvijek gledati unaprijed, biti inovativan, kreativan, a ponajviše razmišljati globalno. Iz takvih perspektiva uspio je u svom biznisu postići kvalitetu proizvoda, što su kupci diljem svijeta prepoznali. Njegov otac Anto Stanić radio je kao učitelj, a onda otišao u Njemačku. Kada se vratio, sa suprugom Lucom započeo je s privatnim poduzetništvom. Međutim, njega je uvijek zanimala književnost. Prvu knjigu, zbirku pjesama “Biseri ispod Inča” objavio je 1998. godine. Nakon toga izdao je više od 30 naslova, među kojima poetske zbirke, zbirke kratkih priča, romane...
Pjesme i priče objavljuje u mnogim časopisima u Bosni i Hercegovini i izvan nje, a njegova djela dostupna su i na engleskom. Član je nekoliko književnih udruga i idejni je tvorac i predsjednik Upravnog odbora Književne zaklade/fondacije “Fra Grgo Martić” koja kroz dodjelu prestižne književne nagrade i svoje književne projekte podržava rad bh. književnika. Za razliku od oca, pjesnikovi sinovi Svjetlan, Zvjezdan i Goran čvrsto su se vezali uz gospodarstvo. Zanimljivo, ni jedna tvrtka kojoj su braća na čelu nije vlasnički povezana. Možda je baš takva bratska ljubav formula uspjeha. Jednako kada je u pitanju sinergija biznisa i kulture. Stanićeva filozofija prema životu i poslu jamstvo je i za budućnost zadarskog ponosa. On će nadograđivati tvrtku koju je sadašnji vlasnik Mirko Grbešić jako osnažio.
Svjestan da je Maraska puno više od tvornice i njezinih proizvoda, razvijao je i čuvao njezinu tradiciju. Uostalom, kraljica Viktorija je 1871. godine povukla i engleske ratne brodove iz Sredozemlja kako bi ukrcali maraskino za potrebe britanskog dvora. U jednom od svojih romana Zadar i maraskino spominje i francuski pisac Honoré de Balzac, a u tom piću uživali su i Alfred Hitchcock, G. B. Shaw, Charles Baudelaire, Ernest Hemingway, Orson Welles, Charlie Chaplin... U budućnost dalmatinske Maraske u mnogočemu je ugrađena vizija Hercegovca Mirka Grbešića koju će sigurno nadograđivati Svjetlan Stanić iz središnje Bosne. Zanimljivo je da je on i počasni konzul Južne Koreje u Bosni i Hercegovini. Svojom je poslovnom strategijom “u životu” održao kraljevski grad Kreševo. Sada Zadar od “kralja likera” očekuje da kraljevski maraskino u svijetu bude počasni ambasador dalmatinskih pića.•
