Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktualnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

"Mogu reći da se nismo složili oko nekih stvari, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj dojam je da on preferira rješenje Fuleovog modela što je vrlo opasno po budućnost BiH jer je jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava"

Kako je naveo Komšić, tijekom razgovora s Christianom Schmidtom, inzistirao  je na potrebi provedbi svih presuda Europskog suda za ljudska prava.

"Inzistirao sam na presudama Europskog suda za ljudska prava kao i na mišljenju Europske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Po meni su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotaknuli smo se ovoga što se događa kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako zakomplicirati razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima", rekao je Komšić, prenosi Klix.ba.

Komšić je također istaknuo kako se tijekom sastanka našao u čudnoj situaciji jer je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

"Ono što me začudilo jest to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Schengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam dojam da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da je sve što se događa s Otvorenim Balkanom samo dupliranje posla, ali u smanjenom opsegu, jer ne sudjeluje svih šest zemalja već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo surađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati suradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo što će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu", naglašava Komšić.

Također, Komšić je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

"Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije događaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate", pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.

"Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava jer na tome počiva Europa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa", govori Komšić.

Tijekom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

"Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno", objašnjava Komšić.

Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

"Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret", naveo je Komšić.

Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

"Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informirani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje što je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu", poručio je na kraju jedan od dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva.