ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Miroslav Zelić

eshum.jpg

 

Položaj Hrvata u Bugojnu ali i zaustavljanje potrage za tijelima 15 hrvatskih logoraša, bile su teme kratkom susreta kojeg su imali u Vitezu

Za boravka u središnjoj Bosni, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, pored sastanaka s političkim čelnicima i gospodarstvenicima središnje Bosne, nakratko se susreo i s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojna Miroslavom Zelićem. Bugojanskim Hrvatima hrvatski predsjednik Milanović u lijepom je sjećanju od 2013. godine kada je kao predsjednik Vlade RH posjetio mjesto, obećao te uspunio obećanja vezana uz potporu u projektima koji su od značaja za povratnike u ovaj srednjobosanski grad, među ostalim i gradnju Hrvatskog doma u povratničkoj župi Kandija. Ovog puta s predstavnikom hrvatskog naroda u općinskoj vlasti Milanović je razgovarao o problemima s kojima se svakodnevno susreću Hrvati Bugojna, od nerasvjetljenih zločina i pritiscima koji su rezultirali zaustavljanjem potrage za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša do nemogućnosti zapošljavanja. „Milanovića sam podsjetio na razmjere ratnih zločina i progona Hrvata iz Bugojna, ali prije svega na našu najbolniju ranu, a to je nasilno odvođenje uglednih Hrvata iz logora Armije R BiH u ljeto i jesen 1993. godine. Prošle godine nakon 27 godina potrage, na Rostovu smo pronašli tijela četvorice iz skupine od 19 nasilno odvedenih logoraša te ih nakon identifikacije dostojno pokopali. Iako postoje indicije da bi na lokalitetu Rostova mogli biti posmrtni ostatci i preostalih 15 hrvatskih logoraša, ekshumacije su zaustavljene zbog pritisaka onih kojima nije u interesu da se sazna istina. Svi mi vrlo dobro znamo tko su te osobe, a predsjednika Milanovića upoznao sam s činjenicom da i se dalje nastoje prikriti dokazi zločina jer ih odgovorne vode na optuženičku klupu na kojoj su davno trebali biti“, prenio nam je Zelić detalje sastanka s hrvatskim predsjednikom.

Milanovića je kaže informirao i o drugim, životnim problemima zbog kojih mnogi povratnici odlaze iz ovog grada, a to je prije svih nemogućnost zapošljavanja. „Hrvati iz Bugojna i dalje odlaze jer teško dolaze do posla, u javnim poduzećima i ustanovama to je skoro nemoguće, a novih radnih mjesta u realnom sektoru nema. Otvaranje novih tvornica ili predstavništava hrvatskih tvrtki u kojima bi zaposleni imali primanja dovoljna za osnovne životne potrebe zaustavilo bi trend odlaska koji je posljednjih godina, nažalost, ponovno u porastu te danas u Bugojnu prema procjenama živi između dvije i pol i tri tisuće Hrvata od prijeratnih 16 tisuća“, kazao nam je Zelić.

Od predsjednika RH Hrvati Bugojna očekuju da se svojim autoritetom zauzme za nastavak ekshumacija na Rostovu ali i potakne na realiziranje projekata koji će u ovom gradu otvoriti nova radna mjesta i zaustaviti trend odlaska kojim se 26 godina nakon rata završava plan kreatora progona i zločina nad bugojanskim Hrvatima, plan etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata.

IMG-20210216-WA0027.jpg

AP/artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17