MINISTAR OBRAZOVANJA ŽSB

domicbura

 

„Političko licemjerstvo i dvostruki standardi. Dakle, u jednoj lokalnoj zajednici – Mostaru, mogu određena riješenja, a u drugoj lokalnoj zajednici – ne mogu“, kaže za Hrvatski Medijski Servis Bojan Domić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik i ministar obrazovanja u Vladi Srednjobosanske županije. Komentar je to na odbijanje inicijative iz Doma naroda Parlamenta BiH o izmjeni Izbornog zakona za Travnik od strane bošnjačkih kadrova u Vijeću ministara.

Domić kaže kako je „to već uobičajena agenda unitarističko-nacionalističkih snaga iz Sarajeva“, pitajući se „po čemu su to Mostarci privilegirani na poseban Statut u odnosu na Travnik?“ te „zašto nešto nije dobro u Travniku, ako je to isto dobro u Mostaru?“

Nada u promjenu Izbornog zakona

Podsjetimo, za razliku od Travnika, izborna pravila i Statut Mostara, kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Pady Ashdown, predviđaju postojanje minimalnih i maksimalnih nacionalnih kvota, prema kojima se u Gradsko vijeće Mostara moraju izabrati naamanje 3, a može najviše 15 pripadnika jednog konstitutivnog naroda, također postoji mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, mogućnost da predsjednik Gradskog vijeća uloži veto na odluke gradonačelnika, koji se bira dvotrećinskom većinom. Također, za sve važnije odluke kako što su izbor gradonačelnika, usvajanje gradskog proračuna, urbanističkih planova, izmjene naziva ulica, potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću. Ništa od tih mehanizama sprječavanja majorizaciju ne postoji u izbornim pravilima i Statutu Travnika.

Unatoč tome što izmjena Izbornog zakona za Travnik još nema, i unatoč tome što HDZ nije sudjelovao na ponovljenim izborima za načelnika općine… Domić je ipak optimist. Nada se izmjeni Izbornog zakona za Travnik do sljedećih lokalnih izbora.

„Izmjena Izbornog zakona za Travnik dobra je za sve građane Travnika neovisno o njihovoj etničkoj ili drugoj pripadnosti. Općinski odbor koji vodim uvijek je spreman na razgovore i dogovore oko svih političkih pitanja, a tako i glede izbornog zakonodavstva u Travniku“, drži Domić, a Izborni zakon, koji je trenutno najveći problem Hrvatima Travnika, nije jedini.

Navodi da su problemi Hrvata isti kao i kod drugih naroda, a tiču se određenih poteškoća u raznim sferama društva te da se ne mogu zanemariti ekonomski razlozi, ali i druga pitanja, poput osjećaja nesigurnosti, bilo osobne, bilo političke.

Izostanak procesuiranja odgovornih za ubojstva povratnika

„Poslije rata su ubijeni brojni povratnici hrvatske nacionalnosti, a još uvijek nitko nije procesuiran za brojne zločine, zatim osjećaj nepravde kroz ignoriranje Travnika u odnosu na Mostar kroz određena politička pitanja, pa izostanak sankcioniranja odgovornih za monstruozne zločine koje su počinili pripadnici Armije BiH nad travničkim Hrvatima“, govori Domić i naglašava kako je tada protjerano oko 20 tisuća Hrvata, ubijeno više stotina, a srušeno, opljačkano i zapaljeno više tisuća kuća. „Ako se sve ovo uzme u obzir, onda je jasno zašto vlada i određena nesigurnost i nepovjerenje u pravnu državu među Hrvatima Travnika“.

Domić ističe kako struktura zaposlenih Hrvata u općinskim, državnim i javnim institucijama može biti i bolja nego je trenutno. „Iako su ostvarena poboljšanja u određenim organizacijama, to još uvijek nije u skladu sa zakonskim rješenjima i daleko je od udjela koji bi trebao biti po istim. Što se tiče viših razina vlasti tu apsolutno možemo biti nezadovoljni, jer u pojedinim ministarstvima i institucijama Hrvati se mjere u promilima. Diskriminacija još uvijek u određenoj mjeri postoji, a imamo nekoliko primjera za to, možda najbolji u ŠGD Šume Središnje Bosne, gdje je ovaj balans višestruko narušen“, objašnjava Domić.

Naglašava kako je najveći dio Hrvata iz Travnika iselio tijekom rata, ne svojom voljom. U ovom trenutku iseljavanje Hrvata u Travniku ne odskače od iseljavanja Hrvata iz drugih prostora BiH, ali i pripadnika drugih naroda. „Na općinskoj razini, u skladu s ingerencijama nastojimo kreirati i provoditi programe kojima će se podići kvalitet života svih u Travniku, a tako i smanjiti odlazak pa, usudio bih se kazati, u jednoj mjeri čak potaknuti i povratak. Nekoliko je projekata koje smo realizirali, a nekoliko njih je u fazi realizacije ili pripreme, koji potvrđuju ovo što ističem“, kaže Domić.

Na području općine Travnik, ali i susjednih općina, djeluje velik broj uspješnih poduzeća, koja su i u ovom kriznom razdobolju investirala, širila poslovanja i otvarala nova radna mjesta. „Ipak, moramo svi zajedno učiniti veće napore kako bi stvorili mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, ali i kako bi plaće u realnom sektoru bile veće, odnosno poticajne za ostanak ljudi na ovim prostorima“, navodi Domić.

Sugovornik HMS-a kaže kako su odlukom da HDZ BiH neće sudjelovati na ponovljenim lokalnim izborima za načelnika Travnika pokazali kako su legalisti i kako duboko poštuju bh. zakone, a samim tim i državu Bosnu i Hercegovinu.

“Ne živimo u pravnoj državi”

„Ponovljeni izbori su potpuno nelegalni, jer je zakon točno definirao kada se oni mogu održati, a to u ovom slučaju nije bila situacija. Na ovaj način se pokazalo kako nismo svi ravnopravni i kako pravna država, na žalost, ne funkcionira u punom kapacitetu. Ne živimo u pravnoj državi“, rekao je Domić.

Nadalje objašnjava kako mizerna izlaznost na području cijele općine Travnik, a poglavito na području gdje žive Hrvati, u najmanju ruku dovodi pod znak pitanja, osim legalnosti, i legitimitet novog načelnika.

„Legitimitet novog načelnika, osim male izlaznosti i plebiscitarnog nesudjelovanja Hrvata, upitna je i zbog toga što je broj glasova koje je osvojio gospodin Dautović na prijevremenim izborima manji nego što je osvojio Goran Pejaković kao kandidat HDZ-a BiH na izborima u studenom prošle godine. Ovo smo doživjeli jasnom porukom Hrvata, ali i dobrog dijela Bošnjaka Travnika kako je naša odluka bila ispravna“, rekao je Domić./Marija Bago/HMS/

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
MINISTAR OBRAZOVANJA ŽSB

domicbura

 

„Političko licemjerstvo i dvostruki standardi. Dakle, u jednoj lokalnoj zajednici – Mostaru, mogu određena riješenja, a u drugoj lokalnoj zajednici – ne mogu“, kaže za Hrvatski Medijski Servis Bojan Domić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik i ministar obrazovanja u Vladi Srednjobosanske županije. Komentar je to na odbijanje inicijative iz Doma naroda Parlamenta BiH o izmjeni Izbornog zakona za Travnik od strane bošnjačkih kadrova u Vijeću ministara.

Domić kaže kako je „to već uobičajena agenda unitarističko-nacionalističkih snaga iz Sarajeva“, pitajući se „po čemu su to Mostarci privilegirani na poseban Statut u odnosu na Travnik?“ te „zašto nešto nije dobro u Travniku, ako je to isto dobro u Mostaru?“

Nada u promjenu Izbornog zakona

Podsjetimo, za razliku od Travnika, izborna pravila i Statut Mostara, kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Pady Ashdown, predviđaju postojanje minimalnih i maksimalnih nacionalnih kvota, prema kojima se u Gradsko vijeće Mostara moraju izabrati naamanje 3, a može najviše 15 pripadnika jednog konstitutivnog naroda, također postoji mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, mogućnost da predsjednik Gradskog vijeća uloži veto na odluke gradonačelnika, koji se bira dvotrećinskom većinom. Također, za sve važnije odluke kako što su izbor gradonačelnika, usvajanje gradskog proračuna, urbanističkih planova, izmjene naziva ulica, potrebna je dvotrećinska većina u Gradskom vijeću. Ništa od tih mehanizama sprječavanja majorizaciju ne postoji u izbornim pravilima i Statutu Travnika.

Unatoč tome što izmjena Izbornog zakona za Travnik još nema, i unatoč tome što HDZ nije sudjelovao na ponovljenim izborima za načelnika općine… Domić je ipak optimist. Nada se izmjeni Izbornog zakona za Travnik do sljedećih lokalnih izbora.

„Izmjena Izbornog zakona za Travnik dobra je za sve građane Travnika neovisno o njihovoj etničkoj ili drugoj pripadnosti. Općinski odbor koji vodim uvijek je spreman na razgovore i dogovore oko svih političkih pitanja, a tako i glede izbornog zakonodavstva u Travniku“, drži Domić, a Izborni zakon, koji je trenutno najveći problem Hrvatima Travnika, nije jedini.

Navodi da su problemi Hrvata isti kao i kod drugih naroda, a tiču se određenih poteškoća u raznim sferama društva te da se ne mogu zanemariti ekonomski razlozi, ali i druga pitanja, poput osjećaja nesigurnosti, bilo osobne, bilo političke.

Izostanak procesuiranja odgovornih za ubojstva povratnika

„Poslije rata su ubijeni brojni povratnici hrvatske nacionalnosti, a još uvijek nitko nije procesuiran za brojne zločine, zatim osjećaj nepravde kroz ignoriranje Travnika u odnosu na Mostar kroz određena politička pitanja, pa izostanak sankcioniranja odgovornih za monstruozne zločine koje su počinili pripadnici Armije BiH nad travničkim Hrvatima“, govori Domić i naglašava kako je tada protjerano oko 20 tisuća Hrvata, ubijeno više stotina, a srušeno, opljačkano i zapaljeno više tisuća kuća. „Ako se sve ovo uzme u obzir, onda je jasno zašto vlada i određena nesigurnost i nepovjerenje u pravnu državu među Hrvatima Travnika“.

Domić ističe kako struktura zaposlenih Hrvata u općinskim, državnim i javnim institucijama može biti i bolja nego je trenutno. „Iako su ostvarena poboljšanja u određenim organizacijama, to još uvijek nije u skladu sa zakonskim rješenjima i daleko je od udjela koji bi trebao biti po istim. Što se tiče viših razina vlasti tu apsolutno možemo biti nezadovoljni, jer u pojedinim ministarstvima i institucijama Hrvati se mjere u promilima. Diskriminacija još uvijek u određenoj mjeri postoji, a imamo nekoliko primjera za to, možda najbolji u ŠGD Šume Središnje Bosne, gdje je ovaj balans višestruko narušen“, objašnjava Domić.

Naglašava kako je najveći dio Hrvata iz Travnika iselio tijekom rata, ne svojom voljom. U ovom trenutku iseljavanje Hrvata u Travniku ne odskače od iseljavanja Hrvata iz drugih prostora BiH, ali i pripadnika drugih naroda. „Na općinskoj razini, u skladu s ingerencijama nastojimo kreirati i provoditi programe kojima će se podići kvalitet života svih u Travniku, a tako i smanjiti odlazak pa, usudio bih se kazati, u jednoj mjeri čak potaknuti i povratak. Nekoliko je projekata koje smo realizirali, a nekoliko njih je u fazi realizacije ili pripreme, koji potvrđuju ovo što ističem“, kaže Domić.

Na području općine Travnik, ali i susjednih općina, djeluje velik broj uspješnih poduzeća, koja su i u ovom kriznom razdobolju investirala, širila poslovanja i otvarala nova radna mjesta. „Ipak, moramo svi zajedno učiniti veće napore kako bi stvorili mogućnost otvaranja novih radnih mjesta, ali i kako bi plaće u realnom sektoru bile veće, odnosno poticajne za ostanak ljudi na ovim prostorima“, navodi Domić.

Sugovornik HMS-a kaže kako su odlukom da HDZ BiH neće sudjelovati na ponovljenim lokalnim izborima za načelnika Travnika pokazali kako su legalisti i kako duboko poštuju bh. zakone, a samim tim i državu Bosnu i Hercegovinu.

“Ne živimo u pravnoj državi”

„Ponovljeni izbori su potpuno nelegalni, jer je zakon točno definirao kada se oni mogu održati, a to u ovom slučaju nije bila situacija. Na ovaj način se pokazalo kako nismo svi ravnopravni i kako pravna država, na žalost, ne funkcionira u punom kapacitetu. Ne živimo u pravnoj državi“, rekao je Domić.

Nadalje objašnjava kako mizerna izlaznost na području cijele općine Travnik, a poglavito na području gdje žive Hrvati, u najmanju ruku dovodi pod znak pitanja, osim legalnosti, i legitimitet novog načelnika.

„Legitimitet novog načelnika, osim male izlaznosti i plebiscitarnog nesudjelovanja Hrvata, upitna je i zbog toga što je broj glasova koje je osvojio gospodin Dautović na prijevremenim izborima manji nego što je osvojio Goran Pejaković kao kandidat HDZ-a BiH na izborima u studenom prošle godine. Ovo smo doživjeli jasnom porukom Hrvata, ali i dobrog dijela Bošnjaka Travnika kako je naša odluka bila ispravna“, rekao je Domić./Marija Bago/HMS/

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17