Dok slavi Rezoluciju Europskog parlamenta o BiH bez konstitutivnih naroda, Željko Komšić drži sliku diktatora Josipa Broza čiji je totalitarni režim svojom Rezolucijom EP izjednačio s nacističkim
Nevjerojatno je s koliko strasti i mržnje su bošnjački političari i mediji u tjednu iza nas likovali jer je eto Europski parlament usvojio Rezoluciju o BiH iz koje je, prema tumačenju istih velikobošnjačkih politika i medija, izbačen pojam konstitutivnosti naroda. „Dobro je da su se konačno počele čitati Rezolucije Europskog parlamenta i u BiH“, primijetila je zastupnica u EP Željana Zovko koja se zbog izostanka podrške njezinim amandmanima, našla ma meti kritika bošnjačke javnosti u BiH, zajedno s hrvatskim parlamentarcima koji Rezoluciju o BiH nisu podržali, jer smatraju da je odraz potpunog nerazumijevanja stanja u BiH.
A za bolje razumijevanje ne/prilika u ovoj zemlji, bilo bi svakako poželjno pročitati reakcije na najnoviji usvojeni dokument o napretku BiH, naročito onih koji ne skrivaju oduševljenje dokumentom. Među prvima valjalo bi makar površno analizirati reakciju maskote oduzimanja političkih prava hrvatskom narodu u BiH Željka Komšića. Zapravo bit će dovoljan samo jedan pogled na njegov već treći put uzurpirani Ured člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda u koji je zasjeo zahvaljujući glasovima Bošnjaka. A njega „krasi“ slika Josipa Broza Tita, diktatora čiji je režim Europski parlament prije nepune dvije godine izjednačio s nacizmom. Oba su totalitarna i isto su zlo, navedeno je u Rezoluciji koju je Europski parlament usvojio 19. rujna 2019. godine. "Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe naziv je Rezolucije kojom je EP osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine, kao i zločine svih ostalih režima. U njoj se, među ostalim, podsjeća kako su "nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti". No, ova Rezolucija Željku Komšiću, jednako kao ni Bakiru Izetbegoviću i Nerminu Nikšiću ne znači ništa. Njihov odnos prema Rezolucijama EP je odnos isti kao prema švedskom stolu, „uzmi aga šta ti se sviđa“. Da na bošnjačkoj političkoj sceni ljevice nema potvrdile su optužbe SDP-ovaca na račun kolege iz Hrvatske Tonina Picule kojeg su optužili za provođenje „desničarske“ politike prema BiH. Lekciju im je očitala kolegica iz Hrvatske Mirela Ahmetović. „Poštivanje Ustava, kako hrvatskog tako i onog BiH, te Daytonskog sporazuma, koji je donio mir Bosni i Hercegovini, ali i ostavio neka neriješena pitanja koja su pozvani riješiti svi narodi u BiH među sobom, nije 'desničarska' politika, već odgovorna politika zasnovana na Ustavu i zakonima“, poručila im je Ahmetović uz lekciju iz demokracije i poimanja građanske države čiji su vatreni zagovornici. „Građanska država podrazumijeva da se svatko ima pravo politički legitimirati iz čega proizlazi i pravo da bira svoje predstavnike koje brojniji narod neće preglasavati i uskraćivati prava malobrojnijem narodu. To proizlazi iz Ustava BiH, kao i odluke Ustavnog suda BiH iz 2016. Ako smo mi koji poštujemo odredbe i zakone „desničari“, što su onda oni koji ne poštuju Ustav i odluke Ustavnog suda vlastite države?“, zapitala se sasvim opravdano Ahmetović.
E pa to se mnogi i u BiH pitaju, kakva je to politika koja ne poštuje Ustav ni odluke Ustavnog suda vlastite države, koja princip „švedskog stola“ primjenjuje na svakom koraku, uzimajući samo ono što njoj odgovara. Tako je Ustavni sud BiH u tjednu iza nas presudio da bošnjačka djeca iz Konjević Polja imaju pravo školovati se na svome materinskom jeziku kojeg nazivaju bosanskim. Kada to isto pravo traže hrvatska djeca u Sarajevu, Zenici, Bugojnu ili u bilo kojem mjestu u kojemu su Hrvati manjina, onda je to segregacija. Ustavna i prava garantirana Europskim konvencijama i ovog su puta na švedskom stolu, uzimaju se samo ona poželjna velikobošnjačkoj politici čiji je „građanski“ plašt toliko izlizan da je s njime postaje sve teže pokriti se.
Ap/ artinfo.ba
