× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • U tjednu iza nas

bagere srusena crkva

 

Crkva u Konjević Polju je srušena, hoće li istu sudbinu ikad doživjeti Islamski centar u Bugojnu?!

 

      Da hrvatski narod u BiH nije jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda, da su Hrvati majorizirani i da im se sustavno godinama oduzimaju politička i druga prava te da je na temeljima pune jednakopravnosti svih naroda i građana nužno početi graditi BiH, buduću članovi Europske unije i NATO-a, znaju već i ptice na grani.

Kako i ne bi kad je to priča koja se ponavlja desetljećima. Ponovili su još jednom i izaslanici na prošlotjednom devetom po redu zasjedanju  Hrvatskog narodnog sabora BiH te prihvatili Rezoluciju čijom provedbom bi se stanje trebalo popraviti. Ključna riječ u kontekstu donošenje i prihvaćanja Rezolucije je „provedba“. Koliko su Deklaracija i Rezolucija dosad donijeli hrvatski politički predstavnici u BiH? Ima ih poprilično, ali koliko njih je provedeno? Nijedna!  Što učiniti kako i najnovija Rezolucija HNS-a ne bi doživjeli  sudbinu „mrtvog slova na papiru“, a zasjedanje HNS-a pretvorilo u još jedno sijelo „istomišljenika“, budući da su oni koji isto ne misle napustili skup, bez jasnog cilja kako ovaj dokument provesti, odnosno tko će ga to provoditi.  Bez zajedništva, volje i želje raditi u interesu naroda kojeg predstavljate, teško će se provesti bilo što, pa tako i Rezolucija HNS-a. Uz časne ali rijetke izuzetke, koliko je izaslanika okupljenih na zasjedanju HNS-a spremno postaviti opće ispred osobnih interesa, koliko ih je došlo samo kako bi bili „viđeni“ i objavili svoju sliku na društvenim mrežama? Ako je više onih koji su došli kako bi bili viđeni, od onih koji su spremni raditi na provedbi Rezolucije, onda ovaj dokument gubi svaki smisao! Ako im nedostaje uzora, nek se vrate u ratne 90.-te. Da su hrvatski branitelji pitali koliko će naknade i činove imati nakon rata prije odlaska na ratišta, hoće li im djeca dobiti poslove u državnim institucijama i javnim poduzećima,  da su se poput „uvrijeđenih mlada“ ponašali kad bi in netko iznio drugačiju strategiju obrane od one koju su sami imalo, hrvatskog naroda u BiH danas ne bi bilo! Ne bi bilo ni HNS-a ni Rezolucija niti prilike da se konačno stavi točka na osiguranje pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH za koju se ginulo i krvarilo.

 Ipak, najnovija Rezolucija HNS-a razliku je se od dosadašnjih jer je možda i među posljednjim dokumentima donesenim od strane legitimnih hrvatskih predstavnika o čijoj provedbi ovisi sudbina ovog naroda. Stara i višegodišnja pitanja i problemi zbog kojih trpi hrvatski narod sadržani u ovom dokumentu trebaju hrabre i odlučne koji će ga provesti te se snagom zajedništva izboriti za ono što njihovom narodu pripada!

Kraj tjedna u BiH obilježile su slike rušenja pravoslavne crkve u Konjević Polju. Nelegalno sagrađen objekt u dvorištu Fate Orlović, stradalnice i prognanice iz Srebrenice pokazao je kako se upornost  i istrajnost ipak isplate te je Fata nakon višegodišnje bitke „istjerala pravdu“, a s njome i crkvu iz dvorišta. Bošnjačkim političarima i medijima koji su s oduševljenjem pljeskali  pobjedi u bitci koju je dobila Fata Orlović, neophodno je postaviti samo jedno pitanje. Jesu li za primjenu istih standarda na cijelom području BiH? Ako jesu, priliku za dokazati imaju u Bugojnu. Islamski centar  u Bugojnu najvećim je dijelom sagrađen na zemljištu u vlasništvu Hrvata, bez suglasnosti vlasnika, isto kao i pravoslavna crkva u dvorištu Fate Orlović. Jesu li Hrvati Bugojna mogli biti glasniji u traženju svoji prava? Bez sumnje jesu, ali nemojmo pljeskati onomu što nismo u stanju i sami osigurati u mjestima u kojima su se kao i u Srebrenici, događali zločini, progon, ubojstva. Ako je i dalje važno tko je bio agresor, a tko žrtva, onda ova zemlja nema nikakve šanse napraviti ni najmanji iskorak ka boljoj budućnosti koja ovisi o iskrenosti pregovarača i onih koji je grade. U tom kontekstu Rezolucija HNS-a trebala je izgledati potpuno drugačije,  s radikalnijim porukama!

AP/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • U tjednu iza nas

bagere srusena crkva

 

Crkva u Konjević Polju je srušena, hoće li istu sudbinu ikad doživjeti Islamski centar u Bugojnu?!

 

      Da hrvatski narod u BiH nije jednakopravan s druga dva konstitutivna naroda, da su Hrvati majorizirani i da im se sustavno godinama oduzimaju politička i druga prava te da je na temeljima pune jednakopravnosti svih naroda i građana nužno početi graditi BiH, buduću članovi Europske unije i NATO-a, znaju već i ptice na grani.

Kako i ne bi kad je to priča koja se ponavlja desetljećima. Ponovili su još jednom i izaslanici na prošlotjednom devetom po redu zasjedanju  Hrvatskog narodnog sabora BiH te prihvatili Rezoluciju čijom provedbom bi se stanje trebalo popraviti. Ključna riječ u kontekstu donošenje i prihvaćanja Rezolucije je „provedba“. Koliko su Deklaracija i Rezolucija dosad donijeli hrvatski politički predstavnici u BiH? Ima ih poprilično, ali koliko njih je provedeno? Nijedna!  Što učiniti kako i najnovija Rezolucija HNS-a ne bi doživjeli  sudbinu „mrtvog slova na papiru“, a zasjedanje HNS-a pretvorilo u još jedno sijelo „istomišljenika“, budući da su oni koji isto ne misle napustili skup, bez jasnog cilja kako ovaj dokument provesti, odnosno tko će ga to provoditi.  Bez zajedništva, volje i želje raditi u interesu naroda kojeg predstavljate, teško će se provesti bilo što, pa tako i Rezolucija HNS-a. Uz časne ali rijetke izuzetke, koliko je izaslanika okupljenih na zasjedanju HNS-a spremno postaviti opće ispred osobnih interesa, koliko ih je došlo samo kako bi bili „viđeni“ i objavili svoju sliku na društvenim mrežama? Ako je više onih koji su došli kako bi bili viđeni, od onih koji su spremni raditi na provedbi Rezolucije, onda ovaj dokument gubi svaki smisao! Ako im nedostaje uzora, nek se vrate u ratne 90.-te. Da su hrvatski branitelji pitali koliko će naknade i činove imati nakon rata prije odlaska na ratišta, hoće li im djeca dobiti poslove u državnim institucijama i javnim poduzećima,  da su se poput „uvrijeđenih mlada“ ponašali kad bi in netko iznio drugačiju strategiju obrane od one koju su sami imalo, hrvatskog naroda u BiH danas ne bi bilo! Ne bi bilo ni HNS-a ni Rezolucija niti prilike da se konačno stavi točka na osiguranje pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH za koju se ginulo i krvarilo.

 Ipak, najnovija Rezolucija HNS-a razliku je se od dosadašnjih jer je možda i među posljednjim dokumentima donesenim od strane legitimnih hrvatskih predstavnika o čijoj provedbi ovisi sudbina ovog naroda. Stara i višegodišnja pitanja i problemi zbog kojih trpi hrvatski narod sadržani u ovom dokumentu trebaju hrabre i odlučne koji će ga provesti te se snagom zajedništva izboriti za ono što njihovom narodu pripada!

Kraj tjedna u BiH obilježile su slike rušenja pravoslavne crkve u Konjević Polju. Nelegalno sagrađen objekt u dvorištu Fate Orlović, stradalnice i prognanice iz Srebrenice pokazao je kako se upornost  i istrajnost ipak isplate te je Fata nakon višegodišnje bitke „istjerala pravdu“, a s njome i crkvu iz dvorišta. Bošnjačkim političarima i medijima koji su s oduševljenjem pljeskali  pobjedi u bitci koju je dobila Fata Orlović, neophodno je postaviti samo jedno pitanje. Jesu li za primjenu istih standarda na cijelom području BiH? Ako jesu, priliku za dokazati imaju u Bugojnu. Islamski centar  u Bugojnu najvećim je dijelom sagrađen na zemljištu u vlasništvu Hrvata, bez suglasnosti vlasnika, isto kao i pravoslavna crkva u dvorištu Fate Orlović. Jesu li Hrvati Bugojna mogli biti glasniji u traženju svoji prava? Bez sumnje jesu, ali nemojmo pljeskati onomu što nismo u stanju i sami osigurati u mjestima u kojima su se kao i u Srebrenici, događali zločini, progon, ubojstva. Ako je i dalje važno tko je bio agresor, a tko žrtva, onda ova zemlja nema nikakve šanse napraviti ni najmanji iskorak ka boljoj budućnosti koja ovisi o iskrenosti pregovarača i onih koji je grade. U tom kontekstu Rezolucija HNS-a trebala je izgledati potpuno drugačije,  s radikalnijim porukama!

AP/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više