Ministarstvo pravosuđa i uprave RH ovih se dana pozitivno očitovalo na upit međunarodnog tribunala u Haagu o tome može li Hrvatska dati jamstva da će nadležna tijela nadzirati boravak Brune Stojića ako suci odluče pustiti na prijevremenu slobodu, piše Večernji List BiH.
Tu informaciju, Večernji List je doznao neslužbeno, što im je potvrđeno u Ministarstvu pravosuđa, ne spominjući o kojem se haaškom osuđeniku radi. No, kako je Bruno Stojić u kolovozu prošle godine podnio zahtjev za prijevremeno puštanje nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne, doznajemo da se radi upravo o njegovu zahtjevu.
U studenom, nakon zahtjeva Brune Stojića, isti zahtjev za puštanje na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne podnio je i Milivoj Petković. Večernji list nadalje navodi da suci Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu nisu još razmatrali Petkovićev zahtjev do te faze do koje je stigao prije predani Stojićev.
Stojiću su dvije trećine zatvorske kazne protekle u siječnju, a Petkoviću sredinom veljače. Posljednji u zatvoru ostat će Jadranko Prlić, koji je osuđen na 25-godišnju kaznu, dok su Bruno Stojić, Milivoj Petković i pokojni Slobodan Praljak osuđeni na 20-godišnje kazne zatvora.
Praljak je pri izricanju pravomoćne presude u sudnici popio prokrijumčareni otrov koji ga je brzo usmrtio. Valentin Ćorić dobio je 16 godina zatvora i njegovu zahtjevu za puštanje na slobodu sud je udovoljio u siječnju 2019., a Berislav Pušić osuđen je na 10 godina zatvora i pušten je nakon odsluženja dvije trećine kazne 2018. godine.
Milivoj Petković zatvorsku kaznu služi u Belgiji, Bruno Stojić u Austriji, a Jadranko Prlić u Velikoj Britaniji, gdje uređuje zatvoreničke novine, piše Večernji List..
Sva šestorica pravomoćno su osuđena u Haagu, nakon što su se svi dobrovoljno predali u travnju 2004., tako da im se u zatvorske kazne računa i dugogodišnji pritvor u Scheveningenu.
Svi imaju pravo na traženje prijevremenog puštanja na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne, no sud može odlučiti udovoljiti ili ne udovoljiti takvom zahtjevu, ovisno o procjeni je li osuđenik pokazao znakove pokajanja i rehabilitacije.
Među uvjetima pod kojima je ranije Valentin Ćorić pušten na slobodu bio je onaj koji propisuje da dotični ni s kim “neće raspravljati o svom sudskom predmetu, uključujući bilo koji aspekt događaja u bivšoj Jugoslaviji koji su bili predmetom njegova suđenja”, pogotovo ne s medijima, piše Večernji List.
