ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
REZOLUCIJA EUROPSKOG PARLAMENTA

khjkuzi.png

Pozornost javnosti nije toliko privukla rezolucija “Inicijativa europskih građana - manjinski sigurni paket”, koju je usvojio Europski parlament na plenarnoj sjednici u prosincu prošle godine, kojom se na vrlo konkretan način u zemljama Unije nastoji zaštititi prava manje brojnih skupina i njihovih jezika, pravo na obrazovanje na materinskom jeziku, kao i sustav informiranja, piše Večernji list BiH. 

Radi se o inicijativama koje su posve identične zahtjevima hrvatske nacionalne zajednice u BiH, koja nije nacionalna manjina nego konstitutivni narod, no pri tome, nažalost, nema prava na njegovanje vlastite jezične i identitetske posebnosti.

Pokušaji asimilacije

Umjesto toga, čak i u drugim dokumentima kojima se iz Europske komisije i drugih tijela obraća BiH, obrazovanje na materinskom jeziku naziva se segregacija, zahtjevi za utemeljenje RTV kanala na vlastitom jeziku karakterizira se separatizmom... Gotovo identično poručuje NVO sektor i uglavnom bošnjačke političke stranke. Sve suprotno od sadržaja rezolucije koju je usvojio Europski parlament.

Zanimljivo je kako je gorljivi zagovornik i jedan od inicijatora donošenja ovakve rezolucije upravo visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko, koji je i predsjedatelj Vijeća koruških Slovenaca. Inzko je prošle godine sudjelovao u raspravi na panelu koji je bio upravo posvećen jeziku, obrazovanju i audiovizualnim uslugama predstavnicima manjinskih naroda u Europi.

U rezoluciji koja je usvojena kao rezultat ove inicijative navodi se kako se društvene skupine u pojedinim zemljama Unije često naizmjenično nazivaju nacionalnim manjinama, etničkim skupinama, tradicionalnim ili autohtonim manjinama, nacionalnostima, stanovnicima ustavnih regija, jezičnim manjinama, skupinama koje govore manje korištenim jezicima, jezičnim skupinama.

U rezoluciji se upozorava kako se “većina nacionalnih i jezičnih manjina suočava s ubrzanim trendom asimilacije i gubitka jezika, što se pretvara u jezično i kulturno osiromašenje unutar EU-a i gubitak njegove raznolikosti, nešto što se u EU naziva obveznom zaštitom prema ugovorima; budući da je obrazovanje glavni alat za revitalizaciju i očuvanje manjinskih jezika”. Podsjeća se i na temeljne odredbe EU-a kojima se predviđa da Unija “mora poštivati svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurati zaštitu i unaprjeđenje europske kulturne baštine; naglašava da su jezici i kulture manjina sastavni i neotuđivi dio kulture i baštine Unije; da bi Unija trebala poticati akcije država članica da osiguraju zaštitu prava pripadnika manjina”,piše Večernji.

Više od jednoga jezika

Pritom je jedna od odrednica posebno primjenljiva na BiH. “Vjeruje se da se jezična prava moraju poštivati u zajednicama u kojima postoji više od jednog službenog jezika, bez ograničavanja prava jedne skupine u usporedbi s drugom, u skladu s ustavnim poretkom svake države članice i njezinim nacionalnim pravom; vjeruje se da bi promicanje regionalnih jezika i zaštita jezičnih zajednica trebali poštivati temeljna prava svih osoba. Podsjeća se da ne postoji zajednička definicija tko se može smatrati osobom koja pripada nacionalnoj ili jezičnoj manjini u EU”, dodaje se. 

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2020 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17