Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković ističe kako je formula uspjeha prilagoditi se promjenama, koje su nam u 2020. bile svima nametnute. To dovodi do rezultata, koji se mogu postići i u teškim uvjetima. No, misija ostaje ista.

– Zaštita domaće proizvodnje, podizanje kvaliteta domaćih roba, te povećanje konkurentnosti naših tvrtki je naša stalna misija kojoj posvećujemo značajan broj svojih aktivnosti – kaže dr.sc. Vuković.

U intervjuu za WBB. media dr. Vuković se osvrće na tešku, ali izazovnu godinu iza nas, govori o bh. gospodarstvenicima, ukazuje na značaj regionalne suradnje na Zapadnom Balkanu, otkriva planove i poručuje da “digitalna transformacija danas više nije pitanje izbora – ona je neizbježna, neophodna i nezaobilazna”.

Za cijelu Planetu, 2020. godina bila je, zbog pandemije koronavirusa posebno teška. Možete li objektivno ocijeniti kako je bh. gospodarstvo funkcioniralo u ovoj godini?

– Gospodarstvo Bosne i Hercegovine je usprkos pandemiji i teškim uvjetima funkcioniralo, a kako, to najbolje znaju sami gospodarstvenici.  

Ekonomija Bosne i Hercegovine je već u ožujku suočena s velikim padom efektivne zaposlenosti, padom proizvodnje i padom vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regionu i zemalja EU prema regionu. U izvještaju Europske komisije se navodi da je BiH s udjelom od 34 % bruto domaćeg proizvoda u 2015. u odnosu na 98 % prije rata jedna od najmanje integriranih ekonomija u regionu. Pandemija je ipak dovela do većeg pada BDP-a nego se očekivalo. Za našu ekonomiju koja svakako ima nisku osnovicu za obračun ovaj pad je značajan.

Dokaz funkcioniranja gospodarstva evidentan je kroz oporavak koji je uslijedio nakon petog mjeseca, tako da je postotak smanjenja izvoza s 25% smanjen na 11%, a uvoza s 28% na 14%.

Prema podatcima za deset mjeseci 2020. godine evidentno je sljedeće:

• Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene iznosi 23.063.810.000 KM, zabilježen je deficit u iznosu od  5.346.362.000 KM,  pokrivenost uvoza izvozom je 62,4 %.
• Izvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od 8.858.724.000 KM, što je manje za 1.142.219.000 KM ili 11,42% u odnosu na isti period prošle godine
• Uvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od 14.205.086.000 KM, što je manje za 2.467.217.000 KM ili 14,80 %
• Struktura top izvoznih i uvoznih partnera je ista, ali je evidentan pad robne razmjene sa svim vodećim partnerima
• U svim sektorima gospodarstva je smanjen i izvoz i uvoz ( izuzetak je agroindustrijski sektor gdje je evidentno povećanje izvoza za 8 % )
• Ovakve promjene u robnoj razmjeni u najvećoj mjeri govore o jačini utjecaja pandemije, koja je prekinula pozitivan trend povećanja izvoza i smanjenje uvoza do 2019. godine.
• U sektoru drvo, papir i namještaj je tradicionalno  ostvaren suficit u vrijednosti od 870.284.867 KM, međutim i u ovom sektoru je smanjen ukupan obim razmjene, kao rezultat smanjenja izvoza za 4 % i uvoza za 13 %.
• Sektor metala je u odnosu na isti period prošle godine ostvario smanjenje izvoza za 20% i uvoza za 11%.

Nismo ustuknuli ni pred pandemijom

Na početku 2020. godine, kad još nismo bili svjesni što nas čeka, imali ste ambiciozne i slobodno bih rekla velike planove kad je u pitanju zaštita domaće proizvodnje, podizanje kvaliteta domaćih roba, jednostavno povećavanje njihove konkurentnosti. Jesmo li i pored vrlo teških, nesvakidašnjih uvjeta išta od tih planova mogli realizirati?

– Zakoračili smo u 2020. godinu s ambicioznim planovima i Programom rada koji je predviđao mnogobrojne aktivnosti čijom bi realizacijom Komora nastavila trend pozitivnih promjena i snažnijeg pozicioniranja u krugovima gospodarstvenika i donositelja odluka. Usprkos pandemiji koronavirusa koja je potpuno promijenila stil života i poslovanja, nismo odustali niti ustuknuli pred zadatim ciljevima. Prilagodili smo se promjenama koje su nam svima nametnute i svoju poslovnu godinu privodimo kraju zadovoljni rezultatima koje smo postigli u zaista teškim uvjetima. Zaštita domaće proizvodnje, podizanje kvaliteta domaćih roba, te povećanje konkurentnosti naših tvrtki je naša stalna misija kojoj posvećujemo značajan broj svojih aktivnosti.  Stoga nastojimo nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima usmjerenim ka realizaciji ove misije. Nastupi na sajmovima uživo zamijenjeni su on line sajmovima i b2b susretima, a tu su i susreti s potencijalnim investitorima i gospodarstvenicima iz drugih zemalja zainteresiranim za suradnju. Ne  odustajemo od pokretanja različitih projekata i gospodarske suradnje koliko je to moguće i izvodivo, i svakako kontinuirano tragamo za novim tržištima i novim poslovnim prilikama za bh. tvrtke. Neke od planova smo realizirali, a one koje nismo planiramo realizirati u godini pred nama.

Sigurna sam da ste od u vrijeme pandemije imali intenzivnije razgovore sa domaćim gospodarstvenicima. Kakve su njihove poruke? Što su tražili od Vas? Kakvu pomoć su očekivali?

– Komora se od samog početka pandemije u punom kapacitetu bez ograničenja radnog vremena stavila u potpunosti na raspolaganje gospodarstvenicima, a što su oni i sami prepoznali i zbog čega smo dobili nebrojene pohvale. Njihove poruke, zahtjeve, problematiku i očekivanu pomoć pretočili smo u inicijative koje smo upućivali nadležnim tijelima tražeći, i istovremeno nudeći, hitnu reakciju i konkretna rješenja aktualnih problema s kojima su se suočavali. Nadležne institucije su od strane VTK BiH zaprimile mjere koje se tiču prijedloga i mjera koje bi ublažile zastoj u robnoj razmjeni i transportu. Slali smo inicijative i prijedloge bankarskom sistemu, drugim gospodarskim komorama radi zajedničke inicijative, prijedlog mjera za turizam, međunarodno ujednačavanje zdravstvenih dokumenata, bavili se novonastalom problematikom detašmana, tvrtkama od vitalnog interesa i svim drugim izazovima s kojima smo se morali uhvatiti u koštac. Neke od mjera su poduzete, ali vjerojatno kasno i ne dovoljno dobro. Bankarski sistem je reagirao pravovremeno, pa se kupilo nešto vremena kako bi se što lakše prebrodila trenutna kriza.

Prve mjere – da se spasi ekonomija

S druge strane, oči gospodarstvenika bile su okrenute i prema vlastima. No,  čini se da nisu zadovoljni odgovorima koje su dobili, poticajima, pomoći. Kako biste Vi ocijenili djelovanje vlasti u gospodarskom segmentu?

– Naši gospodarstvenici su ti koji trebaju ocijeniti djelovanje vlasti u gospodarskom segmentu. Komora je napravila seriju analiza, anketirala tvrtke i obišla neke od njih. Kada smo napravili presjek stanja vidjeli smo da mjere moraju biti bolje, odnosno, da su u njihovo kreiranje morali biti uključeni stručnjaci. Desilo se to da se zaobišla struka i politika je vodila borbu protiv pandemije, pa imamo situaciju da iste mjere važe i za jedan frizerski salon i za tvrtku koja realizira milijunski posao. Nismo smjeli dopustiti da se strateške smjernice prave u devetom mjesecu, sa šest mjeseci zakašnjenja kada su vlasti završile s izolacijama, starim i novim godišnjim odmorom. Prve mjere su one koje se donose da se spasi ekonomija i mi smo morali u startu djelovati.

Istina, iako smo s nekim mjerama kasnili, postoji određen broj mjera koje su dobro urađene. Moram reći da smo ponosni na ono što je Komora uradila, posebno u onim prvim danima, kada je došlo do zatvaranja granica i usporenog kretanja roba. Analizirajući stanje na terenu i potrebe tvrtki, Komora je prema institucijama vlasti uputila preko 40 inicijativa i njih više od 30 je usvojeno. Istina, to su bila privremena rješenja, ali koja su bila od značaja u tim trenucima.

Uz sve to u najgore vrijeme na snazi su bile zabrane, protoka roba, ljudi. Situacija je znatno izmijenjena nakon sastanka u Sofiji. Iz toga moramo zaključiti da je regionalno djelovanje ključ za sve zemlje Zapadnog Balkana. No, posao nije gotov. Kako vidite suradnju zemalja WB u budućnosti? Što još treba uraditi? Šta su prioriteti?

– Pandemija i borba s koronavirusom dokazala nam je koliko smo pojedinačno slabi i da se jedino zajedničkim djelovanjem i udruženi u borbi protiv nevidljivog neprijatelja možemo suočiti s velikim izazovima kakav je upravo COVID 19.  Stoga je regionalna  suradnja izuzetno značajna.  Ponosni smo na komorski  sustav koji funkcionira brzo  i učinkovito, i koji  ne poznaje granice u rješavanju problema gospodarstvenika. Dokazali smo to nebrojeno puta prije pandemije, a u periodu iza nas uzajamna suradnja i razrađeni modeli  pomoći i potpore koje pružamo jedni drugima još su više došli do izražaja. Zemlje Zapadnog Balkana ulaze u novu fazu poslovanja i međusobne suradnje. Kad ste već spomenuli samit lidera u Sofiji, posebno bih naglasio značaj novoformiranog Poslovnog savjeta Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana koji je održao svoju prvu, konstitutivnu sjednicu na kojoj je pozvao vlade regiona i sve učesnike u procesu regionalnih integracija da podrže i ubrzaju izgradnju zajedničkog tržišta bez barijera, a Europsku uniju da osigura inkluzivno proširenje – potpuno otvaranje europskog tržišta za tvrtke i proizvode sa Zapadnog Balkana i prije punopravnog članstva, u oblastima u kojima su ispunjeni europski standardi, harmonizirana pravila i uspostavljene institucije. Poslovni savjet zajedničke gospodarske komore regiona, koji čine vlasnici i menadžeri 16 poslovnih sistema iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija i gotovo svih proizvodnih i uslužnih sektora, koji imaju tvrtke i poslovne operacije u cijelom regionu, zapošljavaju 25 tisuća ljudi i zajedno ostvaruju više od 2,8 milijardi eura godišnjeg prihoda, zastupat će interese privatnog sektora cijelog regiona. Članovi Poslovnog savjeta su sljedeće tvrtke: albanske – BALFIN, Agna i Infosoft grupe, bosanskohercegovačke – MS Wood, Sarajevski kiseljak i Mikroelektronika, kosovske- Devoli korporacija i Albi grupa, crnogorske – Voli, Trebjesa i Portonovi, makedonske – Alkalod i M6/Tikveš i srpske – Eliksir grupa, Nelt i Milšped.

Zajednički stav članova Poslovnog savjeta koji je predstavljen donositeljem odluka unutar i izvan regiona jeste da je regionalna suradnja kroz uklanjanje prepreka s kojima se gospodarstvenici sada svakodnevno suočavaju potrebna više nego ikada kao odgovor na otežano poslovanje tijekom pandemije i kao najbolji put da se gospodarstvu regiona u cjelini i tvrtkama pojedinačno osiguraju uvjeti za konkurentnije poslovanje, rast i razvoj u narednom periodu.

Mnogo su vremena vlasti izgubile raspravljajući o “malom Shengenu” i ulozi CEFTA-e. Čini mi se da je djelotvornije bilo konkretno raditi, otklanjati probleme, prepreke. Zašto uvijek čekamo da se našim problemima bave “stranci”, Bruxell ili Washington? Stičete li utisak da možemo, ali ne želimo rješavati probleme? Kome je to u interesu?

– Komora je stava da sami sebi najbolje možemo urediti vlastito poslovanje, odnose  s drugima, ali i sami sa sobom, te da imamo pameti i snage da riješimo brojne probleme i suočimo se s mnogim izazovima. Ne bih komentirao da li to ne želimo i u čijem interesu, to nije pitanje za gospodarstvenike i nas kao nekog tko njihove interese zastupa pred tijelima vlasti. Mi smo tu da servisiramo gospodarstvenike, ali i da budemo partner donositeljima odluka u iznalaženju najboljih mogućih rješenja, a što je svakako u interesu svih nas.

Ozbiljne i jake gospodarske države priznaju da imaju probleme, mnoge su uvele i drugi, odnosno treći lockdown nakon blagdana. No, nema pesimizma i odustajanja. Kakva je, prema Vašem mišljenju, situacija kod nas. Kako ćemo se oporavljati, uz čije savjete, čiju pomoć?

– Svjedočili smo izuzetno teškom razdoblju u kojem su se tvrtke širom svijeta borile za opstanak, a nažalost mnoge se i danas bore. Ponovni lockdown i zaustavljanje gospodarskih aktivnosti bilo bi pogubno za bh. gospodarstvo.  Iskreno se nadamo da do toga neće doći s obzirom na to da bi prema analizama europskih zemalja nova zatvaranja napravila nesagledive posljedice njihovoj ekonomiju, pa možete zamisliti koliko bi pogubno bilo za našu. Slijedom toga VTK BiH je u kontinuiranoj komunikaciji s Transportnom zajednicom Europske unije kako bi inovirane direktive djelovale na protočnost roba, odnosno kako ponovno ne bi bilo restrikcija u uvozu i izvozu roba, što je bio slučaj u proljeće ove godine. Komora nikako nije zagovornik pesimizma i odustajanja, upravo suprotno, i u najtežim trenucima iznalazimo dozu optimizma koja nam je svima potrebna, posebno gospodarstvenicima od čijeg poslovanja svi mi i zavisimo. Oporavljat ćemo se vjerojatno sporije u odnosu na ostale, razvijenije i naprednije ekonomije od kojih ćemo tražiti savjete i preporuke, pa i pomoć. Ipak, najviše ćemo se morati oslanjati na nas same, vjerujući da će vlasti svih nivoa u Bosni i Hercegovini imati sluha i naći zajednička rješenja u korist svih nas.

Gospodarstvenici – lideri promjena

Teško je i najbrojati koja je industrija gore stradala. Ko treba biti lider promjena, ideja, novih planova?

– Lideri promjena trebaju biti gospodarstvenici jer su oni ti koji već imaju ideje i nove planove, te su spremni za promjene uz potporu tijela vlasti. Treba ih saslušati i mi u Komori upravo to i radimo. Artikulirajući potrebe gospodarstvenika putem svojih asocijacija, grupacija i udruženja kojima pokrivamo sve grane gospodarstva, obraćamo se donositeljima odluka, ne samo s problemima nego i prijedlozima za rješavanje aktualnih problema čime doprinosimo kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Mislim da bi vlasti svih nivoa u BiH trebali malo više osluhnuti glas gospodarstva i djelovati u tom pravcu.

Može li se dogoditi na neke industrije nakon korone, a zbog sporog oporavka, zapravo nestanu?  No, s druge strane neke će sigurno dobiti novu šansu. No, trebat će pomoć, entiteta, države, stručnjaka, pa i Komore. Šta Komora u ovom momentu može dati gospodarstvenicima? Koja je u ovom trenutku Vaša glavna uloga? Šta može i mora uraditi vlast, ovdje mislim na entitete, državnu razinu, zastupnike, zvanične institucije?

– Trenutno najugroženiji sektori su svakako sektor turizma i hotelijerstva (gospodarski subjekti koji pružaju usluge smještaja i turističke agencije) i sektor prometa (prijevoz putnika , a naročito međunarodni prijevoz putnika). Međutim navedene industrije, ma koliko se sporo oporavljale, ne mogu potpuno nestati. Poboljšanjem kupovne moći samog stanovništva one će se ponovno aktivirati u punom kapacitetu, dakle na neki način možemo reći da im prijeti period stagnacije, nikako potpunog nestanka. Novo vrijeme i novi uvjeti poslovanja svakako da otvaraju i nove mogućnosti. Po tko zna koji put bih naglasio značaj sinergije i neophodnosti zajedničkog djelovanja sviju nas, a tu podrazumijevam vlasti svih nivoa, gospodarstvenike i nas kao komorski sustav, te sve ostale institucije i organizacije koje djeluju u BiH. Krajnje vrijeme je da i sama politika kaže da je gospodarstvo prioritet razvoja BiH, jer ćemo se tad lakše svi preorijentirati na nove situacije. Kada je gospodarstvo prioritet jedne zemlje, tada mora doći i do reforme javne uprave, do ubrzanja rada administracije, određenih pravosudnih postupaka koji godinama traju na sudovima, pogotovo kada su u pitanju sporovi koji se tiču nekih dugova, itd. Razvija se veća transparentnost kada su u pitanju javne nabavke, a slijedom toga i borba protiv korupcije kao jednog od najvećih nameta. Također se moramo okrenuti arbitraži kao alternativnoj metodi rješavanja sporova, a koji najduže traju do 6 mjeseci. Neophodna nam je politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba inzistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koji su usvojeni imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti. Nadležne institucije trebaju biti spremne pomoći pojedincima naći posao, olakšati pristup kreditima, te osigurati potporu tvrtkama da obnove svoje poslovanje. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pažnju treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru. U narednom periodu bit će neophodno sinkronizirati proizvodnju s potrebama tržišta,  prilagoditi se novim potrebama tržišta i drugačijim načinima poslovanja. Stvaranje novih proizvoda i usluga, brendiranje na pravi način, inovativnost i osvajanje novih tržišta samo su neki od izazova za tvrtke u narednom periodu.

Neskromno ću reći da su uloga i značaj Komore u navedenim procesima izuzetno veliki. Kao asocijaciji gospodarstvenika zadatak nam je biti njihov servis i zastupati njihove interese pred tijelima vlasti kojima smo također značajan partner. Istina je da mnogi gospodarstvenici ne znaju što sve Komora radi  i što im možemo pružiti. Možda je to zato što nismo bili dovoljno glasni, a nismo bili jer smo interese gospodarstva stavljali ispred svojih interesa. Dobro je što smo i sami svjesni ove činjenice, te nastojimo promijeniti situaciju. Ocijenili smo da su direktni kontakti s tvrtkama najbolje rješenje slijedom čega smo intenzivirali i naše posjete istim. Komore doista mogu mnogo doprinijeti razvoju gospodarstva i poticanju izvoza i dodao bih, jačanju svijesti stanovništva da koriste domaće proizvode. Promovirajući naše proizvode i usluge u inozemstvu bilo kroz nastupe na sajmovima i izložbama, poslovnim delegacijama, B2B susretima, ili bilo koji drugi način, doprinosimo povećanu izvoza, a samim tim i unaprjeđenju ekonomskih prilika. Kao članica brojnih međunarodnih asocijacija i organizacija nastojimo što bolje pozicionirati naše gospodarstvenike u procesima regionalne i međunarodne suradnje. Komora je sve svoje aktivnosti od početka pandemije usmjerila na pružanje potpore svim gospodarskim subjektima u BiH kako bi im se najprije uopće omogućilo, a zatim i olakšalo poslovanje te samim time i omogućio izvoz svima koji su registrirani za tu djelatnost. Nebrojeno puta smo istakli naše brze i efikasne reakcije kroz brojne upućene inicijative, rješavanje brojnih poteškoća direktno na terenu i tome slično. Brzo smo se prilagodili svemu onome što nam se nametnulo kada je u pitanju realizacija naših, komorskih usluga, te smo se i sami preorijentirali na online poslovanje u mjerama u kojima je to moguće. Sve to s ciljem omogućavanja našeg kontinuiranog rada tj., servisiranja gospodarstva.  Najizravnija moguća mjera s financijskog aspekta je i Odluka Skupštine Komore o otpisu dugova članicama,  kako bi gospodarstvenici u narednom razdoblju nesmetano mogli i dalje konkurirati različitim natječajima, tenderima i drugim vidovima potpore

S druge strane, moramo razmišljati i kako cjelokupno poslovanje nakon pandemije (a to vidimo već i danas) više neće biti isto. Digitalizacija ulazi na velika vrata u sve sfere poslovanja. Jesmo li svjesni tih promjena, svi mi u BiH, a također i Vi u Komori?

– Digitalizacija je već ušla na velika vrata i u sve sfere poslovanja i mi smo itekako svjesni promjena. To su procesi koji su započeli i prije pandemije koja je samo dokazala neminovnost digitalizacije. Digitalna transformacija danas više nije pitanje izbora – ona je neizbježna, neophodna i nezaobilazna. Promatrano iz ugla gospodarstva, digitalizacijom se ostvaruju bolji poslovni rezultati, posebno u pogledu ušteda, te produktivnosti i efikasnosti poslovanja, profitabilnost i konkurentska prednost na tržištu. Prepoznajući važnost uvođenja digitalnih tehnologija u cjelokupno bh. društvo, Komora je 2019. godine pripremila Ediciju Digitalna transformacija Bosne i Hercegovine koju čini 13 studija. Ove studije, u kojima se govori o poljoprivredi, transportu, logistici, prometu, ekologiji, financijama, zdravstvu,..daju  prikaz stanja i gdje i što treba uraditi. U 2020. godini, posebno pojavom pandemije, u Bosni i Hercegovini je ubrzan proces digitalne transformacije, ali samo u nekim segmentima. Međutim, i najjednostavnija softverska rješenja, kao što je recimo Zoom, pomogla su da se održe kontakti s poslovnim partnerima.

Aktualna situacija nas je osvijestila i natjerala da sam proces digitalizacije svojih usluga ubrzamo i to je nešto što vjerujemo da će u narednom vremenu možda biti i naša najznačajnija aktivnost kada je u pitanju potpora izvoznicima, ali i ostalim gospodarstvenicima. U novonastalim okolnostima Komora je svoje poslovanje prilagodila potrebama gospodarstvenika i već u prvim danima pandemije organizirala online edukacije od značaja za poslovnu zajednicu, a nakon toga i online sajmove, online poslovne susrete, online stručne konferencije .

Kad je riječ o digitalizaciji, kakvi su Vaši planovi?

– Ovdje bih svakako najavio očekivanu realizaciju projekta Digitalne komore u koji smo ušli s ciljem unapređenja i jačanja domaćeg gospodarstva. „Digitalna komora” je jedinstven ekosistem koji objedinjuje sve proizvođače Bosne i Hercegovine na jednom mjestu, u cilju njihove prezentacije u digitalnom okruženju, te njihovog umrežavanja i povezivanja s potencijalnim kupcima, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Pored registra proizvođača platforma bi sadržavala integrirane brojne alate i servise, koji imaju za cilj pružiti detaljne informacije o uvoznim/izvoznim procedurama unutar regije, te omogućiti proizvođačima brojna znanja i informacije kojima mogu unaprijediti svoje poslovanje u svim njegovim aspektima. Implementacija gore navedenog projekta donosi višestruke benefite za sve zainteresirane strane, posebno u kontekstu cjelokupnog unapređenja poticajnog okruženja za daljnji razvoj proizvodnog sektora u BiH.

Možete li za kraj, koliko god bilo nezahvalno, reći koji su Vaši planovi u 2021. Šta će biti moguće planirati u “novoj normalnosti?

– Da ne želimo posustati pred izazovima dokazuje prilično ambiciozan Program rada Vanjskotrgovinske komore za 2021. godinu, a koji je zajedno s ostalim aktima jednoglasno usvojen na nedavno održanoj sjednici Skupštine Komore.  Planirali smo aktivnosti  s nadom da se pandemija bliži kraju, a čak i da tako ne bude, planirali smo alternativna rješenja. U svakom slučaju, uz punu potporu skupštinskih zastupnika, nastavljamo biti servis gospodarstva i u punom kapacitetu biti na usluzi našim članicama i svim ostalim partnerima.

SK/Wbb.media