Premijer Andrej Plenković izjavio je u utorak da je u dogovoru s Ministarstvom financija dogovoreno 20 milijuna kuna za interventnu pomoć na sisačkom i petrinjskom području, a prva sredstva mogu se očekivati već sutra, prenosi Hina.
Premijer je to izjavio ranije danas, nakon sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU za financiranje obnove Zagreba te Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, od potresa u ožujku ove godine.
U međuvremenu oko 12,20 sati novi snažni potres magnutude oko 6,3 stupnjeva, pogodio je Petrinju, a premijer Plenković telefonom je potvrdio petrinjskom gradonačelniku Darinku Dumboviću da odmah kreće u Petrinju, a na petrinjsko područje upućene su sve službe i snage.
Vlade će pripremiti posebnu odluku vezanu za potres u Sisačko-moslavačkoj županiji
Nakon 3. sastanka Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe financijskog doprinosa iz Fonda solidarnosti EU namijenjenih za financiranje obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, premijer je istaknuo da će Ministarstvo graditeljstva za sutrašnju sjednicu Vlade pripremiti posebnu odluku vezanu za potres u Sisačko-moslavačkoj županiji.
“U dogovoru s Ministarstvom financija ići ćemo s interventnih 20 milijuna kuna kako bi županija i gradovi imali sredstava za interventne mjere. To je nešto nalik odluci od 100 milijuna za Zagreb za popravak krovova, zabatnih zidova i svega što je bitno da krovovi ne prokišnjavaju za vrijeme zime. Tu ćemo reagirati odmah”, poručio je premijer.
Naglasio je da se prvi novac može očekivati već sutra.
Sredstva će se pronaći iz pričuve i preraspodjele unutar resora kako bi ta sredstva već sutra bila puštena prema županiji. Dodatna sredstva će se tražiti “kombinirano” – nacionalno i iz Fonda solidarnosti.
“Ovo što radimo sada je interventna mjera, da pomognemo odmah”, rekao je Plenković.
Premijer je istaknuo kako je jučer razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te rekao da je Komisija spremna pomoći i u vezi potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Najprije će se krenuti s procjenama šteta. Ekipe stručnjaka s Građevinskog fakulteta već su jučer bili u Sisku i Petrinji te će obići Glinu i druga mjesta.
Na pitanje hoće li se ići u izmjene Zakona o obnovi tako da se u njega uvrste Sisak i Petrinja, ali i da se ubace u Fond za obnovu kako bi ravnatelj Fonda Damir Vanđelić koordinirao obnovu Zagreba, Siska, Petrinje i Zagreba, Plenković je poručio da će se pronaći pravni okvir.
Također, podsjetio je da 683 milijuna eura europskih sredstava za 2021. i 2022. godinu idu za javne potrebe, dok Vanđelić s Fondom brine za privatno, što je riješeno Zakonom o obnovi.
“Prema tome, naći ćemo rješenje po sličnom modelu. Nažalost, imamo jako puno iskustva”, rekao je.
Obnova Zagreba: Najveći dio sredstava za obrazovnu infrastrukturu
Plenković je podsjetio da je iz europskog Fonda solidarnosti dobiveno 683 milijuna eura za obnovu dvije županije i Zagreba nakon potresa u ožujku.
Najvažniji iznos sredstava odnosi se na obrazovanje te će tako 285 milijuna eura biti potrošeno na obrazovnu infrastrukturu, odnosno na osnovne i srednje škole, 0fakultete i sveučilište.
Za zdravstvo je izdvojeno 140 milijuna eura, gdje će biti podjela između onih zdravstvenih ustava za koje je nadležno Ministarstvo zdravstva i one za koje je nadležan Grad Zagreb.
Za prometnu infrastrukturu izdvojeno je 109 milijuna eura, a za kulturnu baštinu 116 milijuna eura. U to spadaju ne samo kulturne institucije, već i brojne druge državne ustanove, ministarstva, Sabor, Vlada, kazališta te drugo.
“Svi ti projekti trebaju biti pripremljeni, kao i projektna dokumentacija. Sredstva treba potrošiti u sljedećih 18 mjeseci. Smisao sastanka je bio da vidimo zajednička nacionalna pravila za korištenje ovih sredstava plus priprema dokumentacije svakog od resora kako bi se od sredine siječnja krenulo s prijavama za taj natječaj”, poručio je premijer.
Upitan u kojoj bi mjeri tih 683 milijuna eura trebalo pokrivati javne potrebe, Plenković je ustvrdio da je pet milijardi kuna puno, ali da su štete veće te da će dio obnove financirati same institucije.
Na prozivke pročelnika zagrebačkog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinića da se u Zagrebu nakon potresa ništa ne radi, Plenković je ocijenio da nije prvi put da Kalinić ima “eksapade koje je teško razumjeti”, dodavši da se ljudi iz Grada Zagreba ograđuju od tih izjava.
Horvat: Zaprimljeno 80 zahtjeva za naknadu štete
Ministar graditeljstva Darko Horvat izvijestio je da je Ministarstvo već zaprimilo oko 80 zahtjeva za naknadu štete nakon potresa u Zagrebu.
Svi potrebni formulari koje građani moraju popunjavati nalaze se na web stranici Ministarstva. Mogu se predati u pisarnicu pisanim putem, a ustrojen i sustav temeljem kojeg se prijave mogu podnositi i elektronički, do trenutka dok ne krene izdavanje prvih odluka, a koje će biti podloga Vanđeliću da krene u osmišljavanje prioriteta obnove.
Za to će biti potrebno još tjedan ili dva, najavio je Horvat.
