Veleposlanici zemalja članica EU-a usuglasili su u srijedu tekst zaključaka o proširenju, u kojem se pozivaju zemlje zapadnog Balkana da riješe međusobna otvorena bilateralna pitanja, uključujući i pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba.
Zaključci će formalno biti usvojeni u četvrtak na sastanku Vijeća za okoliš. Prema pravilima EU-a, usuglašene zaključke može bez rasprave prihvatiti bilo koja formacija Vijeća, javlja Hina.
Zaključke o proširenju svake godine u prosincu usvaja Vijeće za opće poslove. To Vijeće, koje čine ministri europskih poslova zemalja članica, održalo je prošli tjedan video-konferenciju na kojoj nije postignuta suglasnost o zaključcima zbog protivljenja Bugarske. Bugarska je spriječila usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju, što je preduvjet za sazivanje prve pristupne konferencije kojom se formalno otvaraju pregovori o pristupanju Uniju.
Njemačko predsjedinštvo pokušavalo je i nakon video-konferencije ministara za europske poslove osigurati konsenzus o pregovaračkom okviru za Sjevernu Makedoniju ali bez uspjeha. U tekstu zaključaka pozivaju se zemlje zapadnog Balkana, kandidati i potencijalni kandidati, da riješe međusobna "otvorena bilateralna pitanja, uključujući i pitanje granica, još uvijek otvorena pitanja sukcesije i preostale slučajeve nestalih osoba u skladu s međunarodnim pravom i uspostavljenim načelima".
Ističe se važnost ispunjenja pravde za žrtve ratnih zločina i poziva na učinkovito i bez diskriminacije suđenja za ratne zločine pred domaćim pravosuđem, uključujući i kroz regionalnu suradnju i uz punu suradnju Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove.
"Vijeće naglašava da u EU-u nema mjesta za zapaljivu retoriku ili glorifikaciju ratnih zločinaca s bilo koje strane", kaže se u zaključcima.
U zaključcima koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, Vijeće "poziva na inkluzivan proces izborne reforme kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima, što će eliminirati svaki oblik nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu".
"U tom pogledu, Vijeće naglašava da se ne bi trebao poduzeti nijedan zakonodavni ili politički korak koji učinio izazovnijim provedbu presude Sejdić-Finci i druge, s tim povezane presude", kaže se u zaključcima.
Od šest zemalja zapadnog Balkana, Srbija i Crna Gora vode pregovaračke pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju na usvajanje pregovaračkih okvira kako bi i formalno mogli započeti pregovore, Bosna i Hercegovina čeka da joj se odobri kandidatski status za što mora ispuniti niz mjerila, a Kosovo je na začelju i u najtežoj situaciji, čiju neovisnost ne priznaje pet zemalja članica.
Srbija je otvorila pristupne pregovore u siječnju 2014. godine i u proteklih sedam godina otvorila je samo 18 od 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Tijekom ove godine, Srbija nije otvorila ni zatvorila nijedna poglavlje.
Crna Gora otvorila je pregovore u srpnju 2012. i do sada je otvorila svih 33 poglavlja, ali su privremeno zatvorena samo tri.
Dnevnik.ba
