Hrvoje Tvrtković je kao kandidat i od vlasti, i od opozicije dobio najviši broj bodova, što mu je omogućilo da krajem listopada 2020. godine stupi na funkciju generalnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH.
Kakva je svrha revizije institucija Bosne i Hercegovine ako će se revizorska izvješća razmatrati na sjednicama Parlamentarne skupštine BiH sa kašnjenjem od dvije-tri godine i ako se na koncu preporuke neće primjenjivati da se ozakoni i unaprijedi rad institucija?
Mislim da u postojećem sustavu revizija vrlo profesionalno i odgovorno obavi svoj dio posla, a to je da blagovremeno i objektivno izvijesti o nepravilnostima i slabostima koje su uočene tokm revizije institucija. Svakako da je naš interes da se izvještaji što prije analiziraju u Parlamentu BiH, ali na to ni na koji način ne možemo utjecati. Zahvaljujući našem kontinuiranom praćenju realizacije preporuka, dio preporuka će se realizirati bez obzira na aktivnosti Parlamenta ali, sigurno je da se značajno veći utjecaj postiže nakon razmatranja preporuka na sjednicama Parlamentarne skupštine.
Izabrani ste na poziciju čelnika Ureda za reviziju institucija BiH kao najbolji kandidat, što je predstavljalo iznenađenje s obzirom na to da znamo kako se vrše imenovanja u Parlamentu BiH. Jeste li očekivali da ćete biti izabrani, kako je jedan od članova komisije rekao, bez lobiranja, spletkaranja i pritisaka?
Na konkurs sam se prijavio jer smatram da sa svojih 15 godina iskustva u reviziji, gdje sam prošao pozicije od revizora do rukovoditelja odjela, mogu voditi ovu instituciju. Smatrao sam se kompetentnim, a imao sam i podršku kolega iz Ureda. Unatoč tome, imajući u vidu druge kandidate i njihovu reputaciju, daleko od toga da sam bio uvjeren da ću biti izabran. Na kraju se to dogodilo. Posebno mi je drago što sam od svih članova komisije ocjenjen najboljim ocjenama što za mene predstavlja posebnu profesionalnu i osobnu satisfakciju. Također, drago mi je što sam tokom intervjua osjetio iskrenu želju svih članova da na temelju pitanja i odgovora steknu objektivnu sliku o mom znanju i sposobnostima, a vjerujem da su tako postupali i s drugim kandidatima.
Dugo ste radili kao revizor u Uredu za reviziju institucija BiH, ali pretopstavljam da od kraja listopada 2020. godine, od kada ste na funkciji generalnog revizora, imate drugačiji uvid. Šta je neophodno promijeniti u odnosu na dosadašnji način rada i na čemu ćete najviše inzistirati?
Iako sam kao član Kolegija Ureda bio upoznat s poslovanjem Ureda, ipak je sa sadašnje pozicije perspektiva dodatno izmijenjena i potrebno je sve sagledavati u širem kontekstu. Smatram da sam Ured naslijedio u dobrom stanju. Imamo gotovo sve pretpostavke za profesionalan rad, od kvalitetnog osoblja do materijalne opremljenosti. Ured radi prema zakonu i međunarodnim revizijskim standardima i to je ono najvažnije. U tehničkom smislu mislim da trebamo raditi na informatizaciji poslovanja što bi značajno olakšalo posao i Uredu i institucijama koje revidiramo. U smislu našeg profesionalnog rada, osnovni zadatak će biti da, zajedno s drugim nadležnim institucijama, pronađemo način kako osigurati bolju implementaciju preporuka jer tako osiguravamo poboljšanje u društvu u kojem živimo.
Osjećate li veću odgovornost zbog toga što su na pozicijama glavnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH do sada bili uglavnom stranački aktivni ljudi koji nisu mogli zadobiti povjerenje javnosti da su nepristrasni?
Odgovornost je veća samim time što će pred mene biti postavljena veća očekivanja s obzirom na moje dugogodišnje revizorsko iskustvo unutar Ureda. Uvjeren sam da, ako se poslu pristupa profesionalno i odgovorno i ako se prema svima postavite na isti način, nema razloga da ne zadobijete ili zadržite povjerenje javnosti, ali i povjerenje institucija koje revidiramo. U Uredu su uspostavljeni visoki standardi profesionalnosti i internih kontrola u procesu nastajanja revizijskog izvješća tako da je teško da iko može bez validnih argumenata utjecati na profesionalan pristup revizora koji sastavljaju izvješća. Profesionalan pristup je za našu profesiju od presudne važnosti i to je ono na čemu ću i dalje inzistirati jer se samo se tako možemo zaštiti od prigovora na pristrasnost, neobjektivnost ili tendencioznost.
Kako biste generalno ocijenili suradnju Ureda za reviziju institucija BiH sa tužiteljstvima? Da li je bilo slučajeva da prijavite nezakonitosti i da tužilaštva adekvatno odgovore?
Ova suradnja sigurno može biti bolja i mislim da postoji obostrana želja da se ona razvija. Postoje istrage koje su pokrenute upravo na temelju izvješća o reviziji, neke još uvijek traju, ali Tužiteljstvo takve informacije nije dužno dostavljati Uredu. Moram napomenuti da je prošlog mjeseca, na inicijativu nevladinog sektora, oformljena radna grupa koja okuplja relevantne institucije BiH koje svojim djelovanjem mogu doprinijeti povećanju stepena implementacije preporuka, uključujući i Tužilaštva BiH. Vjerujem da će aktivnosti unutar ove radne grupe rezultirati konkretnijim oblicima suradnje.
Možete li nam, kao dugogodišnji revizor Ureda za reviziju institucija BiH, navesti pet institucija u kojima ima najviše nezakonitosti i neregularnosti?
Javnost je nekako naučena da najveće krivce traži u institucijama koje kroz proces financijske revizije dobivaju mišljenje s kvalifikacijom. Naravno da ima osnova za takav stav, ali i u institucijama koje imaju pozitivno mišljenje s skretanjem pažnje ima veći ili manji broj nepravilnosti koje nisu toliko značajne s aspekta davanja mišljenja, ali koje sigurno isto tako zavređuju pažnju i na njihovom otklanjanju se mora raditi isto kao i na otklanjanju nepravilnosti koje su uočene kod institucija kojima je dano mišljenje s rezervom. Ja bih vam sada mogao nabrojati pet institucija koje su dobile takvo mišljenje za prethodnu godinu, ali nisam siguran da bismo time postigli svrhu, jer nekako mi se čini da ispod radara prolaze institucije koje bivaju predmetom revizija učinka koje na vrlo studiozan način ukazuju na propuste u osiguravanju efikasnosti i efektivnosti poslovanja institucija. Mislim da i ovi aspekti poslovanja zavređuju dužnu pozornost javnosti, pored neregularnosti koje su uoče kroz redovne financijske revizije, zaključio je Tvrtković razgovor za Klix.ba.
Kakva je svrha revizije institucija Bosne i Hercegovine ako će se revizorska izvješća razmatrati na sjednicama Parlamentarne skupštine BiH sa kašnjenjem od dvije-tri godine i ako se na koncu preporuke neće primjenjivati da se ozakoni i unaprijedi rad institucija?
Mislim da u postojećem sustavu revizija vrlo profesionalno i odgovorno obavi svoj dio posla, a to je da blagovremeno i objektivno izvijesti o nepravilnostima i slabostima koje su uočene tokm revizije institucija. Svakako da je naš interes da se izvještaji što prije analiziraju u Parlamentu BiH, ali na to ni na koji način ne možemo utjecati. Zahvaljujući našem kontinuiranom praćenju realizacije preporuka, dio preporuka će se realizirati bez obzira na aktivnosti Parlamenta ali, sigurno je da se značajno veći utjecaj postiže nakon razmatranja preporuka na sjednicama Parlamentarne skupštine.
Izabrani ste na poziciju čelnika Ureda za reviziju institucija BiH kao najbolji kandidat, što je predstavljalo iznenađenje s obzirom na to da znamo kako se vrše imenovanja u Parlamentu BiH. Jeste li očekivali da ćete biti izabrani, kako je jedan od članova komisije rekao, bez lobiranja, spletkaranja i pritisaka?
Na konkurs sam se prijavio jer smatram da sa svojih 15 godina iskustva u reviziji, gdje sam prošao pozicije od revizora do rukovoditelja odjela, mogu voditi ovu instituciju. Smatrao sam se kompetentnim, a imao sam i podršku kolega iz Ureda. Unatoč tome, imajući u vidu druge kandidate i njihovu reputaciju, daleko od toga da sam bio uvjeren da ću biti izabran. Na kraju se to dogodilo. Posebno mi je drago što sam od svih članova komisije ocjenjen najboljim ocjenama što za mene predstavlja posebnu profesionalnu i osobnu satisfakciju. Također, drago mi je što sam tokom intervjua osjetio iskrenu želju svih članova da na temelju pitanja i odgovora steknu objektivnu sliku o mom znanju i sposobnostima, a vjerujem da su tako postupali i s drugim kandidatima.
Dugo ste radili kao revizor u Uredu za reviziju institucija BiH, ali pretopstavljam da od kraja listopada 2020. godine, od kada ste na funkciji generalnog revizora, imate drugačiji uvid. Šta je neophodno promijeniti u odnosu na dosadašnji način rada i na čemu ćete najviše inzistirati?
Iako sam kao član Kolegija Ureda bio upoznat s poslovanjem Ureda, ipak je sa sadašnje pozicije perspektiva dodatno izmijenjena i potrebno je sve sagledavati u širem kontekstu. Smatram da sam Ured naslijedio u dobrom stanju. Imamo gotovo sve pretpostavke za profesionalan rad, od kvalitetnog osoblja do materijalne opremljenosti. Ured radi prema zakonu i međunarodnim revizijskim standardima i to je ono najvažnije. U tehničkom smislu mislim da trebamo raditi na informatizaciji poslovanja što bi značajno olakšalo posao i Uredu i institucijama koje revidiramo. U smislu našeg profesionalnog rada, osnovni zadatak će biti da, zajedno s drugim nadležnim institucijama, pronađemo način kako osigurati bolju implementaciju preporuka jer tako osiguravamo poboljšanje u društvu u kojem živimo.
Osjećate li veću odgovornost zbog toga što su na pozicijama glavnog revizora Ureda za reviziju institucija BiH do sada bili uglavnom stranački aktivni ljudi koji nisu mogli zadobiti povjerenje javnosti da su nepristrasni?
Odgovornost je veća samim time što će pred mene biti postavljena veća očekivanja s obzirom na moje dugogodišnje revizorsko iskustvo unutar Ureda. Uvjeren sam da, ako se poslu pristupa profesionalno i odgovorno i ako se prema svima postavite na isti način, nema razloga da ne zadobijete ili zadržite povjerenje javnosti, ali i povjerenje institucija koje revidiramo. U Uredu su uspostavljeni visoki standardi profesionalnosti i internih kontrola u procesu nastajanja revizijskog izvješća tako da je teško da iko može bez validnih argumenata utjecati na profesionalan pristup revizora koji sastavljaju izvješća. Profesionalan pristup je za našu profesiju od presudne važnosti i to je ono na čemu ću i dalje inzistirati jer se samo se tako možemo zaštiti od prigovora na pristrasnost, neobjektivnost ili tendencioznost.
Kako biste generalno ocijenili suradnju Ureda za reviziju institucija BiH sa tužiteljstvima? Da li je bilo slučajeva da prijavite nezakonitosti i da tužilaštva adekvatno odgovore?
Ova suradnja sigurno može biti bolja i mislim da postoji obostrana želja da se ona razvija. Postoje istrage koje su pokrenute upravo na temelju izvješća o reviziji, neke još uvijek traju, ali Tužiteljstvo takve informacije nije dužno dostavljati Uredu. Moram napomenuti da je prošlog mjeseca, na inicijativu nevladinog sektora, oformljena radna grupa koja okuplja relevantne institucije BiH koje svojim djelovanjem mogu doprinijeti povećanju stepena implementacije preporuka, uključujući i Tužilaštva BiH. Vjerujem da će aktivnosti unutar ove radne grupe rezultirati konkretnijim oblicima suradnje.
Možete li nam, kao dugogodišnji revizor Ureda za reviziju institucija BiH, navesti pet institucija u kojima ima najviše nezakonitosti i neregularnosti?
Javnost je nekako naučena da najveće krivce traži u institucijama koje kroz proces financijske revizije dobivaju mišljenje s kvalifikacijom. Naravno da ima osnova za takav stav, ali i u institucijama koje imaju pozitivno mišljenje s skretanjem pažnje ima veći ili manji broj nepravilnosti koje nisu toliko značajne s aspekta davanja mišljenja, ali koje sigurno isto tako zavređuju pažnju i na njihovom otklanjanju se mora raditi isto kao i na otklanjanju nepravilnosti koje su uočene kod institucija kojima je dano mišljenje s rezervom. Ja bih vam sada mogao nabrojati pet institucija koje su dobile takvo mišljenje za prethodnu godinu, ali nisam siguran da bismo time postigli svrhu, jer nekako mi se čini da ispod radara prolaze institucije koje bivaju predmetom revizija učinka koje na vrlo studiozan način ukazuju na propuste u osiguravanju efikasnosti i efektivnosti poslovanja institucija. Mislim da i ovi aspekti poslovanja zavređuju dužnu pozornost javnosti, pored neregularnosti koje su uoče kroz redovne financijske revizije, zaključio je Tvrtković razgovor za Klix.ba.
artinfo.ba
