× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • 25.11.1943.

rada-vranjesevic_0.jpg

Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održanog u Mrkonjić Gradu 1943. godine.

Prije točno 77 godina, Vijećnici ZAVNOBIH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u koem je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

Za predsjednika Prezidija izabran je bijeljinski liječnik Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za tajnika je izabran Hasan Brkić.

Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.

Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. srpnja 1944. godine, biti donesen još jedan važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su garantirani: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i tiska, osobna i imovinska sigurnost građana, te sloboda privatne inicijative u gospodarskom životu, kao i ravnopravnost žene s muškarcem.

Dnevnik.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • 25.11.1943.

rada-vranjesevic_0.jpg

Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održanog u Mrkonjić Gradu 1943. godine.

Prije točno 77 godina, Vijećnici ZAVNOBIH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u koem je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

Za predsjednika Prezidija izabran je bijeljinski liječnik Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za tajnika je izabran Hasan Brkić.

Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost. Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.

Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. srpnja 1944. godine, biti donesen još jedan važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su garantirani: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i tiska, osobna i imovinska sigurnost građana, te sloboda privatne inicijative u gospodarskom životu, kao i ravnopravnost žene s muškarcem.

Dnevnik.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.