Prema njegovim riječima, ključno pitanje je da BiH mora prihvatiti i dati adekvatnu zaštitu onim ljudima koji bježe iz ratom zahvaćenih područja i kojih je najmanje, dok oni koji ne traže azil treba da budu vraćeni u svoje zemlje.

"Danas je u BiH najveći broj migranata iz zemlje koja je nuklearna sila", rekao je Tegeltija, aludirajući na migrante iz Pakistana.

Tegeltija je podsjetio da u BiH nije urađeno mnogo da se s Pakistanom postigne dogovor o povratku migranata, jer postoje različite politike u BiH treba li to uraditi ili ne.

Predsjedavajući Vijeća ministara upozorio je da problem migracija predstavlja veliki sigurnosni problem.

"Znamo da su neki ljudi koji su pravili terorističke napade po Zapadnoj Europi u migrantskoj krizi prošli kroz BiH", rekao je Tegeltija za BHT1 i podsjetio da u BiH postoji konstantan sukob između pojedinih grupa migranata.

Ističući zabrinutost za sigurnost građana BiH usljed problema sa migrantima, Tegeltija je rekao da je to pitanje kojim treba da se bave ljudi koji su zaduženi za unutrašnje poslove i sigurnost u svojim gradovima, prenosi Srna.

"Mi ćemo raditi na jačanju sposobnosti Granične policije da se proces ulaska migranata u BiH uspori. On se ne može zaustaviti. Da se može zaustaviti zaustavio bi se u Grčkoj, Bugarskoj, u Srbiji", zaključio je Tegeltija.

Predsjedavajući Vijeća ministara rekao je da institucije BiH zajedno sa međunarodnim institucijama koje se bave problemom migracija pokušavavaju da usuglase migrantsku politiku.

"Problem migracija nije problem samo BiH, to je sasvim sigurno regionalni problem. BiH neopravdano snosi veliki teret i posljedice migrantske krize, koju nije kreirala i ničim nije doprinijela", rekao je Tegeltija, ocijenivši da se BiH nije adekvatno snašla na početku migrantske krize, kada su migranti bili sporadična pojava.

Govoreći o aktivnostima Vijeća ministara na predlaganju zakonskih rješenja, Tegeltija je objasnio da se predlažu samo ona rješenja koja će proći parlamentarnu proceduru.

On je istakao da ne želi da se vode bespotrebne rasprave i da se bespotrebno preglasava u Predstavničkom domu oko nekih prijedloga koji potom budu zaustavljeni u Domu naroda.

"Nikada neću na silu nametati nijedno rješenje", rekao je Tegeltija.

On je podsjetio da je bez suglasnosti ministara iz Republike Srpske Vijeće ministara utvrdio prijedlog budžeta BiH za ovu godinu, ali da ga je Predsjedništvo BiH vratilo sa stavom da se u ovaj dokument uvrsti i pitanje pandemije virusa korona, što je bio stav i ministara iz RS-a.

On je rekao da se vrlo brižljivo priprema zakon o javnim nabavkama, a koji treba da prihvate i privrednici prije upućivanja u parlamentarnu proceduru.

Tegeltija je izrazio uvjerenje da će takav zakonski prijedlog dobiti podršku parlamentaraca.

"Ono što je dobro za BiH i privrednike, siguran sam da može dobiti podršku u oba doma parlamenta", rekao je Tegeltija.

Govoreći o procesu imenovanja direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, predsjedavajući Vijeća ministara objasnio je da je u toku redovna procedura i da se očekuju stavovi svih nadležnih tijela.

"Mislim da ćemo kroz proces usuglašavanja doći do imena direktora OSA-e", rekao je Tegeltija, konstatujući da će ukoliko u toj proceduri ne bude imenovan direktor ove agencije, tu funkciju nastaviti da obavlja Osman Mehmedagić.