Na današnji dan 1995. u vojno-redarstvenoj akciji ‘Oluja’ oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, a oslobađanje Knina bilo je kruna akcije.
Akcija Hrvatske vojske i specijalnih policijskih jedinica počela je u petak, 4. kolovoza, u pet sati. Građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje porukom se obratio tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman, pozvavši ih da ostanu u svojim kućama. U ranim večernjim satima 4. kolovoza javnost je upoznata da akcija teče prema planu. Te večeri vojska i policija oslobodile su Sveti Rok, samo su nekoliko kilometara od Knina koji je u okruženju, kao i više gradova na okupiranim područjima.
<!-- You can place html anywhere within the source tags --><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FHRTvijesti%2Fvideos%2F785952092211870%2F&show_text=0&width=476" width="476" height="476" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowTransparency="true" allowFullScreen="true"></iframe>
<script language="javascript" type="text/javascript">
// You can place JavaScript like this</script>
<?php
// You can place PHP like this?>
{/source}
Oluja – najsjajnija vojna operacija u povijesti Hrvatske
Najveći uspjeh u operaciji postignut je 5. kolovoza, u prijepodnevnim satima, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na Kninskoj tvrđavi zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava. Osim Knina, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Akcija pomogla oslobađanju Bihaća (BiH)
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država, sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000 Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije “Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa Srpske vojske Krajine, u Topuskom je oko 14 sati označen kraj operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak rata na području Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretraživanja terena.
U 84 sata oslobođeno oko 10.500 četvornih kilometara
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su malo manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Prema podacima Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata, u “Oluji” je poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja, koji se tradicionalno svečano obilježavaju u Kninu u organizaciji Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih poslova.
HRT.hr
