inistarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je organiziralo okrugli stol „Lustracija između fašizma i antifašizma“ koji je održan u Parlamentarnoj skupštini BiH. Imajući u vidu ulogu i značaj parlamenta kroz povijest, kao mjesta na kojem se svakodnevno sučeljavaju argumenti i u kojem se vode parlamentarne debate, okrugli stol na kojem su sudjelovali ugledni članovi akademske zajednice je potvrdio tezu da parlament može i treba biti mjesto stalne razmjene argumenata.
Po prvi put u recentnoj povijesti BiH na jednom mjestu su znanstvenici iz cijele BiH temeljem istraživanja i znanstveno relevantne literature razgovarali o temi koja se dugo smatrala i još uvijek smatra tabu temom. Sam čin održavanja okruglog stola posvećen ovoj temi je poruka da BiH može biti zajednica u kojoj će svi na jednak način biti uvaženi i da različitost nije breme nego temelj koji treba graditi dijalogom. Na isti način je poslana poruka da ideološko nasljeđe jednog režima mora i treba biti propitano kroz znanost i daleko od retorike trga kojoj često nazočimo u bh. javnom prostoru.
Skup su otvorili rektori Univerziteta u Sarajevu, prof.dr. Rifat Škrijelj i rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Zoran Tomić. Rektor Škrijelj je između ostalog naglasio: "da akademska zajednica i sveučilišta u našoj zemlji moraju dati veći doprinos boljem razumijevanju ovih fenomena i jasnije razgraničiti šta je to ustvari totalitarizam, a šta patriotizam, kako bismo kao društvo mogli na vrijeme otkriti pojavu novih „izama“.
Rektor Tomić je između ostalog rekao: "Ukoliko želimo izgraditi pluralno i demokratsko društvo neopterećeno vlastitom prošlošću, moramo iskreno i nedvosmisleno odbaciti obje strane totalitarne prošlosti. Moderna i tolerantna BiH ne smije ostati zatočenik recidiva fašističke i komunističke ideologije i simbolike", i na kraju izlaganja zaključio: "Uvažavanje europskih kriterija za suočavanje s traumatičnom prošlošću, kao i demokratski odnos prema ostatcima totalitarnih režima nije samo pitanje pravne regulative ili političke pristojnosti, nego i suštinsko pitanje europske budućnosti bosanskohercegovačkoga društva.“ Obraćajući se sudionicima okruglog stola ministrica Gudeljević je poručila: "Mnogi se pitaju zašto ovo ministarstvo organizira ovaj skup. Odgovor je jednostavan. Riječ „civilni“ daje odgovor na to pitanje.
Građanski, ali ne u političkoj, pobliže dnevno političkoj, uporabi ovog pojma nego najširoj društvenoj. Sve što se odnosi na život žitelja jedne zemlje ne može ne pripadati okrilju ovog ministarstva. Od stjecanja državljanstva čime se bavimo, a što nam daje status građanina do rasprave o društvenom životu u zajednici.“ Profesor Ibrahimović je naglasio da "lustracija nužno podrazumijeva prevrjednovanje svih vrijednosti koje su zatečene u političkom i društvenom životu“. Profesor Šoja je zaključujući izlaganje istaknuo da građansko i nacionalno trebaju biti spojivi, jedni bez drugih niti mogu niti trebaju djelovati“, a profesor Barbarić naglasio značaj uvažavanja kolektivnih trauma. Dr. Bešlija je podcrtao „da na ovim prostorima ne izumre jedna generacija vojnika, a da se druga nije rodila, niti izumre jedna generacija žrtava, a da se druga nije rodila“ te dodao da je ova vrsta dijaloga ponuđena na okruglom stolu „ideal kojemu treba težiti“.
