Realni rast bruto domaćeg proizvoda u Bosni i Hercegovini u ovoj bi se godini mogao smanjiti za 3,2 posto, pokazuje analiza Svjetske banke koja se bavi negativnim ekonomskim posljedicama nakon pandemije koronavirusa.
U seriji bilješki Svjetske banke sagledava se utjecaj pandemije na fiskalnu politiku, financijski, vanjski i privatni sektor na zapadnom Balkanu, a među šest promatranih država nalazi se i BiH, piše Večernji list BiH.
Prema projekciji Svjetske banke, BiH će proći bolje od Albanije, Crne Gore i Kosova, dok će Srbija i Sjeverna Makedonija imati manji pad BDP-a od BiH. Zajednička je ocjena kako će cijela regija u ovoj godini ući u recesiju, čiji će opseg ovisiti o trajanju pandemije.
Dva scenarija
U osnovnom scenariju recesija bi bila znatna, rast BDP-a u regiji smanjio bi se za oko 3 posto, ali uz znatne razlike po državama na temelju ekonomske strukture i ranjivosti prije krize. Ovaj scenarij izrađen je na osnovi pretpostavke kako će se poremećaji financijskog tržišta i lanca opskrbe ublažiti kako mjere budu olakšavane. Prema scenariju negativnog rasta, pad BDP-a zapadnog Balkana iznosio bi oko 5,7 posto u 2020. godini, uzrokujući ozbiljniju recesiju od globalne financijske krize.
Ovaj scenarij pretpostavlja kako će se ekonomska aktivnost početi oporavljati tek u četvrtom tromjesečju. Glavni rizik za zapadni Balkan je da bi dugotrajna pandemija, kao i dublja recesija u Europskoj uniji, mogla otežati rješavanje nastale ekonomske krize. Stoga se u ovim bilješkama ističe kako brze i pažljivo osmišljene mjere mogu ograničiti društveni i ekonomski utjecaj ove krize. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, vlade entiteta već su donijele posebne zakone za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica, a isto rade i županije. Iz MMF-ova Instrumenta za brzo financiranje za BiH je nedavno osigurano 330 milijuna eura, a koji će biti raspodijeljeni između Federacije, županija, RS-a i Distrikta Brčko.
Pomoć županijama
U kontekstu Federacije, od zajma Međunarodnog monetarnog fonda, Međunarodne banke za obnovu i razvoj i ušteda na razini Federacije stvoren je jamstveni fond u iznosu od 500 milijuna maraka. Županije su pak, u kontekstu sredstava od MMF-a, prepoznate u iznosu od 200 milijuna maraka i raspodjela će se vršiti sukladno popisu pučanstva iz 2013. godine.
Još jedna novost je da je pozicija pomoći nižim razinama vlasti – županijama, općinama i gradovima – a koja je bila 21 milijun, sada vraćena na iznos od 30 milijuna. Ovo je posebice važno zbog tereta koji županije imaju na svojim leđima kada je riječ o ekonomskoj situaciji. Kada je riječ o RS-u, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je kako je Republika Srpska u ovu krizu unijela 100 milijuna KM proračunskoga suficita iz prošle godine.
Kakve će rezultate polučiti sve navedene mjere te hoće li vlasti u BiH uspjeti zaustaviti masovniji gubitak radnih mjesta, vidjet će se vrlo brzo. Istodobno, jedna dobra vijest – pravi početak oporavka možemo očekivati početkom jeseni ako epidemiološka situacija ostane povoljna.
