× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • TVORAC MIROVNOG PLANA ZA BIH

jose cutilero

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri djela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", rekao je tada Cutilero.

Danas je u 86. godini preminuo Jose Cutilero, portugalski diplomata koji je bio izaslanik UN za ljudska prava u zemljama bivše SFRJ, a čiji je mirovni plan za BiH mogao izvući BiH iz krvavog rata.

Javnost je o njegovoj smrti obavijestila njegova supruga.

Cutilero je, zajedno sa lordom Peterom Carringtonom 1992. godine predložio mirovni plan za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini poznat kao “Cutilerov plan”.

U Haagu je svjedičio na suđenju Ratku Mladiću kao i Radovanu Karadžiću.

Na suđenjima je svjedočio kako da je u proljeće 1992. godine lider muslimana u BiH Alija Izetbegović prvo prihvatio, a zatim, pod utjecajem SAD, odbio principe preuređenja BiH i da je prava tragedija što tada nije postignut mir.

"Uspoređujući kartu koja je bila utvrđena na osnovu tih principa 18. ožujka 1992. godine i mape koja je dio Dejtonskog sporazuma iz studenog 1995. godine pokazuje da je, nakon tri i pol godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani", rekao je tada Cutilero.

Cutilero, koji je tada svjedočio po obvezujućem nalogu suda potvrdio kako je u ožujku 1992. godine predstavnici sve tri nacionalne zajednice prihvatili principe uređenja BiH sa tri konstitutivne jedinice unutar tadašnjih granica.

"Nakon usvajanja ustavnih principa, Srbi su željeli dalje pregovore o podjeli teritorije, a Muslimani su počeli odugovlačiti. Nedugo pošto su strane prihvatile principe, do mene je počelo dopirati da se Alija Izetbegović javno odriče svog pristanka u izjavama muslimanskim medijima. Tadašnja vlada BiH službeno je odbacila principe u lipnju 1992. godine", podsjetio je Cutilero.

On je podvukao da za vrijeme pregovora nije vjerovao Izetbegoviću koji je, kako je naglasio, "usprkos srdačnom maniru lagao i bio varljiv".

"Da budem pravičan, Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni da ponište taj dogovor i da se bore za unitarnu bosansku državu od dobronamjernih čimbenika spolja koji su mislili da sve znaju najbolje", rekao je Cutilero, aludirajući na ulogu SAD.

Cutilero je potvrdio da je točno i da je lidera Srba Radovana Karadžića upozorio da će sporazum biti moguć samo ako ga prihvate sve tri strane i "sve etnički očišćenje teritorije budu vraćene u stanje prije rata".

Cutilero je naglasio da "Muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli BiH uopće, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli da pripadaju Hrvatskoj", ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o "tripartitnoj BiH" sličnog onom postignutom u Daytonu, nakon tri i pol godine rata i nebrojenih žrtava.

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri djela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", rekao je na jednom od svjedočenja Cutilero.

Dnevnik.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • TVORAC MIROVNOG PLANA ZA BIH

jose cutilero

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri djela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", rekao je tada Cutilero.

Danas je u 86. godini preminuo Jose Cutilero, portugalski diplomata koji je bio izaslanik UN za ljudska prava u zemljama bivše SFRJ, a čiji je mirovni plan za BiH mogao izvući BiH iz krvavog rata.

Javnost je o njegovoj smrti obavijestila njegova supruga.

Cutilero je, zajedno sa lordom Peterom Carringtonom 1992. godine predložio mirovni plan za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini poznat kao “Cutilerov plan”.

U Haagu je svjedičio na suđenju Ratku Mladiću kao i Radovanu Karadžiću.

Na suđenjima je svjedočio kako da je u proljeće 1992. godine lider muslimana u BiH Alija Izetbegović prvo prihvatio, a zatim, pod utjecajem SAD, odbio principe preuređenja BiH i da je prava tragedija što tada nije postignut mir.

"Uspoređujući kartu koja je bila utvrđena na osnovu tih principa 18. ožujka 1992. godine i mape koja je dio Dejtonskog sporazuma iz studenog 1995. godine pokazuje da je, nakon tri i pol godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani", rekao je tada Cutilero.

Cutilero, koji je tada svjedočio po obvezujućem nalogu suda potvrdio kako je u ožujku 1992. godine predstavnici sve tri nacionalne zajednice prihvatili principe uređenja BiH sa tri konstitutivne jedinice unutar tadašnjih granica.

"Nakon usvajanja ustavnih principa, Srbi su željeli dalje pregovore o podjeli teritorije, a Muslimani su počeli odugovlačiti. Nedugo pošto su strane prihvatile principe, do mene je počelo dopirati da se Alija Izetbegović javno odriče svog pristanka u izjavama muslimanskim medijima. Tadašnja vlada BiH službeno je odbacila principe u lipnju 1992. godine", podsjetio je Cutilero.

On je podvukao da za vrijeme pregovora nije vjerovao Izetbegoviću koji je, kako je naglasio, "usprkos srdačnom maniru lagao i bio varljiv".

"Da budem pravičan, Izetbegović i njegovi savjetnici bili su ohrabreni da ponište taj dogovor i da se bore za unitarnu bosansku državu od dobronamjernih čimbenika spolja koji su mislili da sve znaju najbolje", rekao je Cutilero, aludirajući na ulogu SAD.

Cutilero je potvrdio da je točno i da je lidera Srba Radovana Karadžića upozorio da će sporazum biti moguć samo ako ga prihvate sve tri strane i "sve etnički očišćenje teritorije budu vraćene u stanje prije rata".

Cutilero je naglasio da "Muslimani nisu željeli podjelu BiH, Srbi nisu željeli BiH uopće, već da ostanu sa Srbijom, a Hrvati su htjeli da pripadaju Hrvatskoj", ali da su pregovorima došli do načelnog rješenja o "tripartitnoj BiH" sličnog onom postignutom u Daytonu, nakon tri i pol godine rata i nebrojenih žrtava.

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri djela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum", rekao je na jednom od svjedočenja Cutilero.

Dnevnik.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više