Središnje izborno povjerenstvo BiH danas će raspisati lokalne izbore koji bi se trebali održati prve nedjelje u listopadu ove godine iako još uvijek nisu osigurana financijska sredstva za njihovo održavanje te je vrlo neizvjesno kako će se razvijati situacija s epidemijom koronavirusa, piše Večernji list.
No, zakonska obveza je 150 dana prije datuma održavanja izbornog procesa donijeti odluku o njihovu raspisivanju.
Kako sad stvari stoje, bit će raspisani lokalni izbori za sve općine i gradove osim za Mostar za koji nisu promijenjena izborna pravila i propisi. Zabrana okupljanja Iako je SIP ranije čak dostavio prijedlog o mogućnosti izmjene Izbornog zakona, kojim bi se omogućilo da se u izvanrednim okolnostima ovoj instituciji da mogućnost za odgodu izbora, Parlamentarna skupština BiH to nikada nije razmatrala. Posebno stoga jer je krajnje neizvjesno kako će se odvijati daljnja situacija s epidemijom koronavirusa. Kako je za Večernjak potvrdio jedan član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, na računu Središnjeg izbornog povjerenstva nema ni jedna marka za održavanje izbornog procesa.
“Potrebno je donijeti državni proračun u kojemu je predviđena polovina novca za održavanje izbornog procesa, dok drugi dio trebaju osigurati lokalne zajednice – gradovi i općine kako bi mogli održati izbore”, rekao je ovaj dužnosnik.
On kaže kako je posve nejasno hoće li i kada biti donesen državni proračun u kojemu će biti predviđena sredstva za financiranje ovoga procesa. Iako je dio političkih stranaka, poput članica Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, pozivao da se u Parlamentarnoj skupštini BiH raspravi tema održavanja lokalnih izbora u vremenu epidemije koronavirusa, to očito nije naišlo na slična stajališta kod većinskih bošnjačkih i srpskih stranaka. Naime, u HNS-u smatraju kako se nisu stekli uvjeti za održavanje lokalnih izbora, a prosvjedovali su i zbog izmjene članova Središnjeg izbornog povjerenstva ističući da je o troje članova u Parlamentu BiH glasovano mimo procedure i protivno Izbornom zakonu BiH.
Radi se o dogovoru vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) s oporbenim srpskim strankama te dijelom drugih manjih bošnjačkih stranaka da se izmijeni sastav SIP-a ako bi ovu instituciju stavili pod apsolutni nadzor. Zbog toga izbora čak je upućena posebna apelacija o kojoj bi se trebao očitovati i Sud Bosne i Hercegovine. Uz prijepore o kojima se sukobe različite političke strukture, otvaraju se brojna pitanja koja će biti neriješena ili pak teško predvidiva u predstojećem razdoblju. Naime, kada SIP odredi nadnevak održavanja izbora, pred sve političke stranke postavit će se određene obveze. Naime, najprije će stranke morati prikupiti dovoljan broj potpisa kako bi se mogle prijaviti za sudjelovanje na lokalnim izborima, što će predstavljati svojevrstan zdravstveni rizik.
To će, također, izazvati dodatna financijska iskušenja za male stranke, među kojima su brojne izgubile i financiranje ili je smanjen izvor zbog problema s koronavirusom. Jednako tako upitno je i održavanje stranačkih skupova, pa će se stranke morati prilagoditi novim uvjetima komuniciranja. Unatoč naporima brojnih dužnosnika, izbora u Mostaru do daljnjeg neće biti i neće se održati zajedno s drugim sredinama jer SIP nema zakonsko uporište za takvu odluku. Lokalni izbori u inozemstvu U međuvremenu će, uz raspisivanje izbora, Središnje izborno povjerenstvo donijeti i niz drugih propisa, poput pravilnika o provođenju izbora, angažiranju članova izbornih povjerenstava, dodatnog osoblja, zatim o načinu unosa, obrade i kontrole izbornih rezultata za lokalne izbore 2020. godine. Uz to, SIP će utvrditi i središnji birački popis, strankama omogućiti podnošenje prijava i odrediti sve rokove u kojima će se nakon raspisivanja izbora provoditi sljedeći koraci.
Vjerojatno je BiH jedna od rijetkih zemalja u kojoj se čak i lokalni izbori održavaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, no to će, po svemu sudeći, i ove godine biti slučaj.
Sudu Bosne i Hercegovine dostavljena je apelacija o načinu izbora članova Središnjega izbornog povjerenstva mimo procedure predviđene Izbornim zakonom BiH Hrvatske stranke organizirane u Hrvatski narodni sabor tvrdile su kako ne postoje uvjeti za održavanje izbora i tražile su raspravu u Parlamentu o ovome pitanju.
