× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • ZAGREBAČKI SUMMIT

zagreb samit onl

Čelnici 27 država članica Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će u srijedu video konferenciju na kojoj će još jednom potvrditi europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.

Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30 sati.

Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a, javlja Hina.

Osim Michela i von der Leyen, europske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.

Uz čelnike 27 država članica EU-a, sudjelovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaçi, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Na virtualnom sastanku sudionici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju u kojoj će još jednom biti potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

“Europska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovno održan samit EU-zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovno održan takav sastanak.

Od zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, to jest država nastalih raspadom Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija, a kojima je u Solunu obećana europska perspektiva, jedino je Hrvatska uspjela postati članicom.

Trenutačno pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, prije nešto više od mjesec dana Vijeće EU-a je odlučilo otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nemaju datum kada će se održati prva konferencija o pristupanju.

Bosna i Hercegovina je 2016. podnijela zahtjev za članstvo, a Europska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadaća koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.

Prvotno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi gospodarski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti gospodarski rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU-u. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa./HMS/

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • ZAGREBAČKI SUMMIT

zagreb samit onl

Čelnici 27 država članica Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana održat će u srijedu video konferenciju na kojoj će još jednom potvrditi europsku perspektivu zemalja jugoistočne Europe.

Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30 sati.

Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a, javlja Hina.

Osim Michela i von der Leyen, europske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju.

Uz čelnike 27 država članica EU-a, sudjelovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaçi, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Na virtualnom sastanku sudionici će prihvatiti Zagrebačku deklaraciju u kojoj će još jednom biti potvrđena europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana.

“Europska unija još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Zapadnobalkanski partneri su ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru”, kaže se u nacrtu Zagrebačke deklaracije u koju je Hina imala uvid.

Virtualni sastanak na vrhu održava se 20 godina nakon zagrebačkom samita 2000. godine, kada je održan prvi sastanak čelnika EU-a izvan teritorija EU-a. Tri godine nakon Zagreba, u Solunu je 2003. godine ponovno održan samit EU-zapadni Balkan, a potom je uslijedila 15-godišnja pauza, sve do 2018. godine kada je u Sofiji ponovno održan takav sastanak.

Od zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja, to jest država nastalih raspadom Jugoslavije bez Slovenije, plus Albanija, a kojima je u Solunu obećana europska perspektiva, jedino je Hrvatska uspjela postati članicom.

Trenutačno pregovore o pristupanju Uniji vode Srbija i Crna Gora, prije nešto više od mjesec dana Vijeće EU-a je odlučilo otvoriti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali još uvijek nemaju datum kada će se održati prva konferencija o pristupanju.

Bosna i Hercegovina je 2016. podnijela zahtjev za članstvo, a Europska komisija je o tom zahtjevu objavila mišljenje s dugim popisom zadaća koje država mora obaviti da bi dobila status kandidata za članstvo. Kosovo je u najgoroj situaciji, osim što ga ne priznaje pet zemalja članica, kosovski građani jedini u regiji moraju imati vize za ulazak u EU.

Prvotno je bilo planirano da Komisija na Zagrebačkom samitu predstavi gospodarski i investicijski plan za regiju, kojim će se nastojati pokrenuti dugoročni oporavak, potaknuti gospodarski rast i poduprijeti reforme potrebne za daljnji napredak na putu prema EU-u. To je sada odgođeno zbog pandemije koronavirusa./HMS/

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više