Predsjednik Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH Vjekoslav Vuković u velikom razgovoru za Bild.ba govori o aktivnostima VTK u vrijeme pandemije koronavirusa, kaže kako se ta komora u krizi pokazala kao pouzdan partner gospodarstvenika dodajući da je ključ za spas BiH u rukama malih potrošača i gospodarstvenika koji im daju plaću.

Razgovarao: Ivan Crnjac

Kako funkcionira VTK BiH u vrijeme koronavirusa?

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je od samog početka situacije izazvane koronavirusom veoma aktivna i trudi se da, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, pruži pomoć i potporu gospodarstvenicima u novonastaloj situaciji, te je uprkos ograničenjima u poslovanju, svakodnevno na usluzi svim svojim članicama. Radno vrijeme VTK je prilagođeno uvjetima. Radimo podijeljeni u dva do tri tima koji nemaju međusobnog dodira. Moramo biti na raspolaganju 24 sata dnevno s informacijama, uputama, svim mjerama koje nam dolaze s terena. Mi potom sve to uobličujemo i šaljemo državnim i entitetskim institucijama. Poduzimamo i sve zdravstvene mjere, nosimo rukavice i maske, nemamo kontakta sa strankama u našoj zgradi, upravo kako bismo mogli u potpunosti funkcionirati. Prijem i otprema pošte od i prema strankama su osigurani na poseban način na ulazu zgrade. Dakle na prvom mjestu zdravlje ljudi, organizacija poslova i potpuna usluga gospodarstvu.

Kako stojimo s uvozom i izvozom u ovim specijalnim uvjetima zatvorenih granica i ograničenog prometa roba?

Vanjskotrgovinska razmjena BiH u prvom kvartalu ove, u odnosu na isti period prošle godine, bilježi smanjenje izvoza od pet posto te smanjenje uvoza od sedam posto. Komora je uradila analize po svim granama i ono što su pokazatelji jest da je izvoz prehrambene industrije zabilježio rast u prva tri mjeseca ove godine. Porastao je izvoz mlijeka, mesa, konzervi… Rast izvoza zabilježila je grafička i papirna industrija, jer se u inozemstvu iskazala velika potreba za pakiranjima kao i potreba za papirnom ambalažom. Kada je riječ o nafti, uvoz je smanjen za 20 posto, ali je, isto tako, 20 posto manje izvezeno, što pokazuje da je tu riječ o nekoj stabilnoj razini. Naravno da je ožujak bilježio znatniji pad pa tako gledano u ožujku je izvoz pao za 15 posto, a uvoz za 17 posto, gledano ukupno. Metalna i elektro industrija bilježi pad i u uvozu i izvozu po 10 posto, u nekim granama čak i 20. No moramo znati da je dobar dio ove industrije u BiH vezan za sjevernu Italiju, kao največeg proizvođača sirovog čelika kao i metalnih konstrukcija, pa slijedom toga i pad u nabavi repromaterijala. Isto područje je jako bitno kada je u pitanju tekstilna idustrija u BiH koja je u padu za 15 posto, jer veći dio poslova radi na temelju lohn ugovora, kojima nabavlja repromaterijal u Italiji a potom plasira gotov proizvod. Ne zaboravimo da je i prije korona problema bilježen pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj, i da je ovo samo nastavak problema. No, već prekidom pandemijskog izazova u Kini ta se tržišta ponovno otvaraju, pa tako Njemačka intenzivira izvoz prema Kini, što će revitalizirati Ugovore naše autoindustrije prema Njemačkoj. Naime, sretna okolnost leži u činjenici da Ugovori, posebno u metalskom i elektro sektoru nisu raskinuti, nego je došlo do obustave narudžbi, koje čekaju liberaliziranje mjera vezanih za koronavirus, kako bi se nastavilo s isporukom repromaterijala, a potom i izvoza gotovih proizvoda.

Kolike gubitke do sad bilježi gospodarstvo BiH?

Cijenimo da je još uvijek rano govoriti o ukupnim štetama s obzirom na to da je neizvjesno do kada će ovakvo stanje trajati. Mi kontinuirano prikupljamo podatke i prema preliminarnim rezultatima očito je da odraz već postoji i grane za koje sigurno znamo da se na njih enormno odrazilo su turizam i dobrim dijelom prerađivačka industrija. Naravno, ne smijemo zaboraviti druge kompanije koje su proizvodile određenu robu za izvoz na tržište EU. Nažalost, svjesni smo činjenice da je EU zatvorila svoje granice za putnike, međutim, roba se i dalje kreće. Roba nije stala zahvaljujući Vanjskotrgovinskoj komori BiH i suradnji s komorskim sustavom u regiji. Naime, prema anketama koje je uradila VTK, 90 posto kompanija trpi štete posljedično mjerama koje su na snazi i zatvaranjem određenih tržišta i to u iznosima od 50 000 KM do pola milijun KM, za ovaj kratki period. Preko 80 posto kompanija ima repromaterijala i zaliha za mjesec dana, no dobro je da smo osigurali lance opskrbe koji evidentno do danas nisu stali, jesu bili usporeni, ali kako smo i najavljivali i smanjivali paniku, robe nisu stale ni u uvozu i opskrbi stanovništva niti u izvozu proizvedenog. Ne zaboravimo da recesija nastaje terminiološki, kao usporeni rast gospodarstva u promatranom periodu ispod 0,5 posto, što se upravo i događa, no virus nije uzrok recesije, nego mjere koje nastaju kao posljedica pandemije. Upravo zbog ovoga smo uvijek naglašavali da sve mjere moraju biti jednako artikulirane, zdravlje ljudi, lanci opskrbe i mjere financijskog oporavka i pomoći kompanijama.

Imate li plan za oporavak gospodarstva i kako VTK BiH može tomu doprinijeti?

Vanjskotrgovinska komora BiH je u proteklom periodu svojim intenzivnim pregovorima, razgovorima i prijedlozima, u suradnji s istovjetnim komorama u regiji i unutar Bosne i Hercegovine, višekratno upozoravala na problem lanaca opskrbe, koridore za prometovanje određenih roba, kako BiH ne bi ostala bez potrebnih namirnica, repromaterijala, medicinskih sredstava i drugo, te kako bi naše proizvedene robe našle izlaz na europska i druga tržišta. Najveći broj predloženih mjera koje je Komora uputila relevantnim tijelima u BiH su već prihvaćene i realizirane, dok realizaciju preostalih očekujemo u narednom periodu. Riješavani su problemi, liste vitalnih roba, potom uvoza posebnih repromaterijala, predlagane mjere vezane za PDV, rad na granici 24 sata, pritisci da se ukidaju konvoji u susjednim zemljama kako bi pritisak s graničnih prijelaza spao, kabinska samoizolacija kako ne bismo ostali bez vozača koji su nam prijeko potrebni, zahtjevima za izuzećima montera i servisera kako bi određena postrojenja bila montirana ili servisirana u jamstvenom roku, pa sve do predlaganja mjera za smanjenje cijene električne energije za velike potrošače, mala i srednja poduzeća na period od tri mjeseca kako su to uradile Slovenija i Italija.

Niz drugih mjera se odnosio na servisiranje potreba individualnih poduzeća, te sanacijskim mjerama, kao i artikuliranje zajedničkih problema po pojedinim granama predloženih od strane naših Udruga. Također, radimo na većem broju međunarodnih projekata u okviru Eurokomore, Komorskog investicijskog foruma te zemalja CEFTA-e, kako bi kroz iste našli načine pomoći gospodarstvu u BiH. VTK mnogo brže djeluje jer ima potpisan veliki broj međunarodnih sporazuma i naše inicijative se realiziraju bez „diplomatskih procedura“, telefonski, elektronskom poštom i sl., slijedom čega imamo odličnu suradnju s istovjetnim komorama u zemljama regije i mnogo šire.

Kako surađujete s resornim ministarstvom i ministrom Košarcem?

Naša suradnja je, kao i do sada, vrlo intezivna. Skoro na dnevnoj osnovi se razmjenjuju informacije o prometu vitalnih roba, stanju sirovina i repromaterijala, kretanjima na tržištu, te analiziramo koje mjere bi olakšale poslovanje i vanjskotrgovinski promet roba. Suradnju kao tijelo koje ima povjerene javne ovlasti od resornog ministarstva ocjenjujemo korektnom i profesionalnom, jer mi smo ti koji okupljaju 30 tisuća članova udruženih u 24 udruženja, u smislu pravnih osoba i njihov glas ima itekakvu težinu.

Osjeti li VTK manjak priljeva članarina?

Pad prihoda je evidentan. Osim članarine, za koju Komora nije poslala obračun gospodarstvenicima za prvi kvartal ove godine, isti je prolongiran kako ne bismo dodatno opteretili gospodarstvenike, dogodio se pad i ostalih prihoda jer sve aktivnosti koje realiziramo radimo besplatno za naše članice. Sredstva za 2019., za potrebe sajmova koji se unaprijed plaćaju i rezerviraju nisu uplaćena na VTK, a evo i ova godina odmiče bez istih sredstava. Radimo sve edukacije putem webinara besplatno, a razmišljamo i o dodatnim modalitetima pomoći gospodarstvu izravno od strane VTK, no za to moramo imati odluke viših organa, odnosno Skupštine VTK.

Ako se pojedine gospodarske grane ne pokrenu u roku odmah, može li se dogoditi da dođe do potpunog gubitka pojedinih djelatnosti, odnosno pada istih? (Primjerice, obrti koji najavljuju da možda neće ni pokretati više svoje radnje jer su već u dovoljnim gubicima da se ne mogu izvući)?

Mali zanati i mali obrti su dosta povezani s turizmom, kretanjem građana i kupovnom moći građana, a to je u ovom trenutku na jako niskoj razini. Nadamo da će se sve razine vlasti udružiti i pomoći opstanak malih biznisa i gospodarstvenika kojima je to jedini izvor prihoda i način uzdržavanja obitelji. Višekratno smo upozoravali da se lanac potrošnje ne smije prekinuti te da se pojedina kapitalna ulaganja preusmjere u spas poduzeća ili socijalna davanja kako se ne bi ostalo bez novca, a time i kupovne moći. Ljudi za ova dva mjeseca su realno trošili novce na režije i hranu. Ostatak novca bi vjerojatno bio potrošen u buticima, frizerajima, zanatskim radnjama, uslužnim djelatnostima svih vrsta koji upravo izravno trpe posljedice uvedenih mjera.

Ima li BiH snage i odgovornosti da sutra pokrene sve djelatnosti koje su trenutno u zastoju i da se strogo pridržava protokola zaštite po kojima mogu raditi?

Mi nastojimo na sve moguće načine pomoći gospodarstvenicima, da mogu uvoziti i izvoziti robe, da mogu doći do repromaterijala kako bi bili u stanju zadržati i radnike. Pomaganjem gospodarstveniku ujedno se pomaže i radniku. Danas se dosta govori o pomoći radnicima. Što to u praksi znači? Što ako sad radniku pomognemo tako što ćemo mu platiti neku ratu kredita? No, što će biti nakon tri mjeseca? Mi moramo pomoći poslodavcima da se sačuvaju radna mjesta. Jedini pravi put je poduzimanje mjera od vlada entiteta. S tim se već počelo. Morat će se uskoro poduzimati i dugoročne mjere. Također, kad ovo prođe, kad krene potrošnja onda će se lanac potrošnje i proizvodnje ponovno uspostaviti. Mi ne možemo govoriti o spašavanju radnika, a da ne govorimo o spašavanju poslodavaca. No, stvari su komplicirane. Recimo, ako ste nešto izvozili u Njemačku i propala je tvrtka s kojom ste surađivali u Njemačkoj, opet imate problem. Ovo je lanac događanja i mi sada moramo spašavati jedni druge. Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni da će ovo sve trajati neko vrijeme, ali moramo biti spremni i poduzimati mjere da smanjimo posljedice, koje je već sad vrlo teško zaustaviti. Definitivno možemo već sada poduzimati mjere koje će dovesti do što bržeg ekonomskog oporavka.

Što je s ugostiteljskom i turističkom djelatnošću i kad očekujete da one profunkcioniraju ili barem prodišu?

Ugostiteljstvo i turizam su prvi pogođeni zbog zabrana okupljanja i putovanja. No, to su istovremeno i brzorastuće grane gospodarstva koje se brzo oporavljaju. Čim pandemija prođe, oni će se brzo revitalizirati. Nadamo se da će se mnogo toga promijeniti kada se otvore granice i uspostavi cestovni i zračni prijevoz, a koji već neke kompanije najavljuju, uglavnom, od lipnja mjeseca. Ljudi će biti oprezni, neki pod fobijama od sve nastale situacije, no realno pojašnjavanje kao i odgovorno ponašanje može biti vrlo realno, a potom i za ove grane vrlo optimistično.

Svi pričaju o globalnoj recesiji. Koliko će BiH biti izložena i što će biti najteže u krizi koja nas, očigledno, čeka?

Naravno da sve ovisi o ukupnom ozbiljnom ponašanju građana BiH kad je pandemija u pitanju. Dakle, što prije suzbijemo pandemiju, prije ćemo i stati na noge i nastaviti s vlastitim životima. Ono što ljude najviše zbunjuje je da svi smatraju da ulazimo u recesiju. Mi to izbjegavamo. Koronavirus nije izazvao recesiju, nego je izazivaju oštre mjere koje se poduzimaju kako bi se pandemija suzbila. Zatvaraju se radnje, butici, kafići, restorani itd. Prekida se lanac male potrošnje. Kad se taj lanac prekine, onda nema ni poreza. Tako nastaju veliki problemi. Zbog toga uvijek pozivamo da se struka uključi kad se propisuju mjere. To nije stvar za bilo koju vrstu politika, političara ili kriznih stožera. Struka prati pandemiju u stopu i govori na dnevnoj bazi koje je mjere potrebno poduzimati. Kad se sve te kockice spoje onda ćemo i znati kako da se ponašamo. Ipak, na nama samima je najveća odgovornost da se ponašamo u skladu s uputama. Paralelno s ovim mjerama stručnjaci iz ekonomskih oblasti, bankarskog sektora, uspješni poduzetnici, mogu dati veliki doprinos, no druga je stvar pita li ih se uopće. Ako krivo procijenimo u poduzimanju mjera ili djelujemo nesinkronizirano, šteta je veća na dnevnoj bazi.

Izuzev spomenutih ugostiteljstva i turizma, koje još grane možete istaknuti kao jako pogođene?

Osim onih koje smo već naveli. Velike štete trpe domaći i međunarodni prijevoz putnika odnosno kompanije koje se bave ovim poslom, sve zbog primjene mjera. Nadalje tu je i izvoz ljekobilja i vina na strana tržišta koji očito čeka bolje vrijeme.

Služi li VTK u ovim vremenima kao svojevrsni prijenosnik informacija između gospodarstvenika i političara i postoji li neki konkretan plan na razini države BiH osim najavljenih rebalansa mnogih proračuna, a za koji vi znate da bi mogao biti dobar?

VTK, kao zastupnik interesa gospodarstvenika u BiH, u novonastalnim okolnostima je sve svoje kapacitete usmjerila na riješavanje aktualne problematike i rezultati našeg rada već su vidljivi. U suradnji smo, u svakodnevnom kontaktu, s entitetima kada je u pitanju usklađivanje propisa i usklađivanje postupanja na terenu. Naše inicijative idu na neki način, na nažalost, modelom pritiska, pa stalno upućujemo različite prijedloge koje mi dobijamo s terena, kao sustavna rješenja koja želimo uraditi. Nakon ovih rješenja pratimo i problematiku implementiranja pa odmah djelujemo na otklanjanju istih problema. VTK se pokazala kao pouzdan partner i zastupnik gospodarstvenika, posebno u ovom vremenu, s jedne strane, a s druge strane pouzdan sugovornik s tijelima vlasti kada je u pitanju i artikuliranje interesa i problema s kojima se gospodarstvenici susreću.

Neki od prijedloga su i ukidanje akciza na neke repromaterijale za medicinske potrebe BiH, te prijedlog da se urade analize o mogućnosti smanjenja cijena električne energije za industriju, kako bi se pomoglo gospodarstvu, traženju alternativnih tržišta za plasman proizvedenih roba, pa sve do subvencija na plaće radnika kako bi se potrošnja nastavila. Tu je i niz inicijativa i prijedloga za sektor transporta, turizma i tomu slično. BiH će evidentno morati imati nova financijska zaduženja, no transparentna raspodjela sredstava, s analitičkim pristupom nelinearnog karaktera, je ključna. Mora se imati jasan plan i program mjera, ako se radi o odgodi plaćanja poreznih davanja, kome, kako, na koji period, isto je s moratorijima na kredite ili zaduženja jeftinim novcem uz minimalne kamate. Poticaju za poljoprivredu u smislu zajamčenog otkupa ako već govorimo kupujmo domaće. Jasni kriteriji i precizan program paketa mjera mora postojati, jer „maglovito stanje“, pomaže pojedincu, a ne gospodarstvu. Implementacijom navedenih mjera znatno bi se olakšalo gospodarstvu Bosne i Hercegovine da se što prije vrati svojim potencijalima.

Mjesta za paniku još uvijek nema, moramo biti odgovorni prema sebi, obitelji, društvu da što prije iziđemo iz mjera kako bi se život nastavio. Sami ćemo najbolje osnažiti svoje gospodarstvo solidarnošću i kupovinom, iako zvuči teško, ne smijemo stati s ovim, jer ključ za spas BiH je u rukama malih potrošača i gospodarstvenika koji im daju plaću.