Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH neće sudjelovati na sastanku ad hoc Političke radne skupine“ koja za cilj ima napraviti dokument koji bi bio odgovor na 14 točaka iz Mišljenja Euopske komisije o BiH. Ad hoc skupinu čine tri člana Predsjedništva BiH, kolegij Vijeća ministara BiH i kolegiji oba doma državnog parlamenta.
Kako saznaje Dnevnik.ba, hrvatski politički predstavnici neće sudjelovati u radu ad hoc političke skupine između ostaloga, i to zbog činjenice da je dio skupine i drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Čović je uputio i pismo bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću u kojem objašnjava hrvatske stavove.
U pismu, koje je u posjedu portala Dnevnik.ba, između ostaloga stoji kako Čović pozdravlja Džaferovićevu opredijeljenost za potporu nastavka europskoga puta kao vanjskopolitičkoga prioriteta koji je, kao takav, potvrđen u Strategiji vanjske politike i u Nacrtu zakona o vanjskoj politici, a koji su pripremljeni u prethodnom sazivu Predsjedništva BiH, čiji je Čović bio član.
„Članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji temeljna je odrednica političkog kretanja i razvoja BiH. Zaključci iz Mišljenja Europske komisije na koje se pozivate predočili su analizu stanja i potreba BiH, uključujući u području vladavine prava. Izostanak volje bošnjačkih političkih predstavnika za implementaciju odluka Ustavnoga suda BiH i Europskoga suda za ljudska prava koje se tiču provedbe natkrovljujućeg ustavnog načela konstitutivnosti i demokratskog predstavljanja te osiguranja biračkog prava pripadnicima manjina izravno narušava vladavinu prava, koja je najslabija točka sustava“, napisao je Čović.
Navedena načela, dodao je, nedvojbeno ukazuju na temeljnu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Sukladno Ustavu, nastavlja, jednakopravnost se mora reflektirati i u području izbornog procesa te izboru političkih predstavnika konstitutivnih naroda u tijelima uspostavljenima u cilju zaštite konstitutivnosti kroz poštovanje principa kolektivnog predstavljanja. Navedeno načelo uspostavljeno je kako bi se onemogućila dominacija bilo kojeg naroda unutar bh. političkog sustava.
„Osporavanje i negiranje tog načela upućuje na to da politička opcija koju zastupate djeluje sustavno s ciljem uspostavljanja vladavine bošnjačkog naroda, ne kao jednakopravnog, već isključivo nadmoćnog političkog naroda, primarno na području Federacije BiH. Opstrukcijom jednakopravnosti svjesno se uništava natkrovljujuće načelo Ustava te potiču pravna i politička nesigurnost. Unitaristička politika čiji je radikalni vrhunac ozvaničen i u platformi Stranke demokratske akcije jasna je poruka protivna Ustavu, Washingtonskom i Daytonskom sporazumu te, kao takva, apsolutno neprihvatljiva“, pojašnjava predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH.
Aktualni saziv Predsjedništva BiH, sa stanovišta pozicije hrvatskoga člana, nastavlja, ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti predstavljanja sukladno Ustavu i jasnom tumačenju sadržanom u Odluci U23/14, a imajući u vidu jasnu vezu članova Predsjedništva BiH s odgovarajućim klubovima u Domu naroda Federacije BiH.
„Do sada biste trebali biti duboko svjesni činjenice da je jedan član Predsjedništva BiH treći put izabran protivno demokratski izraženoj volji hrvatskoga naroda. Te činjenice ograničavaju kapacitet uzurpirane funkcije i opterećuju očekivani doprinos Predsjedništva BiH. Predsjedništvo u takvom sastavu niti uz najbolju volju ne može biti predvodnik pozitivnih procesa, posebno onih koji se tiču europskih integracija“.
„Imajući u vidu navedeno, a u vezi s Vašim pozivom za sudjelovanje na sastanku ad hoc političke radne skupine, koji ste zakazali za 4. svibnja 2020. godine, informiram Vas da u njezinom radu ne mogu sudjelovati. Nadalje, podsjećam da u pogledu sadržaja zaključka na koji se pozivate, broj: 01-50-1-1301-2/20 od 28. travnja 2020. godine, Predsjedništvo BiH nema nadležnost niti u jednoj od navedenih sedam točaka, kao što nema niti u jednoj od 14 točaka koje je Europska komisija precizno definirala u svom izvješću iz svibnja prošle godine“, istaknuo je Čović.
Naglasio je i kako je vođenje ovih važnih procesa isključivo u nadležnosti Vijeća ministara BiH, i po Ustavu i sukladno Odluci Vijeća ministara BiH o mehanizmu koordinacije. Vijeće ministara je u potpunosti reprezentativno tijelo koje odražava legitimnu zastupljenost i interese svih konstitutivnih naroda i vodećih političkih struktura. Kao takvo, Vijeće ministara mora inicirati i rukovoditi procesima europskih integracija Bosne i Hercegovine.
„Osobito cijenim doprinos i angažman Ureda specijalnog predstavnika Europske unije u BiH, kao i jasnu želju za pokretanje svekolikih, a osobito europskih procesa i unutarnjeg dijaloga u Bosni i Hercegovini, iako se kao odgovorni političari ne bismo trebali oslanjati na vanjske poticaje već pratiti vlastite inicijative i opredijeljenost. U tom smislu sam i tijekom posljednjih razgovora s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, zemljom predsjedateljicom Vijećem Europske unije, uputio iskrenu zamolbu da Bosna i Hercegovina dobije posebno mjesto i vidljivost na predstojećem summitu lidera Europske unije i Zapadnog Balkana. Također, iskoristio sam prigodu informirati ga i o razlozima izostanka predstavnika hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine u ad hoc političkoj radnoj skupini koju je uspostavilo Predsjedništvo BiH te potvrditi svoje sudjelovanje u nadolazećem EPP – Zapadni Balkan sastanku koji će se održati 6. svibnja 2020. godine na temu EU perspektiva, a sa sudjelovanjem lidera Europske unije i Zapadnog Balkana“, stoji u pismu.
Naposljetku, Čović je iskoristio prigodu te ponovno potvrdio potpunu spremnost hrvatskih predstavnika u realizaciji zaključaka Europske komisije kroz djelovanje za to nadležnih institucija – Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.
J. G. / Dnevnik.ba
