Anketa Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazala je da dvije trećine (66 posto) hrvatskih tvrtki već osjeća negativne posljedice situacije s korona virusom na svom poslovanju, a više od polovice njih (53 posto) je izjavilo da im je pao promet.
Najviše su pogođene putničke agencije, tvrtke koje se bave pružanjem smještaja, pripremom i posluživanjem hrane te logistika, a zasad male i srednje tvrtke osjećaju veći negativan utjecaj nego velike kompanije, objavio je u nedjelju na službenim stranicama HGK.
"HGK je probleme s prelaskom granice koje su nam prijavili prijevoznici s terena odmah komunicirala prema Stožeru civilne zaštite RH, a njihovom promptnom reakcijom su riješeni u jednom danu. Nastavit ćemo osluškivati glas gospodarstvenika i raditi na tome da ova situacija u što manjoj mjeri utječe na njihovo poslovanje", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović i pozvao poduzetnike da i dalje javljaju probleme u poslovanju na za to otvorene stranice Komore.
Detaljnija analiza ankete pokazuje da su djelatnosti u kojima više od 50 posto tvrtki izjavljuje kako ima jake i srednje posljedice na trenutno poslovanje – putničke agencije (69 posto), pružanje smještaja, priprema i posluživanje hrane (62 posto) te prijevoz i skladištenje (51 posto).
Sektori u kojima je više od trećine tvrtki prijavilo jake i srednje posljedice na trenutno poslovanje su trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, umjetnost, zabava i rekreacija te stale uslužne djelatnosti.
Na pitanje kakve konkretno vrste problema ih muče, najviše tvrtki (30 posto) je prijavilo poteškoće u sklapanju novih poslova, dovršavanju ugovorenih (29 posto) i obavljanju postojećih poslova (28 posto).
Uz to, gospodarstvenici imaju i poteškoće s transportom roba, otkazivanjem sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, kongresima i događanjima te smanjenom potražnjom proizvoda i usluga na domaćem tržištu.
Što se očekivanja za budućnost tiče, kratkoročne negativne posljedice zbog korona virusa očekuje 75 posto tvrtki, pri čemu 15 posto očekuje jak utjecaj na poslovanje. Dugoročne negativne posljedice očekuje čak 82 posto tvrtki, pri čemu gotovo četvrtina (njih 24 posto) očekuje jak negativan utjecaj na poslovanje u dugoročnom razdoblju.
Najpesimističniji su oni koji već osjećaju posljedice pa tako opet prednjače putničke agencije koje očekuju najsnažnije posljedice na dugoročno poslovanje. Čak 92 posto njih izjavljuje kako očekuju jake i srednje negativne posljedice na dugoročno poslovanje, a 62 posto na kratkoročno.
Slijede tvrtke iz djelatnosti pružanja smještaja pripreme i usluživanja hrane (hoteli, odmarališta, kampovi, ostali smještaj, restorani i kafići) među kojima 76 posto očekuje dugoročno, a 71 posto kratkoročno jaki i srednji negativan utjecaj na poslovanje.
Zanimljivo je da u trgovini na veliko i malo kratkoročne snažne posljedice očekuje 38 posto, a dugoročne čak 55 posto tvrtki, navode u HGK.
Postoje i sektori koji ne predviđaju snažne kratkoročne posljedice, no na duže staze očekuju probleme – to su prije svega rudarstvo i vađenje te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (leasing društva, djelatnosti zapošljavanja, zaštite, uređenja zgrada i okoliša i druge), ali i obrazovanje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, poslovanje nekretninama, financijske djelatnosti i građevina te IT sektor.
U anketi HGK je samo u prva dva dana sudjelovalo više od 1000 tvrtki, a takav odaziv, ocjenjuje se, pokazuje da se radi o temi koja je gospodarstvu bitna i u vezi koje trebaju pomoć od HGK-a i ostalih nadležnih institucija.
