Demokratska fronta (DF) čiji je predsjednik bošnjačkim glasovima izabrani Željko Komšić, u srijedu je predložila izmjene Izbornoga zakona u BiH koje se mogu podijeliti u dvije vrste.
Prva vrsta tih izmjena je kozmetičkog karaktera gdje se govori o nekim detaljima poput elektronskog glasovanja, dok je druga, ona važnija, pomalo radikalizirana verzija svega onog što političke stranke s adresom u Sarajevu uglavnom zagovaraju, piše Direktno.hr.
Po DF-ovom prijedlogu, funkcija domova naroda bila bi dodatno umanjena, dok bi se prijedlog za izbore u Predsjedništvo BiH izvodio tako da se iz entiteta Republika Srpska (RS) bira jedan kandidat čija nacionalnost nije ključna za pokušaj ulaska u državni vrh, a s područja entiteta Federacije BiH - dva kandidata. DF predlaže da ta dva kandidata budu različite nacionalnosti pa bi se, pretpostavljaju, tako riješila problematika izbora.
Međutim, ne navode kako bi riješili problem glasovanja bošnjačkih birača za člana Predsjedništva kojeg bi trebali birati Hrvati.
Problematika, podsjetimo, oko Željka Komšića nije u tomu je li on Hrvat ili nije, to, naprosto, nema veze s ičim. Problem je s tim tko za tog kandidata glasuje. Hrvati iz Federacije mogu izabrati bilo koga i pristali bi na izmjene Izbornoga zakona koji ne definira nacionalnost člana Predsjedništva već Hrvatima jamči da oni mogu glasovati za nj te da neće biti preglasani.
Inače, u izboru članova Predsjedništva je cijela Federacija BiH jedna izborna jedinica, pa se u dijelu bošnjačkog biračkog tijela stvara 'višak' glasova koji im omogućuje - dakako, uz posredstvo Izetbegovićeve SDA, da Hrvatima nametnu člana Predsjedništva.
Hrvati iz BiH, ako bi izašli na izbore gotovo plebiscitarno, mogli bi dobaciti do nešto više od 200 tisuća glasova koje Bošnjaci opet mogu nadmašiti, naravno, ako to žele. A tri su puta pokazali da žele.
Novinar Hrvatskog medijskog servisa (HMS) Branimir Galić prijedlog izmjena Izbornoga zakona DF-a vidi kao "obavljanje prljavog posla" za SDA.
"Prijedlog izmjena izbornog zakona koje je prezentirao DF je skup neostvarivih želja te radikalne bošnjačke stranke koja sebe uobičava prezentirati lijevo-građanskom. Promatrajući kontekst vremena u kojem je prijedlog prezentiran, čini mi ze da DF ima funkciju bacati dimne zavjese po naredbi SDA, za koju obavlja 'prljavi posao' ovim prijedlogom", ocijenio je Galić dodavši da je sadržaj prijedloga neustavan i gotovo nemoguć, ali se njime prikazuju maksimalistički ciljevi bošnjačkih stranaka kako bi se ojačala pregovaračka pozicija", rekao je Galić za Direktno.
Dodaje da bošnjačke političke stranke žele ukinuti Dom naroda jer je to "posljednja stvarna brana konstitutivnosti Hrvata".
"Prijedlog za izbor članova Predsjedništva je neustavan i nije u skladu ni s presudama Ustavnog suda BiH. Stvarni cilj velikobošnjačke politike je stvoriti Federaciju BiH koja bi po ustavnom ustrojstvu bila protuteža Republici Srpskoj (op.a. unitarna državica s dominacijom jednog naroda). Za to im je nužno dokinuti Dom naroda Parlamenta Federacije koji je posljednja stvarna brana konstitutivnosti Hrvata. Kada isti ne bi postojao, sve bi se odluke u Federaciji mogle donositi običnom većinom, odnosno, preglasavanjem Hrvata", govori nam novinar HMS-a.
Podsjetimo, ako član Predsjedništva smatra da je povrijeđen vitalni nacionalni interes nekog od naroda, on se obraća klubu svog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije. S obzirom na to da se Komšić tamo nema komu obratiti jer u tom klubu sjede legitimno birani Hrvati - potpuno je jasno da njegov način izbora nema veze s legitimitetom te da on kao takav nikako ne može biti hrvatski predstavnik u tročlanom Predsjedništvu BiH. Prijedlog Komšićevog DF-a bi Hrvate u BiH, pojednostavljeno, sve na statističku grešku.
Na ovom tragu je i Galić koji kaže kako će se funkcija tog doma ponovno pokušati obezvrijediti kako bi se prava Hrvata dodatno zakinula.
"Zato očekujem da će se uskoro ponovno pojaviti bošnjački zahtjevi koji će tražiti da Dom naroda Parlamenta Federacije bude ukinut ili da se njegova funkcija svede na Vijeće naroda RS (koje nema gotovo nikakve kompetencije u zaštiti konstitutivnosti Hrvata i Bošnjaka u RS). Na izabranim je predstavnicima hrvatskog naroda da se nastave boriti s velikobošnjačkim nacionalistima, a DF-ov prijedlog vidim kao hvatanje bolje pregovaračke pozicije za bošnjačke dužnosnike ako bi međunarodna zajednica kojim slučajem snažno pritisnula političare te ih primorala na dogovor oko implementacije presude Ljubić", rekao je novinar HMS-a.
U DF-ovom prijedlogu je, inače, spomenut i Grad Mostar koji od 2008. nema izbore. Glavni problem neodržavanja izbora u Mostaru je činjenica da glasovi dijela birača (uglavnom Hrvata) ne vrijede isto kao glasovi dijela birača (uglavnom Bošnjaka) u pojedinim dijelovima tog grada - o čemu se svojevremeno oglasio i Ustavni sud te 'cementirao' situaciju u Mostaru dok se sporne odredbe ne izmijenjaju. Prijedlog DF-a, očekivano, zanemaruje tu činjenicu i nudi rješenje koje ne zaslužuje posebnu analizu, prenosi Direktno.
