Potencijala za razvoj gospodarstva Srednjobosanske županije ima, ali da bi se krenulo u snažniji razvoj potrebno je smanjenje dadžbina državi. Potvrđuje to i podatak da na području ove županije jedan gospodarstvenik iz realnog sektora godišnje treba platiti preko 550 različitih nameta državi.
Kakva je poslovna klima na području SBŽ najbolje govore oni koji su pokušali vlastitim sredstvima pokrenuti bisnis te najčešće odustajali i odlučili se za druge sredine.
"Ovdje, da bi pokrenuo biznis, potrebno ti je dva mjeseca trčanja tako-vamo i moljakanja. Zbog togA ljudi odlaze, zato što postoje neke lokalne zajednice negdje tamo koje ulažu u privlačenje poduzetnika i ljudi koji imaju ideje", kazao je Armin Konjalić FTV, predstavnik Asocijacije poduzetnika Start Up.
Uz ideju i investiciju, da biste kao privatnik poslovali na području ove županije, potrebno je osigurati novac za 354 nameta i neporezna prihoda općinama, plus 226 različitih naknada županiji, podaci su do kojih je došlo resorno ministarstvo. Koliko država ima sluha za podršku gospodarstvu govori i činjenica da će se ovih nameta pokušati riješiti u nekom narednom periodu.
"Smanjenje obujma tih nameta, smanjenje njihovih pojedinačnih iznosa. Pa makar to značilo manje prihode u proračune općina i županije. To će biti stav ministarstva privrede SBŽ", pojasnio je ministar za privredu SBŽ-a Nisvet Hrnjić
"Time ćemo prema Federalnoj Vladi određene inicijative dati u smislu korekcija zakona koji su već u proceduri i našu podršku u tom smislu kako rasteretiti segment realnog sektora", dodao je premijer SBŽ-a Tahir Lendo.
O rasterećenju realnog sektora govore podaci da je u posljednje dvije godine došlo do povećanja samog poslovanja, poput cijena sirovina, repromaterijala i usluga, te poreza na dobit i dohodak. Sve to, tvrde gospodarstvenici, prijeti opstanku brojnih poduzeća na ovakvom tržištu.
"Trendovi koji su prisutni, mislim na te negativne trendove i opterećenja koja imamo, ukoliko se ne budu rješavali, onda je sigurno da će ove godine doći do velikih lomova, posebno kod nekih firmi", zaključio je Kemal Čolak, predsjednik Udruge gospodarstvenik SBŽ-a.
Potencijala ima, jer posljednih godina na ovom području u razvoju su mala i srednja poduzeća. Da bi opstali na ovakvom tržištu najpotrebnije je, uz investicije, i da ih čuju oni koji odlučuju o novom zakonu koji je u proceduri, a od kojeg očekuju olakšice, piše federalna.ba.
