× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Nastavite živjeti !

infarkt27112019-660x413.jpg

 

IMA LI ŽIVOTA NAKON INFARKTA?

Izašli ste iz bolnice nakon infarkta? Ili su vam možda ugradili stent? Rekli su vam da imate anginu pectoris? Često ostaje pitanje kako dalje, što se smije, a što ne.

Nakon srčanog udara tri su osnovna pravila prema kojima se trebate ponašati: povećajte fizičku aktivnost (osim ako ste već fizikalni ekstremist), prestanite pušiti i - nastavite živjeti!

KOLIKO MI JE DOPUŠTENO „FIZIČKE AKTIVNOSTI“ – DO KOJE SE GRANICE MOGU UMORITI

Nisu svi srčani udari isti, a pogotovo nisu svi bolesnici isti. Opće je pravilo da do dva mjeseca nakon srčanog udara treba izbjegavati veća tjelesna opterećenja (npr. ona kod kojih se znojite).

Ipak, nikako se ne biste trebali "invalidizirati" ili prikovati uz krevet. Lagana šetnja, obavljanje kućnih poslova, kupnja na tržnici su dozvoljene. Nakon perioda od dva mjeseca polako povećavajte tjelesnu aktivnost, naravno, ako vam to liječnik dozvoli. Naglasak treba staviti na aerobne oblike vježbe, tj. vježbe duljeg trajanja s blagim stupnjem opterećenja (vožnja biciklom, brzi hod ili joggiranje, vježbe s utezima malih težina npr. samo sa šipkom ali s 20-30 ponavljanja).

Ukoliko nemate tegoba (gušenje, bolovi u prsima) možete postupno povećavati trajanje i intenzitet opterećenja. Možete započeti s pola sata vježbanja 3-4 puta tjedno, a optimalno bi bilo postići i održati ritam od barem pet vježbanja tjedno. Osluškujte svoje tijelo, izaberite aktivnost koja vam odgovara i uživajte!

„Postoji li život nakon infarkta pitanje je koje si je barem jednom postavio svaki pacijent koji je preživio srčani udar. Odgovor je, naravno - da. Međutim, to znači da neke stvari morate promijeniti u svom životu!“

PREHRANA

Opće preporuke su jednostavne: jedite što više svježeg voća i povrća, izbjegavajte rafinirane šećere i masnu hranu. Takozvani mediteranski tip prehrane je prepoznat u svjetskim razmjerima kao najzdraviji oblik prehrane.

Nadalje, jedite redovito, bolje više obroka manje količine i ne preskačite doručak. Priuštite si povremeno i meso i slatko, samo imajte mjeru. I plan. Ukoliko ste pretili, neka planovi budu realni, npr. redukciju pola do jednog kilograma tjelesne težine mjesečno. Poznato je da kampanjske dijete s velikom žrtvom i naglim gubitkom više kilograma ne nose dugoročne rezultate. Ispravno je postupno korigirati navike na razinu da predstavljaju nov stil života, a ne muku, kalvariju. Tako ćete i po postizanju cilja zadržati zdrave navike.

LIJEKOVI SU OBVEZNI – PA MAKAR TO BILA I ŠAKA LIJEKOVA

Morate uzimati lijekove koje vam je prepisao liječnik. Pacijenti prije svega uzimaju aspirin koji smanjuje zgrušavanje krvi i time sprječava stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje srčanu arteriju i izaziva infarkt. Bolesnici kojima je ugrađen stent u srčanu arteriju moraju, osim aspirina, uzimati i dodatne lijekove.

U terapiji poslije infarkta miokarda koriste se i statini koji efikasno smanjuju nivo "lošeg" kolesterola (LDL kolesterol). Tako se usporava ateroskleroza koja sužava arterije srca i mozga i drugih važnih organa. Kod pacijenata koji imaju hipertenziju preporučuju se preparati koji snižavaju visok krvni tlak i zaustavljaju povećanje lijeve srčane klijetke, koja se često uvećava poslije infarkta.

ZABORAVITE CIGARETE!!

Budite sigurni da je jedan od najznačajnijih uzročnika infarkta upravo strast prema cigaretama. I ako uporno nastavljate s ovom navikom (ne moramo isticati da je riječ o štetnoj navici, zar ne!?), postajete jedan od prvih pretendenata na infarkt i još desetak krajnje opasnih bolesti i to iz sljedećih razloga:

· količina masti u krvi pušača veća je nego kod nepušača, što je direktan put ka aterosklerozi;

· kod pušača se zgrušavanje krvi ubrzava za 15 do 26 posto, a to pogoduje formiranju trombova;

· utvrđeno je da nikotin izaziva povišen krvni tlak, tako da se kod pušača javlja rizik od razvoja pušačke skleroze krvnih žila.

„Na kraju, ne zaboravite se okrenuti više sebi i stvarima koje volite. Srčani udar najčešće je upozorenje da niste slušali tijelo kad vam je slalo "signale" da ne može više pratiti tempo kojim živite... Ako sad nije vrijeme da to promijenite, kad točno to mislite napraviti?“

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Nastavite živjeti !

infarkt27112019-660x413.jpg

 

IMA LI ŽIVOTA NAKON INFARKTA?

Izašli ste iz bolnice nakon infarkta? Ili su vam možda ugradili stent? Rekli su vam da imate anginu pectoris? Često ostaje pitanje kako dalje, što se smije, a što ne.

Nakon srčanog udara tri su osnovna pravila prema kojima se trebate ponašati: povećajte fizičku aktivnost (osim ako ste već fizikalni ekstremist), prestanite pušiti i - nastavite živjeti!

KOLIKO MI JE DOPUŠTENO „FIZIČKE AKTIVNOSTI“ – DO KOJE SE GRANICE MOGU UMORITI

Nisu svi srčani udari isti, a pogotovo nisu svi bolesnici isti. Opće je pravilo da do dva mjeseca nakon srčanog udara treba izbjegavati veća tjelesna opterećenja (npr. ona kod kojih se znojite).

Ipak, nikako se ne biste trebali "invalidizirati" ili prikovati uz krevet. Lagana šetnja, obavljanje kućnih poslova, kupnja na tržnici su dozvoljene. Nakon perioda od dva mjeseca polako povećavajte tjelesnu aktivnost, naravno, ako vam to liječnik dozvoli. Naglasak treba staviti na aerobne oblike vježbe, tj. vježbe duljeg trajanja s blagim stupnjem opterećenja (vožnja biciklom, brzi hod ili joggiranje, vježbe s utezima malih težina npr. samo sa šipkom ali s 20-30 ponavljanja).

Ukoliko nemate tegoba (gušenje, bolovi u prsima) možete postupno povećavati trajanje i intenzitet opterećenja. Možete započeti s pola sata vježbanja 3-4 puta tjedno, a optimalno bi bilo postići i održati ritam od barem pet vježbanja tjedno. Osluškujte svoje tijelo, izaberite aktivnost koja vam odgovara i uživajte!

„Postoji li život nakon infarkta pitanje je koje si je barem jednom postavio svaki pacijent koji je preživio srčani udar. Odgovor je, naravno - da. Međutim, to znači da neke stvari morate promijeniti u svom životu!“

PREHRANA

Opće preporuke su jednostavne: jedite što više svježeg voća i povrća, izbjegavajte rafinirane šećere i masnu hranu. Takozvani mediteranski tip prehrane je prepoznat u svjetskim razmjerima kao najzdraviji oblik prehrane.

Nadalje, jedite redovito, bolje više obroka manje količine i ne preskačite doručak. Priuštite si povremeno i meso i slatko, samo imajte mjeru. I plan. Ukoliko ste pretili, neka planovi budu realni, npr. redukciju pola do jednog kilograma tjelesne težine mjesečno. Poznato je da kampanjske dijete s velikom žrtvom i naglim gubitkom više kilograma ne nose dugoročne rezultate. Ispravno je postupno korigirati navike na razinu da predstavljaju nov stil života, a ne muku, kalvariju. Tako ćete i po postizanju cilja zadržati zdrave navike.

LIJEKOVI SU OBVEZNI – PA MAKAR TO BILA I ŠAKA LIJEKOVA

Morate uzimati lijekove koje vam je prepisao liječnik. Pacijenti prije svega uzimaju aspirin koji smanjuje zgrušavanje krvi i time sprječava stvaranje krvnog ugruška koji začepljuje srčanu arteriju i izaziva infarkt. Bolesnici kojima je ugrađen stent u srčanu arteriju moraju, osim aspirina, uzimati i dodatne lijekove.

U terapiji poslije infarkta miokarda koriste se i statini koji efikasno smanjuju nivo "lošeg" kolesterola (LDL kolesterol). Tako se usporava ateroskleroza koja sužava arterije srca i mozga i drugih važnih organa. Kod pacijenata koji imaju hipertenziju preporučuju se preparati koji snižavaju visok krvni tlak i zaustavljaju povećanje lijeve srčane klijetke, koja se često uvećava poslije infarkta.

ZABORAVITE CIGARETE!!

Budite sigurni da je jedan od najznačajnijih uzročnika infarkta upravo strast prema cigaretama. I ako uporno nastavljate s ovom navikom (ne moramo isticati da je riječ o štetnoj navici, zar ne!?), postajete jedan od prvih pretendenata na infarkt i još desetak krajnje opasnih bolesti i to iz sljedećih razloga:

· količina masti u krvi pušača veća je nego kod nepušača, što je direktan put ka aterosklerozi;

· kod pušača se zgrušavanje krvi ubrzava za 15 do 26 posto, a to pogoduje formiranju trombova;

· utvrđeno je da nikotin izaziva povišen krvni tlak, tako da se kod pušača javlja rizik od razvoja pušačke skleroze krvnih žila.

„Na kraju, ne zaboravite se okrenuti više sebi i stvarima koje volite. Srčani udar najčešće je upozorenje da niste slušali tijelo kad vam je slalo "signale" da ne može više pratiti tempo kojim živite... Ako sad nije vrijeme da to promijenite, kad točno to mislite napraviti?“

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više