Na redovitoj sesiji "Kruga 99" u Sarajevu jedna od tema bio je pojam konstitutivnosti. Bošnjački intelektualci ponovno su govorili protiv temeljnog i natkrovljujućeg načela Ustava BiH.
Mora se graditi i snažno afirmirati državno i društveno dostojanstvo građana i političkog naroda Bosne i Hercegovine. Zemlja ne može ostvariti pravo na svoj slobodan razvoj i nesmetan razvitak ako joj se iznova nameće "luđačka košulja" posebnog slučaja za koju ne vrijede demokratski standardi ljudskih prava i građanskih sloboda, zaključak je redovne sesije Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu.
O temi "Etnonacionalizam protiv demokratske nacionalne države BiH", govorili su prof. dr. Taner Aličehić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Lausanni, prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu i prof. dr. Hazim Bašić s Mašinskog fakulteta u Sarajevu.
Aličehić je istaknuo da se ova tema uveliko tiče budućnosti "bosanske države", prava pojedinca i ostalih civilizacijskih tekovina koje u BiH, kako je rekao, još uvijek nedostaju.
"Nedostaju nam, jer je nakon užasa koje je stanovništvo BiH pretrpjelo u prethodnoj agresiji, a rat zaustavljen nepravednim mirom, diskriminatornim Ustavom koji je u suprotnosti sa svim civilizacijskim tekovinama. Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega, ali mi svi svjedočimo da u BiH još uvijek one iste mračne sile, koje su se u Drugom svjetskom ratu i u proteklom ratu borile protiv bosanske državnosti, žele i dalje onemogućiti prava pojedinca kroz pojam konstitutivnih naroda koji je jedno veliko zlo na ovim prostorima", rekao je Aličehić. Dodao je da borba za građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu predstavlja civilizacijski iskorak koji zahtijeva posvećenost.
"Naša borba za građansku Bosnu, za demokratsku Bosnu, za bosanski identitet i za bosansku nacionalnu svijest je borba za civilizacijski iskorak protiv mračnih sila koje su utemeljene na mržnji", kazao je Aličehić.
Lavić je poručio da je potrebno mnogo više raspravljati o iskustvu 20. stoljeća kao epohi poricanja bosanskog identiteta i bosanske države.
"Ono što je frustrirajuće zanimljivo je da nismo posjedovali nijedan efikasan zananstveni narativ kojim bi se dezavuirala i raskrinkala ta epoha, njena stuktura i njezin sadržaj. Tako da je epoha poricanja Bosne, bosanstva i bosanskog identiteta ostala na djelu i do današnjih dana, a da je nismo znanstveno rasvijetlili. Dakle, tek sada unutar naših akademskih zajednica dolazi do iskustva te epohe poricanja bosanskog identiteta", rekao je Lavić te dodao da se tek sada mnogo više vode diskusije o tome što je to bosanski identitet danas.
Bašić je istaknuo da koncept konstitutivnih naroda u BiH, nametnut Daytonskim mirovnim sporazumom, nije donio napredak BiH kao demokratskom društvu i državi.
"Poznato je da u samom Ustavu BiH uvedena sistemska diskriminacija. Ona se odnosi na diskriminaciju po etničkoj osnovi i po teritorijalnoj osnovi. Ova diskriminacija je prepoznata i od strane Europskog suda za ljudska prava iz Strasbougra koji je kroz nekoliko presuda ukazano na ove manjkavosti Ustava koje, u slučaju da BiH želi biti moderna demokratska država, valja otkloniti. Drugim riječima, političke elite i građani BiH nalaze se pred jednostavnim izborom, ili konstitutivnost ili Europska unija, oboje ne može nikako. Dakle, moderni demokratski standardi kakvi vrijede u zemljama Europske unije ne poznaju koncept konstitutivnosti", zaključio je Bašić.
Dnevnik.ba
