Ako ste zabrinuti za ovu regiju, prvo pitanje nije ni Sjeverna Makedonija ni Albanija, već Bosna i Hercegovina. Bosna i Hercegovina je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku. Ona se suočava s problemom džihadista povratnika, upozorio je predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Ova izjava francuskog predsjednika u velikom intervjuu koji je dao britanskom magazinu ”The Economist” izazvala je brojne negativne reakcije političkog i medijske Sarajeva, ali ima i onih u BiH koji se s njom slažu i traže da se o njoj ozbiljno promisli.
Dvojica, od tri člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, nisu se složili s Macronovim ocjenama. Prvi bošnjački član Džaferović je takvu tvrdnju nazvao potpuno neutemeljenom, a drugi bošnjački član i aktualni predsjedavajući Predsjedništva Komšić pozvao je Guillaumea Roussona, veleposlanika Republike Francuske u BiH na hitan razgovor. Na tom sastanku upoznao ga je s podacima kojima raspolaže BiH o broju osoba koje su se nalazile, ili se još uvijek nalaze na stranim ratištima, te sa brojem poginulih, procesuiranih, kao i o broju žena i djece. Komšić je kao argument naglasio i to kako je sudjelovanje u stranim oružanim formacijama kazneno djelo po bh. zakonodavstvu, te ponovio je poziv predsjedniku Republike Francuske Emmanuelu Macronu da posjeti BiH i osobno se uvjeri kakvo je stanje, između ostalog, i u ovoj oblasti u BiH.
Potpuno suprotno stajalište od svojih kolega u Predsjedništvu dijeli srpski član Milorad Dodik, koji je ocijenio kako je Komšićev poziv upućen veleposlaniku Francuske u BiH Guillaume Roussonu na hitan razgovor, zbog izjave francuskog predsjednika Emanuela Macrona da je BiH tempirana bomba jer se suočava s povratkom džihadista, jednostavno zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina.
“Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutira o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svatko tko o tome ne želi i neće šutjeti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Macron”, naglasio je Dodik.
Upitan kako komentira Komšićev poziv upućen Roussonu, srpski član Predsjedništva BiH rekao je da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom priopćiti francuskom veleposlaniku nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji suglasnost unutar Predsjedništva BiH.
Komentirajući Macronovu tvrdnju, zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je da se radi o „ozbiljnoj izjavi ozbiljnog čovjeka“ zbog čega BiH treba analizirati stanje u sigurnosnom sustavu.
„Činjenica je da se radi o ozbiljnom državniku koji ima dobro razvijene službe, kako na području Zapadnog Balkana, tako i šire. Njihov interes prepoznat je u cijeloj EU. Ako takva izjava dođe od jednog takvog državnika, mi je moramo uzeti ozbiljno i proanalizirati s pažnjom“, rekao je Krešić. On je dodao kako BiH mora poboljšati stanje u sigurnosnom sektor te preventivno djelovati po pitanju ekstremizma i terorizma.
“Bojim se da mi u BiH želimo staviti značajan dio problema negdje sa strane ili ga na neki način minimizirati-naglasio je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić.
Prof. dr. Dražen Barbarić s Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Slobodnu Dalmaciju drži kako je nedvojbeno je da se izjave iz intervjua Emanuela Macrona uklapaju u mnogo širu priču o francuskom pozicioniranju u novonastaloj europskoj konstelaciji te Macronovom zaustavljanju pristupnoga procesa za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Po svemu sudeći radi se o pripremi terena za rekompoziciju političkih snaga unutar Europske unije i eventualnom jačanju pozicije na unutarnjem planu francuske politike.
-U smislu potencijalne sigurnosne tempirane bombe, imajući u vidu teroriste povratnike sa sirijskoga bojišta, BiH ne predstavlja tako drastičnu prijetnju. Međutim, ona je mnogo prije politička tempirana bomba koja čitavu sigurnosnu arhitekturu Zapadnoga Balkana može poremetiti. Simptomatične su reakcije iz BiH na Macronovu izjavu, radi se o paranoidnom strahu od bilo kakve vrste vanjske kritike i ukazivanju na problematiku koja evidentno postoji. Adrese s kojih će u sljedećem razdoblju dolaziti reakcije otkrivaju poziciju dubokoga negiranja bosanskohercegovačke realnosti, koja se savršeno oslikava u izjavi Semihe Borovac, ministrici za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH, koja u javnom prostoru govori o “borcima” koji se vraćaju iz Sirije ili reportažama Federalne televizije (FTV) gdje se teroriste ISIL-a naziva “građanima koji su zapeli između Iraka i Sirije”.
Dakle, sama činjenica povratka terorista koji su sudjelovali u najmonstruoznijem projektu 21. stoljeća omalovažava se ili u potpunosti negira, a svako vanjsko ukazivanje na potencijalni problem etiketira miješanjem u unutarnje stvari, pakira pod celofan antiislamizma ili diskreditira nepoznavanjem situacije u BiH.
Što se tiče položaja Republike Hrvatske, pozicioniranje Emanuela Macrona kao ključnoga aktera u blokiranju daljnjih integrativnih procesa i atmosfera svojevrsne skepse na Zapadnom Balkanu pred Republiku Hrvatsku će staviti ogroman teret vjerodostojnoga predsjedavanja Europskom unijom. Hrvatska će morati nužno propagirati nastavak integracije ostatka Zapadnoga Balkana i pokušati biti zamajac tih procesa, dok će u isto vrijeme njezinu volju i dinamiku ozbiljno potkopavati sadašnji stav francuskoga predsjednika-naglašava prof. Barbarić./M. L./HMS/
