Utemeljitelj i prvi predsjednik HNS-a BiH  bio je Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH. HNS BiH osnovan je kao nenasilni politički odgovor na pacifikaciju bh. Hrvata, a koju je vodila međunarodna zajednica tih godina. 

Hrvatski narodni sabor BiH, krovna politička institucija bh. Hrvata koja okuplja legitimne predstavnike tog naroda, od lokalne do državne razine, osnovana je na današnji dan, 28. listopada u Novom Travniku 2000. godine. Utemeljitelj i prvi predsjednik HNS-a BiH  bio je Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH. 

HNS BiH osnovan je kao nenasilni politički odgovor na pacifikaciju bh. Hrvata, a koju je vodila međunarodna zajednica tih godina. 

Osnivanje HNS-a BiH bila je politički odgovor Jelavićevog HDZ-a BiH na procese, kako je sam govorio, majorizacije bh. Hrvata, a koju su kulminirali tzv. Barryevim amandmanima na Izborni zakon BiH, prema kojima su svi izaslanici u županijskim skupštinama u FBiH imali pravo predlagati izaslanike za svaki od nacionalnih klubova u federalnom Domu narodu. 

HNS BiH na početku tisućljeća borio se protiv pacifikacije Hrvata u BiH 

Prema tim rigoroznim Barryevim amandmanima, Bošnjaci su mogli nametati Hrvatima predstavnike u federalnom Domu narodu, a iz županija gdje Hrvata uopće nema delegirati “svoje Hrvate” izabrane bošnjačkim glasovima. Jelavić je tada podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenom ustavnosti Barryevih amandmana, no Ustavni sud BiH proglasio se nenadležnim za razmatranje te apelacije, i to uz preglasavanje hrvatskih i srpskih sudaca glasovima bošnjačkih i stranih u odmjeru (4:5). 

Odgovor na to bilo je osnivanje HNS-a BiH, krovne institucije, koja bi okupljala legitimno izabrane predstavnike u vlasti od najniže – lokalne, pa do državne razine u BiH. 

Na prvom zasjedanju HNS-a BiH usvojen je i najvažniji dokument moderne hrvatske političke povijesti – Deklaracija iz Novog Travnika kojim je hrvatski narod konstitutivan u cijeloj BiH, a čiji je suverenitet neupitan i neotuđiv.

Sadržaj  Deklaracije HNS-a BiH usvojene na prvom zasjedanju u Novom Travniku: 

1.Suverenitet hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini neupitan je i neotuđiv.
2. U cilju ostvarenja svojih suverenih prava, hrvatski narod mora imati svoje političke, obrazovne, znanstvene, kulturne, informativne i druge ustanove i institucije na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine.
3. Opredijeljeni smo za uspostavu pune ustavne i stvarne jednakosti sva tri suverena i konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, koja se jedino može ostvariti istovjetnim ustavnim i administrativno-teritorijalnim unutarnjim ustrojem cijele Bosne i Hercegovine, koji će na jednak način regulirati načela suvereniteta i konstitutivnosti naroda i jednakopravnosti građana.
4. U zajedničkim institucijama i tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini, na koje hrvatski narod slobodno izraženom političkom voljom prenese dio vlastitog suvereniteta, obvezatno se primjenjuju načela konsenzusa u odlučivanju, pariteta u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima tijela i institucija, uz neprijeporno pravo hrvatskog naroda na samostalan izbor svojih predstavnika u tijela i institucije nacionalnog zastupanja, osobito zastupnika u Domove naroda i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
5. Hrvatski narodni sabor obvezuje sve legalne i legitimne predstavnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na potpuno provođenje Deklaracije i smatrat će nelegitimnom svaku odluku i rješenje koje bi odstupilo od iskazane političke volje sadržane u ovoj Deklaraciji. 

HNS BiH svoje drugo zasjedanje održao je 16. Prosinca 2000. U Tuzli, te treće u Mostaru, 3. ožujka 2001. godine. 

Te, 2000. godine, potiranjem izborne volje hrvatskog naroda u BiH, formirana je prva protuhrvatska vlast – Alijansa za promjene koju su formirale bošnjačke stranke predvođene SDP-om Zlatka Lagumdžije i NHI-jem Krešimira Zubaka, i na državnoj i federalnoj razini. 

Odgovor HNS-a BiH bilo je proglašenje Hrvatske samouprave na 3. zasjedanju tog Sabora čiji je predsjednik bio Marko Tokić. Hrvatska samouprava bila je privremeni oblik zaštite hrvatskog naroda u BiH. 

Međunarodna zajednica je nasilno smijenila hrvatski politički vrh, od utemeljitelja HNS-a BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Ante Jelavića, pa sve do niže rangiranih političkih predstavnika. Osim toga, monitarnim kaznenim postupcima, ali i uništenjem Hercegovačke banke, Hrvati u BiH, praktično su kažnjeni, jer nisu htjeli pristati na Federaciju BiH kao dominantno bošnjački entitet. 

Deset godina bez zasjedanja HNS-a BiH 

Hrvatski narodni sabor BiH potom idućih 10 godina nije zasjedao, niti su hrvatski političari uputili apelaciju Ustavnom sudu o ustavnosti pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH, a koje se odnose na izbor izaslanika u federalni Dom naroda.

Taj paritet narušen je još 2000. godine tzv. Zubakovim sporazumom, odnosno, amandmanima na Ustav FBiH visokog predstavnika Wolfganga Petritscha kojima je doslovce legalizirano nametanje predstavnika Hrvatima u FBiH, preglasavanje, a principi rotacije, pariteta i konsocijacijske demokracije su eliminirani iz Ustava FBiH. 

HNS BiH rad je obnovio tek 2011.godine kada je održano četvrto zasjedanje u Mostaru, te od tada do danas nakon održavanja Općih izbora, imao je još četiri zasjedanja.

Tijekom tog desetljeća bez HNS-a BiH, Željko Komšić, bošnjačkim je glasovima nametnut za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a formirana je i tzv. Platforma – protuhrvatska vlast formirana, također, bez legitimno izabranih predstavnika, ali tog puta samo na razini Federacije BiH. 

Uređenje BiH i dalje ključni kamen spoticanja hrvatske i bošnjačke politike 

Ustavni sud BiH presudio je po apelaciji Bože Ljubića kako je nužno osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, parlamentarnom braniku nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u FBiH, ali i na svim administrativno – političkim razinama vlasti u BiH, dakle, i u Predsjedništvu BiH.

Vlast u BiH ni godinu dana nakon održavanja Općih izbora još uvijek nije formirana na državnoj i federalnoj razini BiH. 

HNS BiH od bošnjačkih stranaka, prvenstveno SDA, traži usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH, pa tek onda formiranje Vlade FBiH, a na što ne izlaze na odobravanje među bošnjačkom političkom elitom. 

R.I. / Dnevnik.ba