-Ako će jedna lokalna zajednica biti oštećena setom zakona o rasterećenju rada neka se onda sve to namiri iz kompenzacijskog fonda za koji bi jamčila Federacija BiH, rekao je za Hrvatski Medijski Servis načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj.

On je pojasnio je kako neformiranje vlasti u BiH koči realizaciju kapitalnih investicija u BiH. Ponovio je kako nije moralno niti pravedno, da stanovnik Sarajeva, iz proračuna Federacije BiH, dobiva dvostruko više sredstava nego stanovnik Gruda.

Neformiranje vlasti koči investicije

Govoreći o tome susreće li se lokalna vlast s problemima zbog neformiranja vlasti na državnoj i federalnoj razini, nakon listopadskih općih izbora, Grizelj kaže da se upravo projekt Adrenalinskog parka Peć Mlini, o kojem je HMS već pisao,  najvećim dijelom financirao iz sredstava Europske unije, a da neformiranje vlasti pravi ključne barijere na sličnim projektima.

„Puno se priča o Europskoj uniji i povlačenju novaca iz fondova, ali malo se priča o tome da mi zapravo imamo ključne barijere zbog neformiranja vlasti koje nam onemogućuju da nam ta sredstva budu dostupna“, rekao je Grizelj te dodao:

-Mi smo danas u statusu partnerstva i pridruživanja, dakle nemamo ni blizu kandidatski status kojemu težimo. Upravo kandidatski status za članstvo u EU bi nam donijelo mogućnost otvaranja određenih fondova koji su mahom fokusirani na ruralni razvoj, rekao je Grizelj.

Grudski načelnik kaže da je dovoljno samo reći da neuspostava vlasti i zastoj u funkcioniranju države općenito, pa i neprihvaćanje europskih normi i standarda ponašanja te nedobivanje kandidatskog statusa znači blokadu.

Nepravedan zakon o pripadnosti javnih prihoda

Grizelj poseban problem vidi na federalnoj razini vlasti gdje nema kapaciteta da se utječe na promjenu zakona o pripadnosti javnih prihoda.

„Smatramo da nije ni moralno, ni pravedno, a niti pošteno te ni po jednom zakonskom običaju prihvatljivo da stanovnik Sarajeva ima dvostruko više primanja iz federalnog proračuna u odnosu na jednog stanovnika općine Grude. To bi se moglo preslikati i na druge općine.

Kompenzirati gubitke lokalnih zajednica 

Grizelj problematizira i set zakona koji se planiraju uputiti u parlamentarnu proceduru, a deklarirani su kao reformski zakoni. Primarno gotovi o Zakonu o porezu na dohodak te o Zakonu o doprinosima, a smatra da će teret te porezne reforme pasti isključivo na lokalne zajednice.

„Ti zakoni donose se, očito, po diktatu međunarodne zajednice u cilju stvaranja veće kreditne sposobnosti Federacije BiH. Oni očito nameću nekakav modus operandi o kojemu bismo u budućnosti trebali govoriti, a izravno račun te kompletne reforme će pasti na lokalnu i regionalnu zajednicu“, rekao je Grizelj dodajući:

-Ako time želimo postići rasterećenje rada netko taj trošak mora platiti. Mi nemamo ništa protiv toga da se ide u reforme da se rastereti rad, ali isto tako cijenu tog troška ne bi isključivo trebala platiti lokalna zajednica, rekao je Grizelj.

Načelnik Gruda koji je i član Predsjedništva HDZ-a BiH smatra da nije pravedno da trošak rasterećenja cijena rada plate isključivo lokalne zajednice jer će smanjenjem poreza na dohodak prihodi općina biti u značajnoj mjeri smanjeni.

„Oko toga imamo jedan konkretan prijedlog. Ako će se već ići u set reformskih zakona žalimo da se paralelno s time formira jedan fond za izravnanje ili, nazovimo ga kompenzacijski fond, koji će osigurati ravnotežu za sve one koji budu oštećeni. Ako će jedna lokalna zajednica biti oštećena ovim setom zakona neka se onda sve to namiri iz kompenzacijskog fonda za koji bi jamčila Federacija BiH“, pojašnjava Grizelj.

Načelnik Grizelj ponavlja da nije protiv reformskih zakona, ali da bi šira zajednica morala participirati.

„Ovo što mi danas radimo nije interes samo lokalne zajednice, to bi trebao biti državni interes“, rezolutan je Grizelj koji naglašava da bi interes trebao biti da svaka općina u Federaciji BiH ima destinaciju poput Adrenalinskog parka Peć Mlini.

Podsjetimo, porez na dohodak je prihod jedinica lokalne samouprave. Osnovna novina u nacrtu Zakonu o porezu na dohodak, kojeg je prošlog tjedna usvojila Vlada FBiH, te ga uputila u Federalni parlament, je što su prije postojale tri stope poreza i to nulta za plaće do 700 KM, 10 posto za plaće od 700 do 1.500 KM i 20 posto na plaće iznad 1.500 KM, a sada će, ako bude usvojen, od 1. siječnja, idućeg godine, nulta stopa poreza na dohodak biti na plače do 800 KM, a 13 posto na ostale plaće, pojasnila je federalna ministrica financija Jelka Miličević.

Kada su u pitanju porezni zakoni koji zahtijevaju primjenu od početka poreznog razdoblja, odnosno kalendarske godine, za početak njegove primjene utvrđen je rok 1. siječnja 2020. godine.

Jednakopravnost i legitimno zastupanje ključni

Upitan može li povratak za pregovarački stol HDZ-a BiH i SDA, što se dogodilo prije par dana, ubrzati i deblokirati formiranje vlasti na razini BiH Grizelj je kazao da je razgovor s pobjednicima izbora unutar konstitutivnih naroda jedini put ka rješenju.

„Osnovni postulati na kojima ova država počiva su jednakopravnost, konstitutivnost i legitimno zastupanje. Mi moramo razgovarati, bez obzira kakve se deklaracije za potrebe jednog političkog trenutka donesu. Kakvi će rezultati biti uvijek ovisi o svima“, rekao je Grizelj te dodao:

-Mi u HDZ-u BIH doživljavamo svoju ulogu kao ulogu odgovornosti prema svom biračkom tijelu i prema svom hrvatskom narodu. Poznato je kakav je udio u izbornom rezultatu HDZ-a BiH i stranaka okupljenih u HNS. To je odgovornost i za općinu Grude i za ŽZH pa i za sve ostale razine vlasti. U tom kontekstu podržavam svaki razgovor. Svi koji prate politiku shvaćaju da se razgovarati mora, a bilo bi dobro da ti razgovori daju rezultata. Taj rezultat trebao bi biti uspostava vlasti na onim osnovnim temeljima konstitutivnosti, jednakopravnosti i legitimnog zastupanja što je ključ za stvaranje funkcionalne BiH./Branimir Galić/HMS/