Enver Zornić inače je pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu zbog organiziranja ubojstava civila hrvatske i srpske nacionalnosti, objavio je u srijedu sarajevski portal Žurnal.

Evner Zornić, kojega je navodno predložio SDP BiH, stranka koja je, zajedno s pet drugih stranaka ljevice i centra, na vlasti u Sarajevskoj županiji od posljednjih izbora provedenih u listopadu 2018. 

Presudom Okružnog vojnog suda u Sarajevu iz kolovoza 1993. Zornić i još šestorica pripadnika Amrije BiH proglašeni su krivim za ubojstva i pljačku civila koji su živjeli u gradu koji je tada bio pod opsadom srpskih snaga i zajedno osuđeni na više od 54 godine zatvora.

- Eto, sad ste pročitali, bio je jedini komentar kojega je aktualni direktor sarajevskih Toplana imao kada ga je novinar Žurnala suočio s presudom u kojoj su jasno navedeni Zornićevi osobni podaci.

Sam Zornić osuđen je na deset godina i dva mjeseca zatvora, a sud je procijenio kako su on te Izet Tinjak, Mirsad Ašanija, Amir Husić, Enver Džanko, Džemal Hrustanović i Ismet Tinjak odgovorni za ciljana ubojstva većeg broja civila, uključujući Josipa Gogalu koji je 1992. bio direktor Republičke uprave za prihode i proračun te član HDZ BiH.

Gogalu su zarobili te potom ubili jer je on prosvjedovao zbog činjenice da su Zornićevi suborci, tada pod znakovljem vojne policije Armije BiH, ranije odveli i ubili Jovana Popovića, koji je stanovao u istom stubišnom ulazu kao i Gogala.

Obojica su likvidirana metkom u glavu, a svjedoci su tvrdili kako je Josip Gogala zlostavljan prije nego što je ubijen.

Njegov stan su nakon toga Zornićevi vojni policajci opljačkali.

U sudskoj presudi navedeno je kako su Zornić i ostali proglašeni krivim i za brutalno ubojstvo Jagode Janković i Sretena Ninkovića, čija su tijela zapalili nakon što su ih likvidirali.

Važeći zakoni u Bosni i Hercegovini ne predviđaju nikakva ograničenja za osobe pravomoćno osuđene zbog ratnih zločina nakon što izdrže kaznu. Jedina restrikcija koja se na takve osobe primjenjuje je da ne mogu glasovati na izborima dok su na izdržavanju kazne, no zato se po izlasku iz zatvora mogu bez zapreka natjecati za različite pozicije u vlasti.

Najpoznatiji je slučaj Fikreta Abdića, koji je, unatoč činjenici da je u Hrvatskoj proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na petnaest godina zatvora, postao načelnikom općine Velika Kladuša.

Ratni čelnik općine Bosanski Šamac Simo Zarić, koji je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) pravomoćno osuđen na šest godina zatvora zbog ratnih zločina, postao je 2010. zamjenikom načelnika te općine u kojoj je kao policijski čelnik predvodio kampanju etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva.

Oduzimanje mandata izabranim dužnosnicima u BiH moguće je jedino u slučaju "običnog" kriminala i to pod uvjetom da su pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci.

Upravo se to dogodilo Dušku Radunu, zastupniku u Domu naroda parlamenta Federacije BiH i u skupštini Herceg-bosanske županije. Njemu je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) u utorak oduzelo mandat nakon što je postala pravomoćna presuda kojom je on osuđen na osam mjeseci zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti u vrijeme dok je od 2015. do 2018. bio načelnik općine Bosansko Grahovo, prenosi Hina.