Ne dešava nam se baš rijetko da, čim ustanemo, najprije popijemo kavu, a onda nas nešto omete pa "zaboravimo" doručkovati, i prvi obrok, koji je u stvari najvažniji, nam bude tek popodne.
Prehrana suvremenog života je daleko od idealne. Sve češće preskakanje glavnih obroka i međuobroci bogati „praznim“ kalorijama mogu dugoročno donijeti negativne učinke na zdravlje.
„Jedna od novijih studija, objavljena u Američkom medicinskom časopisu “Metabolism”, razmatrala je šta se dešava kada ljudi preskaču obroke. Zaključak je bio da na kraju dana pojedu najmanje onoliko koliko bi to činili u “normalnom” danu, bez preskakanja obroka.“
PRESKAKANJE DORUČKA
Zbog preskakanja doručka i potrebe što bržeg utaživanja gladi često se poseže za grickalicama i drugim dostupnijim i jeftinijim namirnicama od zdravog, svježeg voća i povrća. Preskakanje obroka, a posebno doručka i gladovanje sastavni su dio redukcijske dijete i vrlo često pogrešan način smanjenja pretilosti jer vrlo često rezultiraju negativnim fizičkim i psihičkim posljedicama. Smatra se da ograničavanje unosa hrane povećava potrebu za kasnijom nagradom i to u obliku hrane bogate energijom te najčešće i jednostavnim šećerima. Osobe koje su na dijeti mogu zaostati u rastu i spolnom razvoju, mogu imati probleme sa spavanjem i deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijska dijeta usko se veže uz depresiju, razdražljivost, manjak koncentracije i osjećaja samopoštovanja.
Dobrim doručkom osigurat ćemo dovoljno energije za dan. Doručak pokreće metabolizam i pomaže sagorijevanju kalorija i boljoj usredotočenosti. Preskačete li obroke, možete osjećati da nemate dovoljno energije i vjerojatno ćete za sljedeći obrok više pojesti. Redoviti obroci daju strukturu prehrambenim navikama. Pomažu nam da jedemo odgovarajuću hranu. Pomažu u održavanju težine, jer je tijelo obogaćeno energijom. Održavaju stabilnom razinu šećera u krvi, smanjuju osjećaj umora, vrtoglavicu i razdražljivost. Ljudi koji redovito jedu unose manje slatkih pića i brze hrane, a jedu više voća i povrća.
RIZIK OD OBOLJENJA
Studija sa sveučilišta Harvard otkrila je kako su ljudi koji preskaču doručak skloniji srčanim oboljenjima. Vašem tijelu potrebna je prava kombinacija hranjivih tvari kako bi proizvelo važne lipide i hormone, a nedovoljan unos hrane u organizam između ostalog povećava i krvni tlak. Kada su obroci u pitanju trebali biste se držati rasporeda kako bi vaše tijelo znalo kada hrana dolazi. Ako nemate vremena za cjeloviti obrok pokušajte pojesti barem nešto kako biste mogli normalno funkcionirati cijeli dan.
Prekomjerna glad nakon toga će još više zbuniti proizvodnju inzulina, što može dovesti do nepravilne razine šećera u krvi i povećanog rizika od različitih bolesti. Posljedica neredovitih obroka može biti to što će tijelo pohranjivati više masti, a dugi razmaci između obroka mogu dovesti do hipoglikemije. Preskakanje obroka i izbacivanje makronutrijenata (proteina, ugljikohidrata i masti) iz prehrane na dulji period dovodi do deficita mikronutrijenata (vitamina i minerala). Osnovna je preporuka da obroci budu uravnoteženi, raznovrsni, bogati vlaknima i niskokalorični.
SMRŠAT ĆETE, ALI…
Naravno, jedna od najočiglednijih posljedica preskakanja obroka je mršavljenje.
Kad preskačete obroke, ali tako da to ima nekog smisla, dakle, kad primenjujete isprekidani post, to može imati i blagotvoran utjecaj na vaše zdravlje, između ostalog i u vidu gubitka viška kilograma. Ali, postoji ispravan i pogrešan način da to radite. Ako preskačete obroke da biste sebe kaznili na neki način, to nije mudro. U tom slučaju, vjerojatno ćete se samo prejesti prvom prilikom, tako da nećete primijetiti nikakvu razliku u kilaži.
Ako uvedete neki red i počnete da se hranite prema principima isprekidanog posta, koji prema studiji iz 2017. u idealnom slučaju podrazumijeva obilan doručak, prosječan ručak pet do šest sati kasnije i zatim višesatni "post" tokom večeri i noći, do doručka sljedećeg dana, možete očekivati da zaista izgubite višak kilograma.
Može se desiti i da se prejedate kasnije
Studija iz 2018. pokazala je da nas stres čini još gladnijim i da može izazvati prejedanje ili nekontrolirano konzumiranje nezdravih namirnica.
Ako vas preskakanje obroka čini nervoznim, onda isprekidani post nije pravi način ishrane za vas jer ćete zbog dodatnog stresa imati više negativnih posljedica nego koristi. "Isprekidani post nije za svakoga", kaže dr Alpert.
„Nemojte preskakati obroke nego ih izbalansirajte prema svojim aktivnostima i ciljevima“
Što se događa paralelno s preskakanjem obroka:
1. Postajete umorni
2. Postajete nervozni
3. Povećava se rizik za nastanka dijabetesa
4. Utiče se na mijenjanje krvnog pritiska
5. Mijenja se metabolizam
6. Opada koncentracija
7. Remeti se proces varenja
8. Problemi s vršenjem nužde
Nikolina J/artinfo.ba
