× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

mlaco dzevad

Širenje mira, uvažavanje od strane svih susjeda i sugrađana, neki su od kriterija koje Mlaćo ne zadovoljava

Nedavno upozorenje da bi se Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, kojeg bugojanski Hrvati terete za ratne zločine i etničkog čišćenja ovog srednjobosanskog grada, mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna te se tako još jednom narugati hrvatskim žrtvama, imalo je učinka. Zahvaljujući objavi u medijima te upozorenjima hrvatskih predstavnika u Općini Bugojno, Mlaćo se neće okititi titulom počasnog građanina iako su na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja općine Bugojno stigla tri prijedloga da se Mlaću proglasi počasnim građaninom. Prvi je poslao Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA, dok su druga sva prijedloga potpisali čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a.


Prijedlog o Mlaćinom kandidaturi nije dobio potporu članova Povjerenstva za izbor i imenovanja jer Mlaćo ne zadovoljava neke od najvažnijih kriterija. Među ostalim, ne može mu se pripisati širenje mira u zemlji i inozemstvu zbog ratne uloge prvog čovjeka Ratnog predsjedništva tijekom koje je iz Bugojna protjerano 15 tisuća Hrvata, 311 ih je ubijeno, a oko dvije tisuće zatočenih prošlo je višemjesečne torure logora Armije BiH dok je sudbina 19 nasilno odvedenih i do danas nepoznata. Jedan od kriterija koje sadrži javni natječaj za dodjelu općinskih priznanja bio je i da se osobu koja se predlaže za počasnog građanina uvažava među susjedima i sugrađanima svih nacionalnosti. Iako ga većina Bošnjaka poštuje, Mlaću bugojanski Hrvati smatraju jednim od glavnih kreatora zločina nad pripadnicima ovog naroda, progone, ubojstva i mućenja, otvaranja logora i torture, nasilna odvođenja i nestanak te uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata kao i katoličkih vjerskih objekata. Za takvu osobu Hrvati Bugojna nemaju niti mogu imati poštovanja. „Nakon rasprave o prijedlozima da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna, i preostali članovi Povjerenstva za izbor i imenovanja složili su se da nevedeni ne zadovoljava neke od najvažnijih kriterija te smo usvojili zaključak da ove godine nitko od predloženih kandidata ne zadovoljava propisane kriterije . Povjerenstvo je usvojilo zaključak da Plaketu općine ove godine dobije jedino Dom zdravlja Bugojno“, potvrdio nam je Miroslav Zelić, jedan od članova Povjerenstva za izbor i imenovanja općine Bugojno.


Nakon duže rasprave zaključke Povjerenstva usvojilo je i Općinsko vijeće Bugojno. Time je stavljena točka na pokušaj da se dodjelom priznanja počasnog građanina Bugojna Dževadu Mlaći, a u povodu Dana općine koji se obilježava 20. svibnja, hrvatskim stradalnicima Bugojna još jednom dospe „sol na ranu“. Ranu koja je otvorena od rata i koja može početi zacjeljivati tek kad Dževad Mlaćo i ostali kreatori zločina sjednu na optuženičku klupu te kaže gdje su tijela 19 iz bugojanskih logora u nepoznato odvedenih hrvatskih zatočenika za kojima obitelji tragaju više od 25 godina.


Matija Perić/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

mlaco dzevad

Širenje mira, uvažavanje od strane svih susjeda i sugrađana, neki su od kriterija koje Mlaćo ne zadovoljava

Nedavno upozorenje da bi se Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, kojeg bugojanski Hrvati terete za ratne zločine i etničkog čišćenja ovog srednjobosanskog grada, mogao okititi titulom počasnog građanina Bugojna te se tako još jednom narugati hrvatskim žrtvama, imalo je učinka. Zahvaljujući objavi u medijima te upozorenjima hrvatskih predstavnika u Općini Bugojno, Mlaćo se neće okititi titulom počasnog građanina iako su na adresu Povjerenstva za izbor i imenovanja općine Bugojno stigla tri prijedloga da se Mlaću proglasi počasnim građaninom. Prvi je poslao Mustafa Ugarak, danas neovisni vijećnik, bivši kadar SDA, dok su druga sva prijedloga potpisali čelnici Patriotske lige Kemal Balihodžić te Udruge ratnih vojnih invalida Bugojna Sabahudin Velić, čovjek čije je postavljanje na dužnost osobno izlobirao Zukan Helez, bivši federalni ministar za pitanja branitelja i istaknuti kadar SDP-a.


Prijedlog o Mlaćinom kandidaturi nije dobio potporu članova Povjerenstva za izbor i imenovanja jer Mlaćo ne zadovoljava neke od najvažnijih kriterija. Među ostalim, ne može mu se pripisati širenje mira u zemlji i inozemstvu zbog ratne uloge prvog čovjeka Ratnog predsjedništva tijekom koje je iz Bugojna protjerano 15 tisuća Hrvata, 311 ih je ubijeno, a oko dvije tisuće zatočenih prošlo je višemjesečne torure logora Armije BiH dok je sudbina 19 nasilno odvedenih i do danas nepoznata. Jedan od kriterija koje sadrži javni natječaj za dodjelu općinskih priznanja bio je i da se osobu koja se predlaže za počasnog građanina uvažava među susjedima i sugrađanima svih nacionalnosti. Iako ga većina Bošnjaka poštuje, Mlaću bugojanski Hrvati smatraju jednim od glavnih kreatora zločina nad pripadnicima ovog naroda, progone, ubojstva i mućenja, otvaranja logora i torture, nasilna odvođenja i nestanak te uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata kao i katoličkih vjerskih objekata. Za takvu osobu Hrvati Bugojna nemaju niti mogu imati poštovanja. „Nakon rasprave o prijedlozima da se Mlaćo proglasi počasnim građaninom Bugojna, i preostali članovi Povjerenstva za izbor i imenovanja složili su se da nevedeni ne zadovoljava neke od najvažnijih kriterija te smo usvojili zaključak da ove godine nitko od predloženih kandidata ne zadovoljava propisane kriterije . Povjerenstvo je usvojilo zaključak da Plaketu općine ove godine dobije jedino Dom zdravlja Bugojno“, potvrdio nam je Miroslav Zelić, jedan od članova Povjerenstva za izbor i imenovanja općine Bugojno.


Nakon duže rasprave zaključke Povjerenstva usvojilo je i Općinsko vijeće Bugojno. Time je stavljena točka na pokušaj da se dodjelom priznanja počasnog građanina Bugojna Dževadu Mlaći, a u povodu Dana općine koji se obilježava 20. svibnja, hrvatskim stradalnicima Bugojna još jednom dospe „sol na ranu“. Ranu koja je otvorena od rata i koja može početi zacjeljivati tek kad Dževad Mlaćo i ostali kreatori zločina sjednu na optuženičku klupu te kaže gdje su tijela 19 iz bugojanskih logora u nepoznato odvedenih hrvatskih zatočenika za kojima obitelji tragaju više od 25 godina.


Matija Perić/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.