× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

hrana zdravo

 Jeste se ikada zapitali zašto smo spremniji jesti hranu koja nije zdrava premda znamo da je ne trebamo jesti? Što nas točno tjera i pokreće naše navike za konzumiranjem takve hrane?

Razni čimbenici utječu na naše prehrambene navike, kao što su: ekonomija, marketing, te sama dostupnost. Najveći razlog zbog čega odlučimo jesti pojedinu hranu je ipak ukus.

Pritisak društva ima jako veliki utjecaj na naš izbor hrane koju jedemo i to je prisutno u svakom socijalnom okruženju. Mnogi smo programirani da se osjećamo neprijatno ako ne prihvatimo hranu u pojedinim okruženjima. Svi smo mi imali pritisak u nekim situacijama od društva, da jedemo na poslu tijekom praznika ili slavlja, čak i kad nismo gladni i kad gledamo koliko ćemo kalorija konzumirati.

Dostupnost, pogodnost i ekonomija igraju ulogu u našim odlukama kada biramo hranu. Ne možete jesti hranu koju nemate ili koju si ne možete priuštiti. Dodatno, pošto smo jako zauzeti, možemo staviti hranu u mikrovalnu i jesti za pet minuta, uštedimo vrijeme koje bi trošili inače spremajući tu istu hranu.

Nadalje, fizički i psihički stresovi isto utječu na naše navike. Pojedini ljudi reagiraju na stres pojačanim konzumiranjem hrane, dok drugi jedu zbog dosade, nervoze ili usamljenosti.

 Kako onda odabrati hranu koja posjeduje dobre nutritivne vrijednosti?

Da bi to mogli uspješno uraditi, morate naučiti više o nutrijentima koji su potrebni za dobro zdravlje, te u kojoj vrsti hrane naći iste.

 NUTRIJENTI

Proteini, ugljikohidrati, masti, minerali, vitamini i voda su šest osnovnih vrsta nutrijenta. Iznosi svakog od ovih nutrijenta kojem su potrebni organizmu variraju, ali postoje smjernice kako bi znali koliko tijelo treba da ima nutrijenta da bi imali zdrav život.

Proteini, ugljikohidrati i masti su tri nutrijenta koja proizvode kalorije. Ove kalorije se koriste u tijelu kako bi održali život i održali temperaturu tijela i prouzrokovali razvoj i oporavak organa i tkiva.

 UGLJIKOHIDRATI

Dovoljne količine ugljikohidrata su bitne za mišiće, ali i za mozak i središnji nervni sustav.

Osnovne funkcije ugljikohidrata su:
- Poslužiti kao primarni izvor energije za rad mišića
- Pomoći mozgu i funkcijama nervnog sistema da radi pravilno
- Efikasno koristiti mast za energiju

 PROTEINI

Glavna uloga proteina u organizmu je izgradnja i popravak tkiva, uključujući mišiće, ligamente i tetive. Proteini su važni za fotosintezu hormona, enzima i antitijela kao i za transport fluida i energije. Protein nije primarni izvor energije, osim kada se ne konzumiraju dovoljno kalorija ili ugljikohidrata.

 MASTI

Mast je osnovno gorivo za vježbe sa umjerenim intenzitetom. Najveći je i koncentracijski izvor hrane za energiju i dostavlja dvostruko više kalorija po težini nego protein i ugljikohidrat.
Iako mast obavlja mnoge važne funkcije u tijelu i predstavlja metaboličko gorivo za mišićnu aktivnost tokom dugotrajnih vježbi, ne bi trebali pokušavati konzumirati višak masti.

 

 Tanja M/artinfo.ba

Izvor: podatci sakupljeni prilikom BTC obuke za fitness instruktora, priznato od European Health and Fitness Association (sada Europe Active).

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

hrana zdravo

 Jeste se ikada zapitali zašto smo spremniji jesti hranu koja nije zdrava premda znamo da je ne trebamo jesti? Što nas točno tjera i pokreće naše navike za konzumiranjem takve hrane?

Razni čimbenici utječu na naše prehrambene navike, kao što su: ekonomija, marketing, te sama dostupnost. Najveći razlog zbog čega odlučimo jesti pojedinu hranu je ipak ukus.

Pritisak društva ima jako veliki utjecaj na naš izbor hrane koju jedemo i to je prisutno u svakom socijalnom okruženju. Mnogi smo programirani da se osjećamo neprijatno ako ne prihvatimo hranu u pojedinim okruženjima. Svi smo mi imali pritisak u nekim situacijama od društva, da jedemo na poslu tijekom praznika ili slavlja, čak i kad nismo gladni i kad gledamo koliko ćemo kalorija konzumirati.

Dostupnost, pogodnost i ekonomija igraju ulogu u našim odlukama kada biramo hranu. Ne možete jesti hranu koju nemate ili koju si ne možete priuštiti. Dodatno, pošto smo jako zauzeti, možemo staviti hranu u mikrovalnu i jesti za pet minuta, uštedimo vrijeme koje bi trošili inače spremajući tu istu hranu.

Nadalje, fizički i psihički stresovi isto utječu na naše navike. Pojedini ljudi reagiraju na stres pojačanim konzumiranjem hrane, dok drugi jedu zbog dosade, nervoze ili usamljenosti.

 Kako onda odabrati hranu koja posjeduje dobre nutritivne vrijednosti?

Da bi to mogli uspješno uraditi, morate naučiti više o nutrijentima koji su potrebni za dobro zdravlje, te u kojoj vrsti hrane naći iste.

 NUTRIJENTI

Proteini, ugljikohidrati, masti, minerali, vitamini i voda su šest osnovnih vrsta nutrijenta. Iznosi svakog od ovih nutrijenta kojem su potrebni organizmu variraju, ali postoje smjernice kako bi znali koliko tijelo treba da ima nutrijenta da bi imali zdrav život.

Proteini, ugljikohidrati i masti su tri nutrijenta koja proizvode kalorije. Ove kalorije se koriste u tijelu kako bi održali život i održali temperaturu tijela i prouzrokovali razvoj i oporavak organa i tkiva.

 UGLJIKOHIDRATI

Dovoljne količine ugljikohidrata su bitne za mišiće, ali i za mozak i središnji nervni sustav.

Osnovne funkcije ugljikohidrata su:
- Poslužiti kao primarni izvor energije za rad mišića
- Pomoći mozgu i funkcijama nervnog sistema da radi pravilno
- Efikasno koristiti mast za energiju

 PROTEINI

Glavna uloga proteina u organizmu je izgradnja i popravak tkiva, uključujući mišiće, ligamente i tetive. Proteini su važni za fotosintezu hormona, enzima i antitijela kao i za transport fluida i energije. Protein nije primarni izvor energije, osim kada se ne konzumiraju dovoljno kalorija ili ugljikohidrata.

 MASTI

Mast je osnovno gorivo za vježbe sa umjerenim intenzitetom. Najveći je i koncentracijski izvor hrane za energiju i dostavlja dvostruko više kalorija po težini nego protein i ugljikohidrat.
Iako mast obavlja mnoge važne funkcije u tijelu i predstavlja metaboličko gorivo za mišićnu aktivnost tokom dugotrajnih vježbi, ne bi trebali pokušavati konzumirati višak masti.

 

 Tanja M/artinfo.ba

Izvor: podatci sakupljeni prilikom BTC obuke za fitness instruktora, priznato od European Health and Fitness Association (sada Europe Active).

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više