Predsjedateljica Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara komentirala je za Hrvatski Medijski Servis zahtjev OHR-a, Delegacije EU, te veleposlanstava SAD i Njemačke da se iz županijskih skupština, koje još to nisu učinile, izaberu izaslanici za Dom naroda i što prije konstituira i drugi federalni dom, kako bi mogao biti usvojen proračun FBiH za 2019. jer, prema njihovom tumačenju, stari saziv više nema legitimitet donositi odluke.
Bradara kaže kako postoje razna pravna tumačenja iz raznih izvora glede legitimiteta i kontinuiteta vlasti na svim razinama u BiH.
-Demokratski procesi postoje kako bi se nakon svakih izbora implementirali rezutlati istih te vlast uspostavila. To i jeste cilj izbora. Budući da je novi saziv Zastupničkog doma usvojio Proračun vremena još ima da skupštine završe procese izbora izaslanika kako bi se konstituirao novi saziv Doma naroda tako da i taj novi saziv dobije priliku raspravljati i u konačnici usvojiti proračun, izjavila je Bradara za HMS.
Sugovornica Hrvatskog Medijskog Servisa kaže kako je odgovorno prihvatila mandat u Doma naroda i tako će iz tog mandata i izaći i to je, kaže, razlog njezinog odricanja od usvojenog mandata u Zastupničkom domu.
-Izbori su održani, sviđala nam se ili ne, Odluka SIP-a glede popune Doma je donesena i novi izaslanici moraju dobiti priliku izjasniti se o Proračunu koji je zapravo samo plan i svaka naredna Vlada ima ga pravo revidirati.
Podsjetimo, HDZ BiH, stranke čija je Bradara članica, smatra kako SIP nije imao ovlasti donijeti naputak o popuni Doma naroda, već jedino Parlament BiH izmjenom neustavnih odredbi Izbornog zakona, te kako je taj naputak u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH jer predviđa izbor izaslanika svakog konstitutivnog naroda i ostalih iz svake županije, što je odredba Izbornog zakona koju je Ustavni sud poništio u Izbornom zakonu BiH. HDZ BiH i HNS BiH zbog toga je odlučio podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH. Apelaciju Ustavnom sudu podnijela je, međutim i SDA jer je SIP pri raspodjeli mandata koristio rezultate popisa stanovništva iz 2013. sukladno presudi Ustavnog suda BiH, a ne popis iz 1991. kako su to tražile bošnjačke stranke. SDA i druge bošnjačke stranke tvrde da korištenje popisa stanovništva iz 1991. nalažu odredbe Ustava FBiH, što je netočno. Naime, prema Ustavu FBiH primjena rezultata popisa stanovništva u definiranju nacionalne strukture organa vlasti, do potpune provedbe Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma (povratak prognanika), odnosi se na izvršnu i sudbenu vlast u FBiH, županijama i općinama, ali ne i na zakonodavnu vlast.
Prema izjavi predsjedateljice Doma naroda Parlamenta FBiH i visoke dužnosnice HDZ BiH, ova stranka zalaže se za izbor izaslanika iz županija koje to još nisu učinile, bez čekanja da se Ustavni sud BiH očituje o podnesenim apelacijama.
-Nadam se da su svi politički subjekti u BiH svjesni što znači odugovlačenje procesa implementacije izbornih rezultata kako u zakonodavnoj tako i u izvršnoj vlasti, kazala je Bradara za HMS.
Prema njezinoj ranijoj izjavi HDZ BiH, odnosno stranke HNS-a, imat će 12 izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH, odnosno dvotrećinsku većine, što jamči da se vlast u FBiH neće moći formirati bez legitimnih hrvatskih predstavnika.
-Koliko god neki negirali izborne rezultate i svoje preuveličavali očito su rezultati takvi da su određene stranke ipak neizostavan čimbenik u uspostavi vlasti i crpe legitimitet iz volje naroda. A neki koji se smatraju apsolutnim pobjednicima očito imaju problem s rukama(glasovima), na što se u konačnici sve svodi, kazala je Bradara za Hrvatski Medijski Servis.
Ističe kako te stranke ne razumijevaju koncept međusobnog uvažavanja i kompromisa, nego ne odustaju od eventualnih ucjena.
-Presuda koja im odgovara na njoj se insistira, a ono što im trenutno ne ide u prilog, tu se procesi koče. To je selektivna provedba prava. I kako sam, također, već rekla, sad bi svi mi trebali čekati da SDA skupi potrebnu većinu i jednostavno postane nezaobilazan čimbenik u uspostavi vlasti bez obzira na izborne rezultate, kazala je Bradara./HMS/
