× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

 

Iako se prema planovima Europske komisije čini kako će se u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2027. godine pomoć smanjiti za “samo” 1,1 posto te da odobreni okvir za fondove Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) ostaje visok – 12,9 milijardi eura, jasno je da će se zemlje ove regije morati ubuduće jače boriti za financijsku potporu iz Bruxellesa, piše Večernji list BiH.

IPA fondovi

Ova pomoć obuhvaća sedam država naše regije i Tursku, koja je do sada bila i najveći pojedinačni korisnik IPA sredstava. BiH je i do sada najmanje koristila IPA sredstva, a zbog planiranog smanjenja i očekivanih restrikcija, upitno je koliko ćemo europskog novca dobiti sljedećih godina. Podatak da je BiH iz drugog IPA paketa povukla tek 230 milijuna eura, poražavajući je ako se zna da je, primjerice, Kosovo dobilo 645 milijuna eura, a Makedonija i Albanija i nešto više od toga. Srbija je, pak, dobila šest puta više sredstava od BiH. Iako se ovakav nesrazmjer u raspodjeli novca spočitava europskoj administraciji, činjenice govore da BiH predlaže najmanje projekata te da je i njihova provedba jako spora i neučinkovita. Djelomično razloge treba tražiti u kompliciranosti sustava i odnosa u BiH, ali i u neodgovornom odnosu prema mogućnostima koje pružaju pretpristupni fondovi Europske unije, koji su ništa drugo nego financijska potpora u procesu priključenja svake od zemalja Europskoj uniji. Teško da će BiH pomoći i najave kako će se ubuduće sredstva iz IPA fondova dijeliti isključivo po projektima, a ne državama, kako bi se povećala iskoristivost sredstava. Drugim riječima, zemlje iz kojih budu dolazili najkvalitetniji projekti moći će dobiti znatno više sredstava nego druge. A BiH se do sada nije proslavila projektima.

Upitnik i dodatna pitanja

BiH u prilog ne ide ni tehnički i politički tempo približavanja Europskoj uniji. Izuzme li se Kosovo, BiH je na repu europskih integracija na zapadnom Balkanu. Okvirni rok od tri mjeseca za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije odavno je istekao, a nema naznaka kada bi odgovori mogli biti upućeni u Bruxelles. Ukupno je 655 dodatnih pitanja iz upitnika Europske komisije na koje se čeka od BiH odgovor. Direkcija za europske integracije BiH je još ranije objasnila da nakon što radne skupine okončaju svoj dio posla, slijedi potvrda odgovora i razmatranje eventualno nedovršenih odgovora u forumu Povjerenstva za europske integracije. Potom će odgovori biti prevedeni na engleski jezik, potvrdit će ih Vijeće ministara BiH i proslijediti Europskoj komisiji. Naravno, ovo je scenarij koji ne uključuje političke nesuglasice oko određenih odgovora.

Dnevnik.ba

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

 

Iako se prema planovima Europske komisije čini kako će se u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2027. godine pomoć smanjiti za “samo” 1,1 posto te da odobreni okvir za fondove Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) ostaje visok – 12,9 milijardi eura, jasno je da će se zemlje ove regije morati ubuduće jače boriti za financijsku potporu iz Bruxellesa, piše Večernji list BiH.

IPA fondovi

Ova pomoć obuhvaća sedam država naše regije i Tursku, koja je do sada bila i najveći pojedinačni korisnik IPA sredstava. BiH je i do sada najmanje koristila IPA sredstva, a zbog planiranog smanjenja i očekivanih restrikcija, upitno je koliko ćemo europskog novca dobiti sljedećih godina. Podatak da je BiH iz drugog IPA paketa povukla tek 230 milijuna eura, poražavajući je ako se zna da je, primjerice, Kosovo dobilo 645 milijuna eura, a Makedonija i Albanija i nešto više od toga. Srbija je, pak, dobila šest puta više sredstava od BiH. Iako se ovakav nesrazmjer u raspodjeli novca spočitava europskoj administraciji, činjenice govore da BiH predlaže najmanje projekata te da je i njihova provedba jako spora i neučinkovita. Djelomično razloge treba tražiti u kompliciranosti sustava i odnosa u BiH, ali i u neodgovornom odnosu prema mogućnostima koje pružaju pretpristupni fondovi Europske unije, koji su ništa drugo nego financijska potpora u procesu priključenja svake od zemalja Europskoj uniji. Teško da će BiH pomoći i najave kako će se ubuduće sredstva iz IPA fondova dijeliti isključivo po projektima, a ne državama, kako bi se povećala iskoristivost sredstava. Drugim riječima, zemlje iz kojih budu dolazili najkvalitetniji projekti moći će dobiti znatno više sredstava nego druge. A BiH se do sada nije proslavila projektima.

Upitnik i dodatna pitanja

BiH u prilog ne ide ni tehnički i politički tempo približavanja Europskoj uniji. Izuzme li se Kosovo, BiH je na repu europskih integracija na zapadnom Balkanu. Okvirni rok od tri mjeseca za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije odavno je istekao, a nema naznaka kada bi odgovori mogli biti upućeni u Bruxelles. Ukupno je 655 dodatnih pitanja iz upitnika Europske komisije na koje se čeka od BiH odgovor. Direkcija za europske integracije BiH je još ranije objasnila da nakon što radne skupine okončaju svoj dio posla, slijedi potvrda odgovora i razmatranje eventualno nedovršenih odgovora u forumu Povjerenstva za europske integracije. Potom će odgovori biti prevedeni na engleski jezik, potvrdit će ih Vijeće ministara BiH i proslijediti Europskoj komisiji. Naravno, ovo je scenarij koji ne uključuje političke nesuglasice oko određenih odgovora.

Dnevnik.ba

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.