SIPA je u četvrtak na području Viteza, Zenice i Sarajeva, uhitila osmoricu Bošnjaka, bivših pripadnika Armije RBiH, a po naredbi Tužiteljstva BiH, osumnjičenih za ratni zločin nad zarobljenicima i civilima hrvatske nacionalnosti u Križančevom selu kod Viteza.
Gloria Lujanović/Dnevnik.ba
Prema priopćenju Tužiteljstva BiH, osumnjičeni su , a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni na više lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u BiH. Uhićeni su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović u Sadik Omanović.
Osumnjičeni su da su kao zapovjednici i pripadnici Armije RBiH s prostora Središnje Bosne i Viteza postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.
Ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a, brutalne smrti i komadanje dvije civilne osobe, uništavanje imovine
Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančeva sela gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela.
Prema dostupnim i dosad poznatnim informacijama Tužiteljstva BiH, osumnjičeni su da su kao pripadnici 325. brdske brigade Armije RBiH, u planiranoj oružanoj akciji na sela Šafradini, Dubravice i Križančevo selo zarobili najmanje 12 pripadnika HVO-a koji su se ranije predali i sudjelovali u lišavanju njihovih života.
Također, prilikom napada na Križančevo selo 22. prosinca 1993. godine ubijeni su i civili - žene Matilda Pranjković i Kata Alilović.
Obiteljske kuće i drugi privatni objekti u tim su selima i zaseocima spaljeni, uništeni opljačkani bez ikakve vojne nužde i opravdanosti.
Pripremljeni napad na pripadnike HVO-a i Hrvate u Križančevom selu
Osumnjičeni, Ibrahim Purić kao zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke grupe TG Sjever 3. korpusa, Ibrahim Tarahija kao zapovjednik 3. bataljuna 325. brigade, Nijaz Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr., Rušit Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, IPD i vjerska pitanja, kao i predsjednik Komisije za razmjenu, te Šaćir Omanović, Sadik Omanović, Almir Sarajlić i Kasim Kavazović, prilikom planiranog i pripremljenog napada na vojnike HVO-a i civilno pučanstvo hrvatske nacionalnosti Križančevog sela, Šafradina i Dubravice u Vitezu, u kojem je strijeljano najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se prethodno predali te lišene života dvije žene hrvatske nacionalnosti koje nisu sudjelovale u borbenim djelovanjima, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija, odnosno, zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba.
Strijeljanje vojnika HVO-a
Šaćir Omanović, Sadik Omanović i Kasim Kavazović sumnjiče da su 22. prosinca 1993. godin u prijepodnevnim satima u zaseoku Šafradini u blizini Sivrinog sela sudjelovali u opkoljavanju najmanje 12 vojnika HVO-a te nakon što su im se vojnici predali iz podruma kuće Rafaila Šafradina, sudjelovali u njihovom provođenju s lokalnog puta do kuće Nike Šafradina gdje se okupio veliki broj pripadnika Armije RBiH, među kojima je bio i Almir Sarajlić zvani Roki, pripadnik 325.bbr, Ibrahim Tarahija zapovjednik 3. bataljuna 325. brdske brigade, Rušit Nurković, pomoćnik za moral, IPD i vjerska pitanja, zajedno sa Sarajlićem sudjelovali u skidanju odijelova uniforme sa zarobljenih pripadnika HVO-a, fizičkom i psihičkom maltretiranju, i javili se kao dobrovoljci za provođenje zarobljenika HVO-a na pitanje Tarahije, zapovjednika 3. bataljuna 325. brigade, i skupa sa Sarajlićem proveli vojnike do Počulice gdje je bilo sjedište zapovjedništva brigade Armije RBiH.
Tada su odvedeni idući zarobljeni pripadnici HVO-a: Marijan Maros, Ivica Šafradin, Dragan Gudelj, Josip Čalić, Stipo Šafradin, Branislav Nikolić, Miroslav Martinović, Josip Šafradin, Damir Zlojić, Jerko Miličević i još neutvrđeni broj vojnika HVO-a među kojima je jedan bio i ranjen.
Zarobljeni vojnici HVO-a ubijeni su u tranšeu na području zaseoka Šafradini i to vatrenim oružjem, hladnim oružjem i tupim predmetima, a njihova su tijela dovezena do područja zvanog "Crvene zemlje". Na tom području bila su i tijela drugih pripadnika HVO-a koja su izvučena naknadno,a koja su prikupili pripadnici Armije RBiH. Sva tijela su, njih ukupno 30., u veljači 1994. godine razmijenjena i predana HVO-a u Vitezu.
Ibrahim Tarahija i Rušid Durković su u planiranoj i organiziranoj akciji Armije RBiH izravno sudjelovali u borbenim djelovanjima i prisustvovali zarobljavanju i razoružavanju najmanje 12 pripadnika HVO-a tog dana, tj. 22. prosinca 1993. godine. Dakle, kao najviši vojni zapovjednici na licu mjesta su sudjelovali u borbenim djelovanjima, a njihove su dužnosti bile zaštita fizičko i psihičkog integriteta ratnih zarobljenika. Osim toga, mogli su ili su znali da će njima podčinjeni vojnici počiniti takva djela. Inače, o tim zbivanjima nisu nikada nikoga službeno izvijestili.
Prikrivali zločin
Osumnjičeni Nijaz Sivro je, u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr. Armije RBiH, u namjeri da prikrije prebacivanje osoba hrvatske nacionalnosti s teritorija pod kontrolom Armije RBiH na teritorij HVO-a, gdje je bio izravno umiješan, naredio strijeljanje 12 vojnika zarobljenih na lokalitetu Šafradina kako eventualno ne bi govorili o okolnostima i načinu prebacivanja.
Ibrahim Purić, kao zapovjednik 325. brdske brigade Armije RBiH, nadređena osoba, imao je i de jure i de facto ovlasti nad pripadnicima 325. brdske brigade te je znao ili moga znati na temelju informacija od podčinjenih članova zapovjedništva, medija i međunarodne zajednice, da su njemu podčinjeni pripadnici počinili ratni zločin čime je propustio provesti istragu i poduzeti nužne mjere sukladno kojima bi počinitelji već tada bili kažnjeni.
Dnevnik.ba
