Službeni Zagreb nakon izbora u BiH zauzeo je stav kako nema komunikacije sa Željkom Komšićem kojeg su Bošnjaci po treći put izabrali za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Politički vrh Hrvatske je s ovim problemom upoznao sve čelnike EU-a, ali i NATO. Kakvi su učinci ove diplomatske ofanzive i kako će se stvari dalje odvijati novinari portala pogled.ba pitali su aktualnog zastupnika u Sabora RH i jednog od najboljih poznavatelja političkih prilika u regiji, prof.dr.sc. Miroslava Tuđmana.

Kako komentirate zadnje izbore u BiH i izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

Ovi izbori su pokazali da nisu sukladni Ustavu BiH po kojem sva tri konstitutivna naroda moraju biti ravnopravna, što znači da im majorizacijom nitko ne smije birati njihove predstavnike. S obzirom na presude Ustavnog suda i međunarodnoga suda trebalo je doći do izmjena Izbornog zakona, ali to se nije dogodilo. Budući da Željko Komšić nije izabran glasovima Hrvata, on nema legitimitet predstavljati hrvatski narod.

Mediji su njegov nedavni boravak u Zagrebu označili kao službenu posjetu. Kako to komentirate?

Željko Komšić je treći put izabran zahvaljujući glasovima Bošnjaka. Međutim, bitna je razlika što ovaj put on nema potporu službenog Zagreba, što ranije nije bio slučaj. Službena hrvatska politika, od predsjednice do predsjednika Vlade smatraju da je trebalo doći do izmjene Izbornog zakona, poštivati odluke Ustavnog suda i vladavinu prava. Željko Komšić kao produkt politike koja krši pravne norme ne može imati potporu službenog Zagreba. Medijski navodi da je došao u službenu posjetu nije obična nego dvostruka besmislica. Prvo, on nije preuzeo dužnost pa ne može biti u službenom posjetu, a druga je činjenica da je u toj posjeti nije susreo ni sa kim osim s Mesićem koji je osoba bez ugleda i utjecaja u Hrvatskoj, a ni u BIH nema potporu hrvatskoga naroda za svoje stavove oko BiH.

Prošli izbori u Hrvatskoj su pokazali što narod misli o Mesiću...

Da. Sastale su se dvije osobe koje jedna drugu podupiru, a obe su bez političke težine i ugleda.

Mislite li da će uskoro doći do sastanka hrvatskog političkog vrha sa Komšićem?

On neće biti primljen kao osoba koja ima potporu Hrvata i kao osoba koja zastupa hrvatski narod u BiH. To je više nego očito. Ono što je važno jest to da su hrvatski dužnosnici svoja stajališta o Komšiću i BiH već iznijeli u međunarodnim susretima, od Europske unije do NATO-a, kada se razgovaralo s međunarodnim čimbenicima u Europi i izvan Europe. Sve to će utjecati na ponašanje međunarodne zajednice, a nadam se i na ponašanje bošnjačkih čelnika u BiH.

Što NATO može uraditi u priči oko ravnopravnosti Hrvata u BiH?

Bio sam na razgovorima kada je u Hrvatskoj bio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i vrlo precizno se govorilo o BiH i poziciji Hrvata. Mogu reći da NATO ozbiljno prati tu situaciju i to će ostati stalna tema dok se ne riješi na zadovoljavajući način. Također, NATO i EU zainteresirani su za stabilnost BiH i zbog situacije sa migrantima. BiH je postala točka ulaska ilegalnih migranata u EU i međunarodna zajednica očekuje da BiH riješi unutarnje probleme, osobito pitanje jednakopravnosti naroda, kako bi država funkcionirala u cijelosti i mogla odgovoriti na izazove koji su pred njom.

Hoće li na kraju hrvatski politički vrh odustati od ignoriranja Komšića?

Nema odustajanja od načelnih stavova. Ne može se odustati od jednokopravnosti naroda. Hrvatska politika po tome pitanju nema izbora ako želi biti vjerodostojna. S druge strane, ako bh. politika već inzistira na euroatlanskim integracijama, onda je temeljno pitanje jednakopravnosti naroda pa će i Bošnjaci morati prihvatiti da poštuju temeljna prava hrvatskoga naroda.

Hrvatske stranke su se okupile oko Hrvatskog narodnog sabora BiH. Mislite li da HSN BiH ima snagu da riješi probleme s kojima se suočavaju bh. Hrvati?

S obzirom da se Hrvatima otimaju institucije preko kojih bi mogli ostvarivati svoja prava, s obzirom da su visoki predstavnici Petrich i Ashdown svojim odlukama reducirali broj institucija preko kojih su Hrvati trebali ostvarivati svoja prava, onda nije ostalo ništa drugo nego da se djeluje preko organizacija kao što je Hrvatski narodni sabor BiH. To je danas jedini put da se glas Hrvata i dalje čuje.

Kako vidite BIH iduće četiri godine?

Niz je čimbenika koji određuju budućnost. Zato nikada prognoze ne mogu biti precizne. S jedne strane, Europa i SAD su danas pod pritiskom migranata. Ukoliko će BiH biti njihova odskočna daska prema EU, onda će i taj vanjski čimbenik mijenjati situaciju u BiH. S druge strane, neće se više moći odugovlačiti sa rješenjem Izbornog zakona. Taj problem mora biti riješen. Treća priča je gospodarski zaostatak BiH za regijom i svijetom. Ne treba zaboraviti da je Hrvatska među 25 posto najrazvijenijih zemalja svijeta, iako je po mnogo čemu na dnu te ljestvice. Sve veće gospodarsko zaostajanje BIH u globalnim razmjerima ima, i u buduće može imati, veliki uticaj na političku i gospodarsku stabilnost BiH. Jugoslavija je bankrotirala, ali nije mogla riješiti gospodarsku krizu zbog neriješenih međunacionalnih odnosa. Raspala se zbog nemogućnosti dogovora na kojim vrijednostima graditi budućnost. Uvjet da BiH postane funkcionalna država je da se postigne i poštuje dogovor o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Zemlje i civilizacije kroz povijest nisu propadale jer nisu imale nove tehnologije i tehnička znanja nego su se raspadale zbog razbijenih vrijednosti koje im više nisu mogle osigurati svrhovitu budućnost i smisao zajedništva. Rimsko carstvo je bilo razvijenije od svih barbara koji su ga razorili. I u tehnološkom smislu, pravnom i bilo kojem drugom. To je ono što će i BiH morati shvatiti. Da stabilnost i budućnost države ovisi prvenstveno o vrijednostima zajedničkim njezinim konstitutivnim narodima, što je onda i pretpostavka njezinu
gospodarskome razvoju. Tronacionalna BIH može funkcionirati samo na bazi federalizma i kao takva biti u cijelosti funkcionalna.

Zaista mislite da će se EU i NATO uključiti u rješavanje problema u BiH?

NATO i EU trebaju promijeniti političku filozofiju prema BiH i njezinim problemima. Oni trebaju shvatiti da su BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija u „trbuhu“ Europske unije, odnosno da su okružene NATO zemljama. Ove zemlje sada predstavljaju problem Europske unije i NATO-a. To nisu četiri različita problema za ove organizacije nego regionalni problem koji treba rješavati kao cjelinu. Ako ga krenemo rješavati na takav način onda bi i problemi u BIH mogli biti brže riješeni.

Uskoro će biti godišnjica haaške presude "šestorci". Hrvatske institucije su uradile analizu mogućnosti pokretanja procesa revizije. Mislite li da će do toga doći u konačnici?

Kada se govori o tome trebamo znati dvije stvari. Prvo, „šestorka“ nije osuđena zato što su osobno počinili zločin ili zapovjedili zločin. Oni su osuđeni na pretpostavci da su mogli znati da će se određeni zločini dogoditi. Dakle, ne radi se o negiranju počinjenih zločina nego da je odgovornost krivo adresirana. I u tome smislu je ta presuda neodrživa. I sa pravne i sa faktografske strane. Vjerujem da bi bilo racionalno da dođe do revizije ili preispitivanja presude "šestorci". To su dva pravna procesa koja su različita. Reviziju mogu tražiti oni koji su osuđeni, a preispitivanje se može tražiti i nakon zakonskog roka od godinu dana. U svakom slučaju, vjerujem da će do toga na kraju doći, da će doći do preispitivanja presude i da će se priznati pogreške koje su napravljene u ovome procesu, rekao je Tuđman u razgovoru za pogled.ba.