Podaci Središnjeg izbornog povjerenststva BiH o broju glasova koje su dobili kandidati za članove Predsjedništva BiH u odnosu na nacionalnu strukturu stanovništva u pojedinim općinama potvrđuju da je Željko Komšić, kandidat DF-a, uz Šefika Džaferovića iz SDA, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH. Naime, Komšiću su legitimitet dali upravo Bošnjaci koji su na ovaj način pogazili jedno od temeljnih ustavnih načela o BiH kao zajednici konstitutuvnih naroda, a ne građanskoj državi kakvu je priželjkuju i po svaku cijene žele neke političke stranke i pojedinci.
Da je Komšić drugi bošnjački član u Predsjedništvu BiH, a nikako hrvatski čiju poziciju zauzima, jasno se iščitava analizom broja glasova koje je dobio u odnosu na broj Hrvata koji prema posljednjem popisu stanovništva u BiH žive u pojedinim općinama.
Budući da je posebno omiljen u Sarajevu, odlučili smo se za analizu pojedinih sarajevskih općina.
Prva od njih je Novi Grad gdje je Komšić dobio rekordnih 18 478 glasova. Prema popisu iz 2013. u ovoj sarajevskoj općini živi 4947 Hrvata. Čak i da su svi izašli i imaju pravo glasa, Komšić je dobio četiri puta više glasova nego što je Hrvata prije pet godina popisano u Novom Gradu.
Sljedeća na popisu sarajevskih općina koje su podržale Komšića je općina Novo Sarajevo. Broj Hrvata prema popisu iz 2013. godine je 4639, a broj glasova za kandidata DF-a dva i pol puta je veći i iznosi 11 691.
Još je manje Hrvata u općini Centar. Prema popisu iz 2013. Ima ih 3333, a Komšić je dobio tri puta više glasova, 10205. Dakle i u općini Centar biraju ga Bošnjaci.
Značajnu potporu bošnjačkih birača Željko Komšić je dobio i u općinama Ilidža i Hadžići. Na Ilidži je prema popisu iz 2013. godine 3030 Hrvata, a u Hadžićima tek 179. Na Iliži Komšić dobija 9326 glasova, a u Hadžićima 3107 što je skoro 20 puta više od ukupnog broja Hrvata pod pretpostavkom da svi imaju pravo glasa te da su svi izašli na izbore te naravno glasali za Komšića. Budući da je to apsolutno nemoguće, Bošnjaci iz Hadžića, zajedno sa sunarodnjacima iz većine općina s bošnjačkom većinom u Federaciji BiH, aktivno su se uključili u izbor Željka Komšića za drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Svakako je zanimljiva i potpora koju je Komšić dobio u pojedinim općinama gdje se Hrvati mogu nabrojati na prste jedne ruke.
Primjerice, u Trnovu (FBiH) gdje su prema popisu iz 2013. godine živjela tek četiri Hrvata, Komšić je dobio čak 323 glasa, a u Palama (FBiH) gdje je prije pet godina popisan samo jedan Hrvat čak 40 glasova, odnosno 40 puta više od broja Hrvata.
Analizirajući podatke o broju glasova, jasno se da zaključiti da su Komšića izabrali Bošnjaci. Budući da je u općinama s hrvatskom većinom u Hercegovini i središnjoj Bosni proglašen nepoželjnim, nakon preuzimanja dužnosti koju je osvojio koristeći manjkavosti Izbornog zakona na koje je ukazao i Ustavni sud BiH, Komšić ima dosta općina u kojima je poželjan. Pitanje je međutim srame li se svojih postupaka onih koji su zaokružujući ga svjesno pogazili pravo hrvatskog naroda da bira svoje predstavnike vlasti.
artinfo.ba
