Političko ljeto u BiH obilježili su entitetski udari bošnjačkih stranaka na Ustav BiH i tri propala pokušaja usvajanja svebošnjačkog i protuustavnog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH. U nastavku donosimo kronologiju i analizu protuustavnog djelovanja bošnjačkih stranaka.
U prosincu 2016. godine Ustavni sud BiH donio je presudu u predmetu "Ljubić" kojom je naloženo Parlamentarnoj skupštini BiH da pojedine dijelove Izbornog zakona BiH mora mijenjati jer nisu u skladu s Ustavom BiH. Presuda Ljubić odnosi se na izbor izaslanika u federalni Dom naroda.
Njome je, zapravo, Ustavni sud BiH, još jednom potvrdio kako je federalni Dom naroda - dom konstitutivnih naroda, a ne dom županija, kako to tvrde odreda bošnjački javni djelatnici. Dom naroda je, dakle, uspostavljen kako bi se u njemu štitili interesi konstitutivnih naroda.
Presudom Ljubić Ustavni sud BiH praktično je zacementirao načela konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja kao vrhovna i natkrovljujuća načela samog Ustava BiH.
Što je Bošnjacima neprihvatljivo u presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu "Ljubić"
Ustavni sud BiH tada je naredio Parlamentarnoj skupštini BiH da izmijeni Izborni zakon BiH u skladu s presudom do svibnja 2017. godine, a nakon što to nije učinjeno, odredbe koje je sam Sud ranije proglasio diskriminatornima, od proljeća 2017. su nevažeće.
Iako su razgovori parlamentarnih stranaka u BiH o izmjenama Izbornog zakona u BiH trajali i u tom razdoblju, u studenom 2017. godine SDP i DF predstavljaju svoj "Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH".
Vrlo brzo, predloženi tekst zakona podržale su i druge bošnjačke stranke sa sjedištima u Sarajevu: SDA, SBB, Naša stranka.
Do svibnja 2018. godine bio je "neformalni" rok kojeg je pred bh. političare stavila i međunarodna zajednica kako bi se goruće pitanje u BiH riješilo.
Međutim, bošnjačka javnost u BiH suočena s činjenicama kako se federalni Dom naroda neće moći formirati jer ne postoje zakonske odredbe koje to definiraju, a samim time ni imenovati Vlada FBiH, predsjednik i potpredsjednici FBiH, nakon Općih izbora u listopadu 2018. godine, predlaže ni manje ni više - ukidanje federalnog Doma naroda.
Prvi u medijskoj javnosti koji je to rekao bio je Bakir Izetbegović, aktualni bošnjački član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA.
Nakon što su ga revnosno ispratili i drugi političari s bošnjačke scene, predloženo je i drugo rješenje - reformiranje Doma naroda i to na način da ono postane kao Vijeća naroda Republike Srpske, odnosno da mu se smanje nadležnosti.
Svebošnjački dgovor u veleposlanstvu SAD-a
Svebošnjački dogovor oko problematike "federalni Dom naroda" odigrao se u sjedištu veleposlanstva SAD-a u Sarajevu gdje je veleposlanica Cormack bila svojevrsni domaćin. Izetbegović je nakon sastanka medijima prezentirao tri ključne točke dogovora svih bošnjačkih stranaka.
"Imamo jedan jedinstveni stav predstavnika ove četiri stranke, a to je da treba pokušati korigovati asimetrična rješenja Vijeća naroda u RS-u i Doma naroda u FBiH. Drugo je da sve što budemo radili mora biti bazirano na popisu iz 1991. godine, odnosno ustavnoj obavezi da bude bazirano na tom popisu. Treće je da se ne može odustati od toga da svaki kanton treba biti predstavljen, odnosno sva tri naroda, ako budu izabrani u kantonalnu skupštinu. Ukoliko bude pritužbi da je došlo do nekih manipulacija u vezi sa nacionalnim predstavljanjem, to treba CIK ispraviti. Konačno, dogovorili smo se da mora u potpunosti biti proveden proporcionalno zastupanje", kazao je tada Izetbegović.
Bošnjačke stranke tada traže, ne samo smanjenje ovlasti federalnog Doma naroda, nego njegovo potpuno obesmišljavanje jer im Izborni zakon BiH, odnosno, dijelovi koje je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim i diskriminatornim omogućavaju kontrolu cijelog saziva odnosno: jednu trećinu kluba Hrvata, više od 2/3 članova Klubova Bošnjaka, Srba i Ostalih.
Bošnjacima omogućena kontrola cijelog saziva Doma naroda
Da bi federalni Dom naroda bio preustrojen kao Vijeće naroda RS-a potrebno je "vlast" u njemu dati "građanima".
Građani su Bošnjaci, a građanska većina bošnjačko-muslimanska većina u FBiH, a i BiH.
Popis stanovništva 2013. godine pokazao je ustvari koliko u BiH živi „građana" prema kojima bošnjačka politika navodno želi skrojiti novi Ustav BiH – njih svega oko 1,5 posto.
Građana koji u prvom redu žele biti politički identificirani kao pripadnici jednog od tri ustavom navedena konstitutivna naroda ima 97 posto, a svih Ostalih ima 3 posto.
U tih 3 posto spadaju i „Sejdić-Finci", odnosno pripadnici nacionalnih manjina i oni koji svoj nacionalni identitet ne vežu niti uz jedan od konstitutivnih naroda, niti uz neku od postojećih nacionalnih manjina u BiH.
"Građana" u BiH ima tek 1,5 posto
Dakle, „građana" koji svoj kolektivni identitet primarno vežu uz svoju građansku pripadnost državi, a koji sebe nazivaju Bosanci, odnosno, Bosanci i Hercegovci, ima oko 1,5 posto.
Uzmemo li u obzir navedene činjenice, jasno je zbog čega Bošnjaci kojih u BiH ima 50,47 posto žele Ustav BiH skrojiti po modelu 1,5 posto građana. Zbog toga što bi 50,47 posto Bošnjaka po građanskom modelu Alije Izetbegovića „jedan čovjek, jedan glas“ imalo mogućnost ostvarivati 100 posto vlasti na razini Federacije BiH i države.
Time bi BiH i de facto postala bošnjačka nacionalna država, a Hrvati i Srbi svedeni na kategoriju nacionalnih manjina.
Upravo se toga, svebošnjački prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH u prvom dijelu teksta koji se odnosi na Zastupnički (donji) dom poziva se na popis stanovništva iz 2013. godine, a u drugom dijelu istog zakona glede izaslanika u federalni Dom naroda - na popis iz 1991. godine.
Hrvati opet spašavaju BiH: Bošnjačka politika svodi se na prijetnje ratom, ucjene i pravno nasilje
Bošnjačke stranke u lipnju 2018. godine u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH izglasale su sporni zakon o izbornim jedinicama u FBiH, a Klub zastupnika HNS-a BiH samu sjednicu napustio. Većina u donjem i građanskom, odnosno, Zastupničkom domu Parlamenta FBiH podržala je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH.
4 ključna smišljena promašaja:
1) Parlamentarna skupština BiH trebala je po naredbi Ustavnog suda BiH promijeniti Izborni zakon BiH. Za takvo što nadležnost nemaju ni Dom naroda, a ni Zastupnički dom Parlamenta FBiH
2) Središnje izborno povjerenstvo Opće izbore 2018. raspisuje temeljem državnog Izbornog zakona, a ne nekog fantomskog s razine Federacije BiH
3) Zakon o izbornim jedinicama u dijelu koji se odnosi na federalni Dom naroda poziva se na Popis stanovništva 1991. godine. Pozivati se na Popis iz '91. kada su nacionalne strukture stanovništva na čitavom teritoriju BiH krajnje je maliciozno, a osim toga, BiH ima važeći - Popis stanovništva iz 2013. godine. Središnje izborno povjerenstvo je nadležno da nakon svakog popisa, u ovom slučaju, onog iz 2013. godine preispita broj izaslanika koje predstavnici naroda delegiraju iz županijskih skupština u Dom naroda
4) Predloženi zakon ne rješava presudu Ustavnog suda BiH u apelaciji Bože Ljubić, naprotiv, u potpunosti je negira. Prema tom prijedlogu, stanje bi de facto ostalo isto. Primjerice, po jednog Hrvata u federalni Dom naroda davale bi Posavska županija s 36 tisuća Hrvata i Bosansko-podrinjska, odnosno, Goražde s 24 Hrvata.
Nakon što je predloženi sporni zakon o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, prošao Zastupnički dom, bošnjačke stranke odlučile su njegovu neustavnost potvrditi i kroz federalni Dom naroda. Federalni Dom naroda tri je puta ovog ljeta izvanredno zasjedao po ovom pitanju, a prva sjednica na kojoj su se izaslanici trebali izjasniti o zakonu održana je 19. srpnja.
Kronologija svebošnjačkog parlamentarnog udara na Hrvate i Ustav BiH:
Prvi pokušaj: Bradara i Puzigaća spriječili dovršetak puzajućeg udara na državu
Na zahtjev Kluba Bošnjaka federalni Dom naroda zasjedao je 19. srpnja i to izvanredno. Predlagači zakona(SDA, SBB, DF, SDP i Naša stranka) traže da se o zakonu o izbornim jedinica izaslanici izjašnjavaju i to po hitnom postupku.
Prvi entitetski udar tog dana propada jer su predsjedateljica Doma naroda, Lidija Bradara(HDZ BiH) i SNSD-ov dopredsjedatelj, Drago Puzigaća, potpisima na akt utvrdili kako se zakon nalazi na listi vitalnih interesa pa se izaslanici o njemu nisu ni izjašnjavali. Nakon što im je predsjedateljica Bradara priopćila takve stavove, Klub Bošnjaka više nije ni dolazio u samu zgradu Parlamenta, a objašnjenje je bilo da su rekordnih 7 sati koliko su ih ostali izaslanici čekali, proveli na konzultacijama kod Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA.
Izaslanici se tog dana, zapravo, o samom zakonu nisu ni izjašnjavali jer sjednica nije ni održana zbog nedostatka kvoruma.
Do iduće sjednice federalnog Doma naroda, bošnjački izaslanici i Komšićev Milan Dunović, potpredsjednik Federacije BiH tvrdili su kako je nužnost smijeniti Dragu Puzigaću, SNSD-ovog dopredsjedatelja jer, po njihovim riječima, on i Bradara "građane Federacije BiH drže kao taoce".
Drugi entitetski udar: Smjena Drage Puzigaće
Budući da se bošnjačkim izaslanici nije svidio potez Drage Puzigaće, SNSD-ovog dopredsjedatelja federalnog Doma naroda koji je pratio stavove Lidije Bradare, odlučili su pokrenuti na drugoj sjednici ovog Doma njegovu smjenu.
Sjednica federalnog Doma naroda tog 26.srpnja održavala se uz visoku policijsku zaštitu. Naime, tog se dana održavala redovna sjednica na kojoj je kasnije usvojen zakon o demobiliziranim borcima bošnjačke Armije BiH.
Bošnjački su političari "dešavanje ulice" i prosvjed ispred same zgrade federalnog Doma naroda pokušali iskoristiti i kao svojevrsni pritisak ne bi li došlo do Puzigaćine smjene, a potom imenovanja novog dopredsjedatelja koji bi im pomogao u usvajanju zakona o izbornim jedinicama.
Zahtjev za smjenu Drage Puzigaće prije same sjednice potpisala su četvorica izaslanika u Klubu Srba koji de facto i ne postoji. Riječ je o izaslanicima iz reda srpskog naroda iz SDP-a, DF-a i Naše stranke, preciznije, zahtjevu Slaviše Šućura (SDP). Cilj je tada bio, nakon što smijene Puzigaću, imenovati SDP-ovu Vesnu Saradžić.
Ništa od toga, ipak, nije uspjelo. Bradara i Puzigaća su ponovno zahtjev za smjenom Drage Puzigaće ocijenili kao još jedan s liste vitalnih interesa. Zbog toga nije bilo moguće usuglasiti Dnevni red same sjednice ni nakon dvosatne rasprave nije utvrđen, pa se ta sjednica nije ni održala. Federalni Dom naroda tog je dana nastavio s radom ali na izvanrednoj 22. sjednici na kojoj su izaslanici izglasali zakon o borcima.
Treći pokušaj: Pravno i parlamentarno nasilje
Sapunica zvana zakon o izbornim jedinicama nastavila se i u rujnu. Početkom mjeseca, odnosno, 6. rujna Klub Bošnjaka od predsjedateljice Bradare traži sazivanje sjednice na kojoj bi se, po treći put, izaslanici izjasnili o zakonu o izb. jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH. Zahtjev Kluba Bošnjaka je usvojen, a sjednica zakazana za 27. rujna 2018.godine.
Klub Bošnjaka je dan ranije, dakle, 26. rujna tražio da se o zakonu glasa sukladno proceduri po članu 118. Poslovnika o radu tog Doma - odnosno, da se o njemu izjasni Ustavni sud FBiH, točnije, njegovo Vijeće za zaštitu vitalnih interesa. Zakon je ranije, pak, proglašen onim s liste vitalnih interesa, pa su se uz negodovanje Kluba Bošnjaka, izaslanici izjasnili sukladno toj proceduri, tzv. Bradarinoj proceduri.
Osim toga, temeljem instituta "prvi u pravu - jači u pravu", izaslanici su se izjašnjavali temeljem Bradarine procedure, odnosno, one iz člana 117. Poslovnika o radu, kao i ranija dva puta.
Osim toga, Bradara kao predsjedateljica ima prava i nadležnost da predlaže Dnevni red i utvrdi/izabere proceduru po kojoj će se izjašnjavati. Sukladno, dakle, toj iz člana 117. l da je zakon onaj s liste vitalnih interesa, sam zakon je trebao dobiti natpolovičnu većinu u svakom od klubova naroda i klubu ostalih, a potom i natpolovičnu većinu u cijelom sazivu doma naroda.
Izjašnjavanjem po Klubovima, zakon je pao. Nisu ga podržali Klub Hrvata i dio Kluba Srba, dok je Klub Bošnjaka jednoglasno bio ZA, kao i izaslanici birani bošnjačkim glasovima, Ana Babić (Sarajevska županija) i Edin Fejzić (Županija Goražde) čime je zapravo i praktično dokazano koliko je važno da Hrvati u FBiH imaju svoje legitimno izabrane izaslanike u federalnom Domu naroda kao braniku nacionalnih interesa konstitutivnih naroda i manjina u BiH.
Klub Bošnjaka je od prvog spominjanja zakona o izbornim jedinicama inzistirao na Ustavnom sudu FBiH, odnosno, izjašnjavanjem Vijeća za zaštitu VNI tog Suda.
Nakon što je Bradara sjednicu zaključila, Jasenko Tufekčić(SDA), dopredsjedatelj tog Doma ostao je u dvorani federalnog Doma naroda s ostalim izaslanicima iz Kluba Bošnjaka i na "fantomskom" izjašnjavanju, podržali su zakon koji je ranije oboren. Dakle, Klub Bošnjaka i dopredsjedatelj Tufekčić, demonstrirali su pravno i političko nasilje.
Tufekčić je, primjerice, tijekom stanke koju je tražio Klub Hrvata, u jednom trenutku potpuno neovlašteno počeo voditi sjednicu što je ubrzo prekinuto kada je u dvoranu iz kabineta ušla i sama predsjedateljica. Također, neformalno druženje Kluba Bošnjaka, odnosno, sijelo, kako su ga ocijenili izaslanici iz Kluba Hrvata, nema apsolutno nikakvo pravno pokriće i utemeljenje.
Da bi Jasenko Tufekčić, mogao voditi sjednicu, trebao je imati suglasnost same predsjedateljice jer je ona spriječena, što nije imao jer Bradara nije bila spriječena, a nije ga, kako je sama medijima kazala, ni ovlastila.
Također, osim Bradarine suglasnosti, trebao je imati i suglasnosti predsjednika svakog od Klubova u federalnom Domu naroda, a nije imao ni od jednog.
Tako da to zaista i ostaje jedno neformalno druženje na kojem je demonstrirao političku silu, ali i jedna od najvećih blamaža u povijesti parlamentarnoj života u BiH. Klub Bošnjaka tog je dana tražio da se o istom zakonu glasuje po drugoj proceduri unatoč činjenici da je taj isti zakon ranije pao.
artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba
