× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

drazen trlin

Hrvati Sarajeva trebali bi imati veću mogućnost da participiraju u javnim kantonalnim poduzećima, da imaju mogućnost boljeg i fer zapošljavanja stručnih osoba hrvatske nacionalnosti, jer majorizacija Hrvata je ipak činjenica koju nitko ne može argumentirano opovrgnuti, rekao je Dražen Trlin, nositelj liste HNS-a BiH za Skupštinu Sarajevske županije, u intervjuu za Dnevnik.ba.

Dražen Trlin, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna i nositelj liste HNS-a BiH za Skupštinu Sarajevske županije u intervjuu za Dnevnik.ba govori o položaju Hrvata u Sarajevu,

Gospodine Trlin, dugi niz godina ste angažirani u politici kroz Županijski odbor HDZ-a Vrhbosna. Kako vidite stanje i položaj Hrvata u Sarajevu i Sarajevskoj županiji?

Činjenice govore da Hrvati nisu adekvatno zastupljeni u javnim i državnim poduzećima. Mi se zalažemo za konstitutivnost i ravnopravnost u svim segmentima, ali trenutno stanje je nezadovoljavajuće. Ne možemo ustvrditi da je sve odlično, kada tako nije. Očekujem da su svi koji obnašaju vlast na razini županije isto tako osjetljivi na položaj Hrvata u Sarajevu, pa ako i hoćete i u cijeloj BiH, jer postoji mnogo područja u kojima se situacija treba unaprijediti. Na primjer, Hrvati Sarajeva trebali bi imati veću mogućnost da participiraju u javnim kantonalnim poduzećima, da imaju mogućnost boljeg i fer zapošljavanja stručnih osoba hrvatske nacionalnosti, jer majorizacija Hrvata je ipak činjenica koju nitko ne može argumentirano opovrgnuti. Nemamo mogućnosti predlagati niti jednu našu ideju, jer naš glas se ne može čuti niti se naše ideje mogu interpretirati na pravi način. Zalažemo se za ravnopravnost i konstitutivnost svih naroda, ali većinski narod bi trebao imati senzibilitet za težnje i potrebe Hrvata da izražavaju svoju nacionalnu pripadnost osobito u područjima gdje je brojnost Hrvata izrazito manja, što je slučaj i u našoj županiji. Dugo godina sam angažiran u politici i govorim iz osobnog iskustva.

Jeste li zadovoljni odnosnom središnjice HDZ-a BiH prema Hrvatima u Sarajevu?

Naravno da jesam,središnjica podupire naša nastojanja u lokalnim okvirima i cijeni naša postignuća. Ja nikada nisam podržavao tu priču iz kuloara da su neki Hrvati u BiH 'veći, bolji i važniji'. Realno, u zajednicama u kojima je hrvatsko pučanstvo većinsko ili gdje je HDZ BiH uvjerljivo na vlasti, biti dijelom HDZ BiH jeste donekle lakše nego u Sarajevu na primjer, gdje vas doživljavaju pomalo kao neobičnu pojavu, ali to s odnosom Središnjice HDZ BiH nema veze, nego više s okolnostima u kojima živite i politički djelujete. Sve je to PR koji ima cilj oslabiti položaj HDZ BiH u različitim dijelovima zemlje.

Pojedini javni djelatnici u BiH tvrde kako je HDZ BiH ostavio Hrvate u Sarajevu, Tuzli, Zenici. Kako komentirate takve stavove?

Slično ovome što sam u prethodnom odgovoru rekao, ne možemo očekivati istu jačinu djelovanja HDZ BiH u svim dijelovima zemlje, jer brojke su neumoljive i protiv njih se ne možemo boriti. Nitko nikoga nije ostavio, samo hrvatsko zajedništvo može nadomjestiti naš majoriziran položaj, kojem ne pomažu niti mediji. Svjedoci smo izraženog govora mržnje u medijima, na društvenim mrežama čitamo uvredljive komentare, prikrivene anonimnošću, a koji prate apsolutno svaku vijest, bilo da se radi o vijesti iz sfere politike ili crne kronike. Naime, nedostaje nam medija koji će promovirati nastojanja Hrvata - nastojanja koja su legitimna i u skladu s Ustavom i uređenjem Bosne i Hercegovine. Vodi se i neskrivena medijske kampanje usmjerena protiv HDZ BiH kao stranke, a ovakav stav o napuštenim Hrvatima kojeg pojedini javni djelatnici promoviraju ide toj negativnoj kampanji u prilog.

Na Općim izborima 2018. nositelj ste liste HDZ-a BiH za Skupštinu Županije Sarajevske. Kakve su realne šanse da prođete? Koliki bi uopće bili izborni kapacitet hrvatskog biračkog tijela u Sarajevskoj županiji? Ako osvojite dovoljan broj glasova, na čemu ćete kao zastupnik staviti naglasak u svom radu?

Realne šanse ponovno imaju veze s brojkama. U Sarajevskoj županiji ima mali broj Hrvata u odnosu na većinsko bošnjačko stanovništvo, a određeni broj Hrvata u našoj županiji glasuje za građanske stranke, koje podupiru ideje o takozvanoj ravnopravnosti svih građana BiH, negiranjem konstitutivnosti naroda u glavnom gradu naše domovine. Ali, mislim i da se svijest Hrvata u Sarajevu o tome tko bi mogao biti njihov legitimni predstavnik, ipak donekle promijenila. Nadam se da su glasači već stekli pravi dojam o tim tzv.građanskim strankama, koje opetovano u svojim predizbornim obećanjima nude 'velike promjene', u vlasti su već godinama i nikakve značajne promjene se ne dešavaju. Osim činjenice da isti nastoje djelovati tako da većina bira predstavnike manje brojnog, ali i dalje konstitutivnog naroda, te stranke nisu postigle ništa.

Ako osvojimo dovoljan broj glasova, radit ću na tome da se položaj Hrvata popravi, prvenstveno u smislu naše zastupljenosti na čelnim pozicijama u državnim, javnim ustanovama i komunalnim poduzećima. Naime, bitno je i priznavanje uloge HVO u obrani grada Sarajeva, u periodu 1992.-1995. U postrojbama HVO bilo je Hrvata, Srba i Bošnjaka i ostalih, ali njihovu žrtvu nitko od vodećih u ovom gradu ne priznaje u potpunosti, te ne postoji ni spomen-obilježje poginulim braniteljima HVO Sarajevo. Daljnje fer zapošljavanje, ravnopravnost u odlučivanju, zadržavanje mladih hrvatskih obitelji u našoj županiji, sva ona životna pitanja koja su važna za Hrvate Sarajeva za mene su prioritet.

Smatrate li kako su težnje Hrvata u BiH, ma u kojem njenom dijelu živjeli, zapravo isti - legitimno predstavljanje?

Naravno. To jeste bio i ostao jedini naš cilj i težnja. Biti ravnopravan u zastupanju i legitimnom predstavljanju, ono je za što se bori HDZ BiH, a žele Hrvati u BiH.

Mislite li kako bi bilo dobro otvoriti ured Hrvatskog narodnog sabora u Sarajevu?

Mislim da bi bilo dobro, s obzirom na to da je Sarajevo naš glavni grad.

Možete li za naše čitatelje iznijeti neke statističke podatke: koliko je Hrvata u Gradu Sarajevu i Sarajevskoj županiji (po općinama) živjelo 91., a koliko ih je danas?

U Sarajevu je 1991. živjelo skoro 35000 Hrvata, a procjenjuje se da ih je danas 13000 do 16000. Podaci prema općinama izneseni su u javnosti, a tiču se općina u Gradu Sarajevu prema posljednjem provedenom popisu 2013. u odnosu na 1991. godinu.

Tako je na primjer, u općini Centar 1991. živjelo oko 5500 Hrvata, a 2013. godine ih je 2300, što je dvostruko manje. U Novom Sarajevu je 1991. živjelo oko 8.800 Hrvata, a 2013. oko 4900. Prateći ovu statistiku, možemo pretpostaviti da je u preostalih pet godina, od popisa do danas taj broj još manji. U svim općinama u gradu i u županiji trend je isti. Novi Grad je tako 1991. brojio oko 8900 Hrvata, a 2013. taj broj je 4900.

Kakvo je stanje u obrazovanju u Sarajevskoj županiji? Imaju li djeca hrvatske nacionalnosti mogućnost školovanja po hr. nastavnom planu i programu?

Djeca hrvatske nacionalnosti imaju mogućnost školovanja po hr. nastavnom planu i programu u okviru sustava Katoličkih školskih centara. U Sarajevu postoje dvije takve osnovne škole, na Stupu i Mejtašu, te Gimnazija i Srednja medicinska škola, sve u sastavu KŠC. I KŠC je multietnička škola, učenici svih nacionalnosti pohađaju je prema hrvatskom nastavnom planu i programu. Fakulteti u Sarajevu ne rade po hr. nastavnom planu i programu.

Rođeni ste Sarajlija. Često čujemo kako je Sarajevo "europski Jeruzalem". Smatrate li takve tvrdnje točnima?

Da, rođen sam u ovom gradu, bio sam uz svoje prijatelje i susjede u najgorim godinama rata i oni uz mene, imam vrlo otvorene poglede prema svima koji se politički razlikuju od mene, ali i pravo da čvrsto stojim iza svojih političkih uvjerenja. Sarajevo ima ogromno bogatstvo različitih kultura, religija i bogato povijesno nasljeđe. Smatram tvrdnju da je Sarajevo europski Jeruzalem točnom, ali da bi tvrdnja bila apsolutno točna nedostaje i malo više tolerancije prema drugim i drugačijima. Konstitutivnost i pravo na legitimno predstavljanje svih naroda u cijeloj BiH, pa i tako u glavnom gradu naše domovine, ne bi trebalo biti upitno.

Zbog čega bi Hrvati u Sarajevskoj županiji svoj glas trebali dati, upravo, vama?

Prvenstveno zato što se zaista i osobno borim za bolji položaj Hrvata Sarajeva, te sam čvrsto uvjeren da, ako osvojimo dovoljan broj glasova, kao stožerna stranka hrvatskog naroda, možemo samo unaprijediti naš život u ovom gradu i županiji, možemo u strukture vlasti županije unijeti i novi pristup kojeg godinama nije bilo, jer HDZ BiH nije bio zastupljen u vlasti. Probleme o kojima sam Vam već govorio bismo delegirali na županijskoj razini. Sve ono na čemu radimo i nastojimo promijeniti bismo ulaskom u vlast županije pokušali realizirati za dobrobit Hrvata Sarajeva i u okviru naših realnih mogućnosti. Nerealna obećanja nikada nismo davali biračima, ali da ćemo stajati čvrsto uz Hrvate Sarajevske županije i cijele BiH, to obećanje Vam mogu dati, jer je to i moje osobno uvjerenje.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

drazen trlin

Hrvati Sarajeva trebali bi imati veću mogućnost da participiraju u javnim kantonalnim poduzećima, da imaju mogućnost boljeg i fer zapošljavanja stručnih osoba hrvatske nacionalnosti, jer majorizacija Hrvata je ipak činjenica koju nitko ne može argumentirano opovrgnuti, rekao je Dražen Trlin, nositelj liste HNS-a BiH za Skupštinu Sarajevske županije, u intervjuu za Dnevnik.ba.

Dražen Trlin, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna i nositelj liste HNS-a BiH za Skupštinu Sarajevske županije u intervjuu za Dnevnik.ba govori o položaju Hrvata u Sarajevu,

Gospodine Trlin, dugi niz godina ste angažirani u politici kroz Županijski odbor HDZ-a Vrhbosna. Kako vidite stanje i položaj Hrvata u Sarajevu i Sarajevskoj županiji?

Činjenice govore da Hrvati nisu adekvatno zastupljeni u javnim i državnim poduzećima. Mi se zalažemo za konstitutivnost i ravnopravnost u svim segmentima, ali trenutno stanje je nezadovoljavajuće. Ne možemo ustvrditi da je sve odlično, kada tako nije. Očekujem da su svi koji obnašaju vlast na razini županije isto tako osjetljivi na položaj Hrvata u Sarajevu, pa ako i hoćete i u cijeloj BiH, jer postoji mnogo područja u kojima se situacija treba unaprijediti. Na primjer, Hrvati Sarajeva trebali bi imati veću mogućnost da participiraju u javnim kantonalnim poduzećima, da imaju mogućnost boljeg i fer zapošljavanja stručnih osoba hrvatske nacionalnosti, jer majorizacija Hrvata je ipak činjenica koju nitko ne može argumentirano opovrgnuti. Nemamo mogućnosti predlagati niti jednu našu ideju, jer naš glas se ne može čuti niti se naše ideje mogu interpretirati na pravi način. Zalažemo se za ravnopravnost i konstitutivnost svih naroda, ali većinski narod bi trebao imati senzibilitet za težnje i potrebe Hrvata da izražavaju svoju nacionalnu pripadnost osobito u područjima gdje je brojnost Hrvata izrazito manja, što je slučaj i u našoj županiji. Dugo godina sam angažiran u politici i govorim iz osobnog iskustva.

Jeste li zadovoljni odnosnom središnjice HDZ-a BiH prema Hrvatima u Sarajevu?

Naravno da jesam,središnjica podupire naša nastojanja u lokalnim okvirima i cijeni naša postignuća. Ja nikada nisam podržavao tu priču iz kuloara da su neki Hrvati u BiH 'veći, bolji i važniji'. Realno, u zajednicama u kojima je hrvatsko pučanstvo većinsko ili gdje je HDZ BiH uvjerljivo na vlasti, biti dijelom HDZ BiH jeste donekle lakše nego u Sarajevu na primjer, gdje vas doživljavaju pomalo kao neobičnu pojavu, ali to s odnosom Središnjice HDZ BiH nema veze, nego više s okolnostima u kojima živite i politički djelujete. Sve je to PR koji ima cilj oslabiti položaj HDZ BiH u različitim dijelovima zemlje.

Pojedini javni djelatnici u BiH tvrde kako je HDZ BiH ostavio Hrvate u Sarajevu, Tuzli, Zenici. Kako komentirate takve stavove?

Slično ovome što sam u prethodnom odgovoru rekao, ne možemo očekivati istu jačinu djelovanja HDZ BiH u svim dijelovima zemlje, jer brojke su neumoljive i protiv njih se ne možemo boriti. Nitko nikoga nije ostavio, samo hrvatsko zajedništvo može nadomjestiti naš majoriziran položaj, kojem ne pomažu niti mediji. Svjedoci smo izraženog govora mržnje u medijima, na društvenim mrežama čitamo uvredljive komentare, prikrivene anonimnošću, a koji prate apsolutno svaku vijest, bilo da se radi o vijesti iz sfere politike ili crne kronike. Naime, nedostaje nam medija koji će promovirati nastojanja Hrvata - nastojanja koja su legitimna i u skladu s Ustavom i uređenjem Bosne i Hercegovine. Vodi se i neskrivena medijske kampanje usmjerena protiv HDZ BiH kao stranke, a ovakav stav o napuštenim Hrvatima kojeg pojedini javni djelatnici promoviraju ide toj negativnoj kampanji u prilog.

Na Općim izborima 2018. nositelj ste liste HDZ-a BiH za Skupštinu Županije Sarajevske. Kakve su realne šanse da prođete? Koliki bi uopće bili izborni kapacitet hrvatskog biračkog tijela u Sarajevskoj županiji? Ako osvojite dovoljan broj glasova, na čemu ćete kao zastupnik staviti naglasak u svom radu?

Realne šanse ponovno imaju veze s brojkama. U Sarajevskoj županiji ima mali broj Hrvata u odnosu na većinsko bošnjačko stanovništvo, a određeni broj Hrvata u našoj županiji glasuje za građanske stranke, koje podupiru ideje o takozvanoj ravnopravnosti svih građana BiH, negiranjem konstitutivnosti naroda u glavnom gradu naše domovine. Ali, mislim i da se svijest Hrvata u Sarajevu o tome tko bi mogao biti njihov legitimni predstavnik, ipak donekle promijenila. Nadam se da su glasači već stekli pravi dojam o tim tzv.građanskim strankama, koje opetovano u svojim predizbornim obećanjima nude 'velike promjene', u vlasti su već godinama i nikakve značajne promjene se ne dešavaju. Osim činjenice da isti nastoje djelovati tako da većina bira predstavnike manje brojnog, ali i dalje konstitutivnog naroda, te stranke nisu postigle ništa.

Ako osvojimo dovoljan broj glasova, radit ću na tome da se položaj Hrvata popravi, prvenstveno u smislu naše zastupljenosti na čelnim pozicijama u državnim, javnim ustanovama i komunalnim poduzećima. Naime, bitno je i priznavanje uloge HVO u obrani grada Sarajeva, u periodu 1992.-1995. U postrojbama HVO bilo je Hrvata, Srba i Bošnjaka i ostalih, ali njihovu žrtvu nitko od vodećih u ovom gradu ne priznaje u potpunosti, te ne postoji ni spomen-obilježje poginulim braniteljima HVO Sarajevo. Daljnje fer zapošljavanje, ravnopravnost u odlučivanju, zadržavanje mladih hrvatskih obitelji u našoj županiji, sva ona životna pitanja koja su važna za Hrvate Sarajeva za mene su prioritet.

Smatrate li kako su težnje Hrvata u BiH, ma u kojem njenom dijelu živjeli, zapravo isti - legitimno predstavljanje?

Naravno. To jeste bio i ostao jedini naš cilj i težnja. Biti ravnopravan u zastupanju i legitimnom predstavljanju, ono je za što se bori HDZ BiH, a žele Hrvati u BiH.

Mislite li kako bi bilo dobro otvoriti ured Hrvatskog narodnog sabora u Sarajevu?

Mislim da bi bilo dobro, s obzirom na to da je Sarajevo naš glavni grad.

Možete li za naše čitatelje iznijeti neke statističke podatke: koliko je Hrvata u Gradu Sarajevu i Sarajevskoj županiji (po općinama) živjelo 91., a koliko ih je danas?

U Sarajevu je 1991. živjelo skoro 35000 Hrvata, a procjenjuje se da ih je danas 13000 do 16000. Podaci prema općinama izneseni su u javnosti, a tiču se općina u Gradu Sarajevu prema posljednjem provedenom popisu 2013. u odnosu na 1991. godinu.

Tako je na primjer, u općini Centar 1991. živjelo oko 5500 Hrvata, a 2013. godine ih je 2300, što je dvostruko manje. U Novom Sarajevu je 1991. živjelo oko 8.800 Hrvata, a 2013. oko 4900. Prateći ovu statistiku, možemo pretpostaviti da je u preostalih pet godina, od popisa do danas taj broj još manji. U svim općinama u gradu i u županiji trend je isti. Novi Grad je tako 1991. brojio oko 8900 Hrvata, a 2013. taj broj je 4900.

Kakvo je stanje u obrazovanju u Sarajevskoj županiji? Imaju li djeca hrvatske nacionalnosti mogućnost školovanja po hr. nastavnom planu i programu?

Djeca hrvatske nacionalnosti imaju mogućnost školovanja po hr. nastavnom planu i programu u okviru sustava Katoličkih školskih centara. U Sarajevu postoje dvije takve osnovne škole, na Stupu i Mejtašu, te Gimnazija i Srednja medicinska škola, sve u sastavu KŠC. I KŠC je multietnička škola, učenici svih nacionalnosti pohađaju je prema hrvatskom nastavnom planu i programu. Fakulteti u Sarajevu ne rade po hr. nastavnom planu i programu.

Rođeni ste Sarajlija. Često čujemo kako je Sarajevo "europski Jeruzalem". Smatrate li takve tvrdnje točnima?

Da, rođen sam u ovom gradu, bio sam uz svoje prijatelje i susjede u najgorim godinama rata i oni uz mene, imam vrlo otvorene poglede prema svima koji se politički razlikuju od mene, ali i pravo da čvrsto stojim iza svojih političkih uvjerenja. Sarajevo ima ogromno bogatstvo različitih kultura, religija i bogato povijesno nasljeđe. Smatram tvrdnju da je Sarajevo europski Jeruzalem točnom, ali da bi tvrdnja bila apsolutno točna nedostaje i malo više tolerancije prema drugim i drugačijima. Konstitutivnost i pravo na legitimno predstavljanje svih naroda u cijeloj BiH, pa i tako u glavnom gradu naše domovine, ne bi trebalo biti upitno.

Zbog čega bi Hrvati u Sarajevskoj županiji svoj glas trebali dati, upravo, vama?

Prvenstveno zato što se zaista i osobno borim za bolji položaj Hrvata Sarajeva, te sam čvrsto uvjeren da, ako osvojimo dovoljan broj glasova, kao stožerna stranka hrvatskog naroda, možemo samo unaprijediti naš život u ovom gradu i županiji, možemo u strukture vlasti županije unijeti i novi pristup kojeg godinama nije bilo, jer HDZ BiH nije bio zastupljen u vlasti. Probleme o kojima sam Vam već govorio bismo delegirali na županijskoj razini. Sve ono na čemu radimo i nastojimo promijeniti bismo ulaskom u vlast županije pokušali realizirati za dobrobit Hrvata Sarajeva i u okviru naših realnih mogućnosti. Nerealna obećanja nikada nismo davali biračima, ali da ćemo stajati čvrsto uz Hrvate Sarajevske županije i cijele BiH, to obećanje Vam mogu dati, jer je to i moje osobno uvjerenje.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.